Arhimandrit Srpske pravoslavne crkve Naum Milković je iguman manastira Gorica u Donjem Budačkom, no za ovaj intervju iz ciklusa ZOOM POLITIKON nam je bitan kao najinformiranija osoba o tijeku obnove zgrade Parohije karlovačke, odnosno Eparhije gornjokarlovačke u Radićevoj ulici jer se Zvijezda obnavlja, a teško da bi mogla “povratiti stari sjaj” bez da se obnovi to zdanje ukupne površine veće od dvije i pol tisuće četvornih metara minirano tijekom Domovinskog rata, dok ćemo razgovor s ovim 35-godišnjim doktorandom o episkopu gornjokarlovačkom Savi Trlajiću, o kojemu je napisao knjigu, a kojega su ubile ustaše u Jadovnom, ostaviti za drugu priliku.
U kojoj je fazi obnova vladičanskog dvora u Radićevoj ulici u Karlovcu?
- Obnova zgrade parohije i eparhije u Radićevoj ulici je težak, mukotrpan i zamršen posao. Šteta urađena tamo u ratu je bila velika i novac kojega je odobrilo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske za obnovu je bio nedostatan. Trebalo je više od 20 godina da zgrada dobije čitav krov, i sa strane Radićeve ulice, i sa strane Mažuranićeve. U međuvremenu se dogodio potres na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije koji je dodatno uništio tu zgradu i otežao situaciju, ali i olakšao financiranje, mada do europskog novca ipak nismo došli lako – Ministarstvo kulture i medija kao provedbeno tijelo je prvo odbilo projekt, pa smo uložili prigovor Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ostali smo zakinuti jer je proces po tom prigovoru trajao više od četiri mjeseca. Nakon što je naš prigovor uvažen s obzirom na to da je Ministarstvo kulture i medija pogrešno citiralo neke zakone, trebalo je provesti javne nabave za izradu projektne dokumentacije te odabir izvođača radova i nadzora. S takvim postupcima smo se po prvi puta susreli. Bez obzira na prepreke, uspjeli smo završiti konstrukcijsku obnovu. Objekt u kojemu se moglo gledati s tavana u podrum smo doveli do toga da su urađene međukatne konstrukcije i ploče, da su temelji učvršćeni i izolirani i tako dalje. Fond solidarnosti Europske unije je za nas, a i ostale u Hrvatskoj bio velika nepoznanica i učili smo u hodu. Bilo je i pogrešnih procjena novčane vrijednosti radova, pa smo čak dobivali dodatna financijska sredstva – tek kad smo počeli raditi smo dobili uvid u pravo stanje zdanja. Iz Fonda solidarnosti smo za izradu projektne dokumentacije, radove i nadzor dobili 3,6 milijuna eura, u što je uključen i porez na dodanu vrijednost. Stanje objekta je sada statički i građevinski bolje i podignuta je razina protupotresne sigurnosti. Čekamo natječaje za financiranje nastavka radova jer smo dobili obećanje od države da će se završiti sve započeto. Svima nam je želja da se objekt vrati u funkciju. Time se rješavaju razna pitanja – ono smještaja budućeg muzeja, biblioteke, arhiva Eparhije gornjokarlovačke koji se čuva sada u Zagrebu… Svećenici u Karlovcu više od 30 godina nakon rata nisu riješili stanarsko pitanje. Sve su to moguće buduće namjene te zgrade parohije i eparhije.
Što je parohija, a što eparhija?
- Eparhija bi bilo ono što je u Katoličkoj crkvi biskupija, a parohija ono što bi bila župa, po prilici. Sjedište naše eparhije je godinama bilo vezano za Plaški. Tamo je bilo sjedište episkopa gornjokarlovačkih. Episkopi kao što su Lukijan Mušicki ili Evgenije Jovanović, koji su i sahranjeni ovdje, su se bili preselili u Karlovac, mada je nominalno sjedište eparhije ostalo u Plaškom. Za Drugog svjetskog rata je u Plaškome uništena episkopska rezidencija i oduzeta imovina, pa stoga od tada episkop stoluje u Karlovcu.
Dakle, ova zgrada u Radićevoj je sjedište i parohije i eparhije.
- Tako je. U krilu u Mažuranićevoj je živio vladika Simeon Zloković, a u krilu u Radićevoj su živjeli svećenici. Mnoge Karlovčane i dalje vežu uspomene za one koji su tamo živjeli. Ta je zgrada sada bez namjene, a koja će biti, vidjet ćemo.
Vas su zadužili da vodite projekt obnove.
- Jesu. Prije šest ili sedam godina sam preuzeo upravu nad Crkvenom općinom Karlovac, a ona podrazumijeva vid financijskog i materijalnog poslovanja. Dobio sam na tom položaju zadatak voditi obnovu objekata.
Kada je započeta obnova zgrade eparhije i parohije?
- Prvi koraci su učinjeni dolaskom episkopa Gerasima Popovića 2004. godine, a prioritet je bila obnova hrama svetog Nikole, što je završeno 2007., da bi se potom započelo izrađivati projektnu dokumentaciju za obnovu zdanja u Radićevoj. Obnova je i započeta, a kroz nekoliko godina je došla “u moje ruke”. Nadam se da ćemo uspjeti u potpunosti obnoviti tu zgradu jer se time rješavaju pitanja. Naša pokretna kulturna baština se nalazi na raznim lokacijama u Hrvatskoj u neadekvatnim uvjetima već desetljećima, a treba je koncentrirati na jednom mjestu koje je prikladno opremljeno. To nije blago samo Srpske pravoslavne crkve, nego cijele zajednice.
Najveći dio obnove učinjen je novcem iz Fonda solidarnosti?
- Jest. Već uništena zgrada je potresom dodatno uništena. Riječ je o nesrazmjernim štetama. Trebalo je pristupiti sveobuhvatnom zahvatu, a ne mogu se “preskakati stepenice”. Struka je to uradila temeljito i kvalitetno.
Tko je bio izvođač radova?
- Tvrtka Valakon iz Zagreba.
Kada je završila konstrukcijska obnova?
- Prošle godine u ovo doba, u roku. Sad se obavljaju sitni radovi. Ove godine smo dobili od države neki novac za tu zgradu. Prvotno smo htjeli uložiti za obnovu pročelja, no kako je ipak riječ o preskupom ulaganju, zatražili smo da se novac prenamijeni, što nam je i odobreno, pa sređujemo podrum.
Stalno viđam neke radnike kad prođem onuda.
- Mimo projekta konstrukcijske obnove su rađeni dodatni manji servisni poslovi, popravci.
Jesu li za izvođenja radova u Zvijezdi u sklopu projekta “Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Karlovac – Duga Resa” oštećeni objekti SPC-a?
- Jesu. Naša upravna zgrada je oštećena, što smo prijavili po uputama. Ne mogu Vam reći u kojem je to statusu, ali pratimo što se događa s tim radovima u gradu. Vjerojatno će biti raznih opcija da se šteta nadoknadi, odnosno sanira. Kako je došlo do oštećenja, ne znam. Nešto moramo pretrpjeti radi ljepšeg ruha grada, izgleda. Elementarna obveza je da se sanira oštećeno.
Jeste li procijenili novčanu vrijednost štete?
- Mislim da jesmo, ali ne raspolažem tim informacijama. Znam da je štete bilo i da tražimo odštetu.
Ima li na području Eparhije gornjokarlovačke kritičnih zahvata i ulaganja koje morate provesti?
- Eparhija obuhvaća krajeve stradale u potresu. Odrađeni su zahvati. Radovi i dalje traju. To je u nekoj svojoj regularnoj proceduri. To nisu mrtvi zidovi i hramovi, nego nešto što je potrebno zajednici. Dosta je napravljeno i u Glini i u Petrinji. Ima obnova koji se vrše iz osobnih izvora, odnosno državnih fondova. Ministarstvo kulture i medija raspisuje natječaje za pokretnu i nepokretnu kulturnu baštinu i u principu svi koji se prijave dobiju financijska sredstva, mada nedostatna. Dok dođu druga financijska sredstva, pojave se novi kvarovi, no ima onih iz dijaspore koji su voljni pomoći i u mogućnosti su.
Koliko treba uložit novca za cjelovitu obnovu zgrade eparhije i parohije u Karlovcu?
- Ne bih se poigravao brojkama, a i vidimo da su velika poskupljenja. Procjenjujemo da bi nam za to trebalo između šest i osam milijuna eura.
Na koje izvore financiranja računate?
- Ništa nije poznato. Očekujemo da će Ministarstvo kulture i medija objavit neki natječaj za to. Postoje mogućnosti i za financiranje iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te drugih europskih fondova. Moramo pratiti natječaje, a najteže ih je prilagoditi – jedan se otvori u prvom mjesecu, drugi u trećem, svaki određuje rokove, ne smije biti dvostrukog financiranja… Teško je raditi završni sloj fasade, ako nismo uradili nekakav termoizolacijski zahvat na zgradi. Usklađenje izvora financiranja je težak posao ispred nas. Prvenstveno smo teolozi i nije to nešto što je naš “teren”, ali čovjek se uči dok je živ i svačemu se nauči. Tako sam i sam uspio ući u sve te tokove. Postoje oni koji se time bave i koji će na tom polju raditi za nas, da se sve to prije privede svrsi. Na zgradi stoji natpis “Obnovi! Sramota!” On para oči. Da se radilo ranije, zgrada bi bila obnovljena i ranije te vjerojatno jeftinije, no nisu brojke bitne, nego izgled i namjena objekta, odnosno ljudi.
Koje biste godine očekivali da se zgrada parohije, odnosno eparhije privede svrsi?
- Vlastitim novcem ne možemo napraviti ništa. Konstrukcijska obnova je povijesni zahvat. Zahvalan sam svima za to, svakom poreskom obvezniku. Kad bi bilo novca, sve bi se moglo završiti u roku godine ili godine i pol. Sve ovisi o izvorima financiranja. Tražili smo da Grad Karlovac stavi cjelovitu obnovu te zgrade kao prioritet za financiranje posredstvom mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja, no to nije prihvaćeno. Bili smo spremni zgradu staviti i u funkciju Grada i Karlovca uopće. Vjerujem da će objekt u dogledno vrijeme biti u funkciji – ono što time dobivamo je neprocjenjivo.
*objavio KAportal