“Karlovac je poharalo nevrijeme, a u Draganiću je možda munja sijevnula, par puta je možda zagrmjelo i palo je par kapi kiše. U potpunosti nas je mimoišlo, i to za Dane Draganića, a susjedna smo općina Karlovcu. Nevrijeme se uvijek može dogoditi, a nama sad nije”, kaže načelnica Draganića Anica Domladovac iz Hrvatske demokratske zajednice s kojom zumiramo stanje u toj općini nakon manifestacije koja se tamo odvila za vikend.
Kako su prošli Dani Draganića?
- Izrazito sam zadovoljna time, sadržajima i od petka i od subote – malonogometnim turnirom, kuhanjem, draganićkom košarom, masteršefom Tomislavom Špičekom, koncertom Ivana Zaka u prepunom šatoru… Ljudi su oduševljeni, a uvijek će biti i kritika. I program i posjećenost su bili dobri.
Koliko je trajao Zakov koncert?
- Od 22.30 do 2. Slavili smo do duboko u noć.
Jeste li zadovoljni predstavljanjem tradicijskih jela na Danima Draganića?
- Jesam. Ove godine smo predstavili draganićku košaru. Održano je vrlo interesantno kulinarsko natjecanje s mnogo gledalaca. Svake godine uvijek nešto novo pokažemo.
Koja su tradicionalna draganićka jela?
- Kulturno-umjetničko društvo “Sveti Juraj” Draganić je lani predstavio draganićke male fanjke koje ćemo nastojati zaštititi kao nematerijalno kulturno dobro, a ove godine su ponuđeni na kušanje. Predstavljena je draganićka košara s bijelom župom – vrhnje, brašno i dodaci – krumpirom na žgance, pohanom piletinom, koja se prvo ispeče, a potom uvalja u tijesto poput palačinke te zlevankom. Više je tradicijskih jela kao što su žganci, žganci sa zeljem, žganci s pažuljevicom i tako dalje. Ta su se jela kod nas oduvijek spravljala. Domaći špek i kobase su tradicija svih nas.
Što su krumpiri na žgance?
- To je pire krumpir s vrhnjem i malo soli.
Koliko je bilo posjetitelja na manifestaciji?
- Prve večeri negdje oko tristo ili četiristo, a u subotu blizu tisuću.
Hoće li Dani Draganića koristiti u turističkoj promociji?
- Apsolutno. Nastojimo svake godine manifestaciju poboljšati. Ravnamo se po proračunskim mogućnostima i nastojimo dobiti ono što je kvalitetno, a nije skupo.
Održana su natjecanja u graničaru za žene i malonogometni turnir.
- Tako je. Dodijelili smo pehare najboljim timovima i igračima. Natjecali smo se i na visećoj kuglani. Uistinu je bilo za svakoga ponešto.
U kojoj fazi je izdavanje knjige recepata tradicionalnih draganićkih jela?
- To je poduhvat našeg KUD-a. Znam da je u izradi i da nije pri kraju, ali smo zasigurno negdje na sredini projekta.
Jesam li dobro shvatio da će izdavanje te knjige recepata financirati Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske?
- Jeste. Naravno, i Općina će sufinancirati. Pomognemo našim udrugama kada možemo.
Zadnjih godinu dana je Draganić bio u središtu javnosti zbog uvođenja pilot projekta cjelodnevne nastave, što je bilo naišlo na negodovanja jednog broja roditelja. Zasigurno ste informirani jesu li se stišale strasti i jesu li mještani prihvatili taj program u Osnovnoj školi Draganići.
- Školstvo nije u nadležnosti lokalne samouprave, nego regionalne, no mogu kazati da je bilo nezadovoljstava, a strasti su se smirile, koliko vidim. Namjera je da sve škole do 2027. godine rade u jednoj smjeni s produženom nastavom. Vidjet ćemo kako će se to razvijati. Roditelji koji su vozili djecu u Karlovac na neke aktivnosti to više sada ne moraju činiti u nekim slučajevima. Sve ima svoje prednosti i mana i ne mogu tvrditi da su baš svi zadovoljni, ali se reakcije stišavaju.
Na koji način Općina pomaže školstvu, odnosno učenicima?
- Teret nabavke radnih materijala za učenike je uvijek snosila Općina. Snosimo dio putnih troškova i za djecu koja putuju sa stanica i na stanice Mrzljaki i Lazina. Prometuju teški kamioni kroz našu općinu i ne žalim općinski novac koji se daje za poseban prijevoz učenika. Financiramo i nastavu u prirodi. Otkako je uvedena cjelodnevna nastava imamo manje izdataka iz općinskog proračuna za školstvo. Financiramo sudjelovanje na smotri “Lutkarska zraka”, projekt “Na mladima govor o(p)staje”, učenike srednjih škola i studente. S četiri stotine eura financiramo svako novorođeno dijete, smještaj svakog djeteta u vrtiću sufinanciramo s dvije stotine, a roditelji s 80, bez obzira o kojem vrtiću je riječ.
Kakva je demografska slika općine?
- U vrtićima imamo 80 polaznika, a nisu to sva djeca. Treću godinu zaredom upisujemo dva razreda prvašića. Ipak se demografska slika mijenja pomalo nabolje. Doseljavaju se mlade obitelji i u Draganićima je svega još par kuća na prodaju. Zadnje mi se javila mlada vukovarska obitelj koja je doselila u Lazinu. To me zaista veseli.
Koliko općina ima stanovnika?
- Po zadnjem popisu, 2.560. U deset godina smo izgubili stotinu ljudi – toliko iznosi razlika između dva popisa stanovnika.
Održan je i vinski maraton u sklopu Dana Draganića. Ne znam kako je to točno izgledalo, ali je prilika da pitam za stanje vinogradarstva i poljoprivrede uopće na području Draganića.
- Obiteljska poljoprivredna gospodarstva rade kako treba i prijavljuju se za dobivanje financijskih sredstava iz različitih fondova i vidim da su zainteresirani. Imamo i nekoliko vinogradara, ali možda više vinara. Mislim da su svi zadovoljni. Svi pitaju što je vinski maraton.
To je maraton na kojemu piješ dok trčiš, zar ne?
- Ne. Na postaji se dobije po decilitar vina. Najmanje je deset takvih postaja, pa tko stigne do kraja… Svi su ostali na nogama – bili su dobro pripremljeni.
Koliko se izdvaja za poljoprivredu iz općinskog proračuna?
- Imamo samo program de minimus kojega sufinanciramo s nekih 50.000 eura. Nemamo posebnih programa za poljoprivrednike. Objavimo natječaje koji se objave. Poljoprivrednici apliciraju na natječaje Lokalne akcijske grupe Vallis Colapis i dobiju financijska sredstva.
Koliko Vam pomaže LAG?
- Pomislila sam si kad sam došla u Općinu: “Bože moj, kaj je to LAG Vallis Colapis, kaj to je”. Oni zaista daju znatna financijska sredstva. Nije malo kada pokriju 80 posto cijene traktora ili nekog drugog stroja. Sve više se javlja na njihove natječaje, pa ako se dobije i 40 posto bespovratnih sredstava za neko ulaganje, pomoć je. Podržavam takve organizacije. Oni prate poljoprivredu, školstvo, mlade… Svi se tu nađu i svima pomognu.
Koliko iznosi općinski proračun?
- Oko 2,3 milijuna eura ove godine.
Jeste li imali rebalans ove godine?
- Nismo još, ali ćemo imati. Ići ćemo na ravnanje proračuna. Gradimo vatrogasni i društveni dom, što se u potpunosti financira iz europskih fondova. Izgradnja je pri kraju. Aplicirali smo 2021. godine i dobili oko četiri i pol milijuna kuna za rekonstrukciju i opremanje vatrogasnog i društvenog doma. Vjerujem da ćemo izgradnju završiti u srpnju i da će biti na ponos Draganića.
Gdje su do sada bili vatrogasci?
- Bili su u jednom dijelu tog vatrogasnog doma koji je bio vrlo derutan – izgrađen je 1934. godine i popravak je zaista bio potreban.
Imate li još projekata koji se financiraju iz fondova EU?
- Za sada provodimo samo projekt rekonstrukcije vatrogasnog doma. EU je sufinancirala prvu i drugu fazu reambulacije – prva faza je stajala nekih sedam milijuna kuna, druga oko pet, a vrijednost treće faze je 900.000 eura i to financira Državna geodetska uprava. Novcem Europske unije smo ulagali u nerazvrstane ceste – to je oko 600.000 eura za asfaltiranje.
Na ruralnim područjima je često spor internet. Imate li takve probleme?
- S Ribnikom, Ozljem, Netretićem, Kamanjem i Lasinjom smo dobili brzi internet koji bi trebao zaživjeti do 2026.
Što znači to da ste ga dobili, a da treba zaživjeti?
- Radimo na tome da to imamo – prihvaćen nam je projekt posredstvom Županije karlovačke, koja inače puno pomaže, primjerice s izgradnjom centra zdravlja.
O čemu se radi?
- Imamo ambulantu dentalne i obiteljske medicine koja je stara više od 50 godina. Riječ je o montažnoj zgradi koju nema smisla rekonstruirati, pa ćemo izgraditi centar zdravlja, a taj projekt vodi Županija. Uz postojeću će se izgraditi nova zgrada s ambulantama za dentalnu i obiteljsku medicinu, ali će biti prostora i za još jednu ambulantu i dijagnostičku, da što manje smanjimo čekanje i našim ljudima uštedimo odlazak u veće centre. Također, predviđeni su stanovi za medicinsko osoblje. Projekt je gotov i prijavili smo ga na natječaj za poslijepotresni oporavak na području Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije. Nadam se da ćemo na jesen započeti s izgradnjom.
Je li Draganić stradao u potresu?
- Bilo je štete. Nekoliko je objekata zaista bilo jako oštećeno. Neki su samostalno i u suradnji s posebnom agencijom čije je sjedište u Sisku obnavljali. Četiri obitelji su zaista bile oštećene i oni su dobili obeštećenje, ali nisu svi – oni s malim oštećenjima i ne.
Koliko Draganiću znači što je na državnoj cesti D-1 i što učiniti da bi sigurnost prometovanja bila uvećana?
- Možda ne bi bilo loše postaviti još poneku nadzornu kameru na području Draganića – vozači prikoče kada ih uoče. Izrađeni su glavni projekti za nogostupe u Lazini i Mrzljakima. Kroz Lazinu prolazi takozvana nizinska pruga i vjerujem da će se zaobilaznice napraviti do kraja godine. Kad se steknu uvjeti započet ćemo izgradnju nogostupa u Lazini, a nakon toga i u Mrzljakima.
Ulažete li u javnu rasvjetu?
- Provedena je četvrta faza modernizacije javne rasvjete. Zamijenjeno je 125 lampi, a novčana je vrijednost tog ulaganja oko 60.000 eura. Od 125 novih lampi, deset je ukrasnih na groblju i oko crkve. Pokrećemo postupak javne nabave za petu fazu modernizacije javne rasvjete – zamijenili bismo rasvjetna tijela uz sve nerazvrstane i županijske ceste, ali bismo započeli mijenjati rasvjetna tijela i uz državnu cestu od kanala Kupa-Kupa do skretanja za željezničku stanicu Mrzljaki. Vrijednost tog projekta je 55.000 eura, a prijavili smo se i na natječaj ne bismo li modernizirali javnu rasvjetu za industrijsku zonu i nogometno igralište. Modernizacijom javne rasvjete se ostvaruje značajna ušteda.
Koje tvrtke djeluju na području Draganića. Znamo da je prije petnaestak godina bila velika afera s tvrtkom Ekologija Maržić u središtu mjesta za koju se vjerovalo da zagađuje. Kakva je sada situacija s time?
- Ta tvrtka više nije tu, a umjesto nje je jedna koja proizvodi boje na ekološki prihvatljiv način, Eninco engineering. U fazi smo ispitivanja i oprezni smo s obzirom na iskustvo s tvrtkom Ekologija Maržić. Vjerujem da neće biti nikakvih problema. Zatražili su da se prostornoplanski omogući da naprave centar kompetentnosti. Namjera im je proizvoditi boje za europsko i američko tržište, kako su mi predstavili. U industrijskoj zoni imamo šest poslovnih subjekata. Jedan od tih subjekata se bavi sakupljanjem otpada, a kada puhne vjetar raznese najlonske vrećice. Nisam sigurna da ćemo širiti te industrijske zone. U budućnosti bismo tu zonu preselili kod autoputa u Lazini. U postojećoj zoni ima nekoliko slobodnih mjesta u privatnom vlasništvu.
Došao sam bio iz Karlovca u Draganiće na tiskovnu konferenciju uoči Dana Draganića sam sretan što neću ništa slušati o aglomeraciji, a onda ste mi u neformalnom razgovoru spomenuli – aglomeraciju.
- Ući ćemo u taj projekt jer nam je potreban. Grabe ne služe samo za odvodnju oborinske vode – u njima nalazimo svašta. Potrebna nam je kanalizacija. Napravili smo utoliko projektni zadatak i radi se glavni projekt. Plan je da se cijeli Draganić spoji na odvodni sustav kod Kupčine. Izrada glavnog projekta će trajati oko dvije godine, a novčana vrijednost je 128.500 eura – Općina sudjeluje s 20 posto u financiranju, a ostatak pokrivaju Hrvatske vode.
*objavio KAportal