“Povratka s ovog puta nema. Ova strateška odluka će se pokazati dobrom i bitnom za budućnost i razvoj Karlovca. Pogled nam je bistar i jasno nam je što trebamo raditi. Vizija je da se osam tisuća korisnika Gradske toplane grije na geotermalnu energiju, a ta se energija može koristiti i u poljoprivredi i u turizmu. Ako je Zvijezda temelj Karlovca, geoterma je njegova budućnost”, poručio je karlovački gradonačelnik Damir Mandić u ponedjeljak u Kinu “Edison” na završnoj konferenciji dvogodišnjeg projekta “Korištenje geotermalne energije za potrebe grijanja u Karlovcu”, kojega su provodili GeotermiKA kao nositelj te Grad Karlovac te konzultantski i istražni institut iSOR s Islanda kao partneri, a čija je ukupna vrijednost 1,323.516,45 eura.
Projekt je sufinanciran novcem Islanda, Lihtenštajna i Norveške po financijskom mehanizmu Europskog gospodarskog prostora uz nacionalno sufinanciranje Republike Hrvatske u sklopu programa “Energija i klimatske promjene” i u sklopu njega je u šumi Šumbar izgrađena istražna bušotina, koja bi trebala postati s vremenom proizvodna i s obzirom na to da je riječ o zatvorenom sustavu, pored nje bi trebalo u budućnosti izgraditi još jednu koja bi vraćala geotermalnu vodu u zemlju. Kako je objasnio geolog angažiran u tvrtki GeotermiKA Boris Vrbanac, geoterma se nalazi tamo na dubini od oko dvije tisuće metara, a temperatura vode je 126 stupnja Celzija i moglo bi se izvlačiti šest tisuća kubičnih metara tople vode dnevno, što je dovoljno da se zadovolje potrebe Gradske toplane za grijanje osam tisuća korisnika središnjeg toplinskog sustava.
“Znamo da se desetljećima govorilo o geotermalnoj energiji u Karlovcu. Kada smo odlučili 2018. godine krenuti ovim putem, nismo to učinili zato što bismo nešto slutili, nego zato što smo imali podatke. Sada imamo pripremljen bušotinski prostor. U Karlovcu ne izmišljamo toplu vodu jer je ona tu negdje. Sad smo na petnaestom koraku od tridesetak. Ono što smo uradili je impozantno.”, naveo je Mandić.
Ustvrdio je da “zelena tranzicija dolazi na dnevni red Europe i svijeta”. Nastavio je da je Gradu Karlovcu Energetski institut “Hrvoje Požar” iz Zagreba bio prva podrška, ali su “sve što danas imamo odradili ljudi iz Karlovca”. Gradski proračun je pratio projekt, a ‘norveška omotnica’ je pomogla da se ‘cijela priča’ malo ubrza”, rekao je Mandić.
Naveo je da su naredni koraci izazovni. “Projekt je financijski jako zahtjevan. Ne gubimo nadu. Očekujemo da naš projekt grijanja Karlovca bude strateški projekt Vlade Republike Hrvatske. Vrijeme nam ne ide u prilog i promiče nam onih pet godina koje smo dobili za koncesiju, no vjerujem da ćemo to uspjeti riješiti”, poručio je gradonačelnik.
Napomenuo je da se Grad Karlovac ne protivi javno-privatnom partnerstvu za proizvodnju geotermalne energije, no da “država mora donijeti zakonski okvir, stav, rješenje koje će ubrzati projekte vezane uz korištenje geoterme”. “Do danas je moj najdraži europski projekt bio onaj koji se odnosi na poduzetničku zonu u Gornjem Mekušju, a ovaj mi je sada jednako drag. Moramo stvarati preduvjete za sve koji žele ulagati u Karlovcu. Ova dva projekta su utoliko na istoj razini”, kazao je Mandić.
Direktor tvrtke GeotermiKA Vlatko Kovačić je naveo da ne bi stigli “ovoliko daleko u projektu bez financijske i moralne podrške Grada Karlovca”.
Voditelj Odjela za obnovljive izvore energije, klimu i zaštitu okoliša Energetskog instituta “Hrvoje Požar” Matija Vajdić je poručio domaćinima da ih čeka bušenje izvora iz kojega će se”, nadamo se vrlo brzo, grijati ovaj grad”.
Norveški veleposlanik Arne Sannes Bjørnstad je napomenuo da je riječ o partnerstvu za budućnost. “Moramo mijenjati način proizvodnje i potrošnje energije te moramo spasiti planet. Ovo je i dugoročno ekonomsko ulaganje koje omogućava manju ovisnost o cijenama nafte i drugim izvorima energije. Ovo je energetski izvor budućnosti”, istaknuo je.
Voditelj Odsjeka za pametni grad u karlovačkoj gradskoj upravi Robert Vodopić je podsjetio da se još 2008. godine Grad Karlovac pridružio inicijativi s europske razine, to jest “sporazumu gradonačelnika”, a 2016. je potpisao nov sporazum i dobio zadatak napraviti akcijski plan za održivu energiju i klimu čiji je glavni cilj smanjenje emisije ugljičnog dioksida za više od 40 posto do 2030. godine. Spomenuo je i da se za ovog projekta koji završava u utorak posjetilo Island i da je tamo 16 bušotina iz kojih se griju njihovi gradovi. “One se niti ne vide – dobro su zamaskirane i predstavljaju odličan primjer kako nešto uklopiti u krajobraz”, rekao je Vodopić.
*objavio KAportal