“Karlovačku maglu Vlada Andreja Plenkovića, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i Hrvatska demokratska zajednica prodaju hrvatskim građanima, ali im građani poručuju da tu maglu neće kupiti, da je odbacuju i da žele suverenističku politiku koja vodi računa isključivo o potrebama hrvatskih građana, onu koja štiti hrvatski identitet, hrvatski jezik i hrvatske vrijednosti. Jedina autentična hrvatska suverenistička opcija na ovim izborima je Most. Maglu nećemo i nećete nam je prodavati, posebno kada su u pitanju sigurnost hrvatskih građana, naših žena i naše djece”, poručio je u petak u Karlovcu Nikola Grmoja, kandidat Mosta za premijera.
U društvu kandidata s Mostove liste u VII. izbornoj jedinici predvođenih nositeljem Zvonimirom Troskotom je rekao da je zainteresiran za sigurnost hrvatskih građana i da se ne namjerava nikome dodvoravati. “Ne zanima me što će o tome reći neke organizacije civilnog društva. Treba propitati djelovanje udruga koje su napadale policiju zbog zaštite granice jer je djelovanje takvih organizacija protuzakonito i protuustavno. Možemo je također napadalo hrvatsku policiju jer je poštovala zakon i štitila hrvatsku granicu i sigurnost građana”, rekao je Grmoja.
Naglasio je da se Hrvatska suočava s valom ilegalnih migracija, a da je na udaru posebno Karlovačka županija. Ujedno je ocijenio da policija radi dobar posao, ali da nema dovoljno policajaca za čuvanje granice. “Most ima nultu stopu tolerancije na ilegalne migracije iz jednostavnog razloga što se njima krše zakoni, ugrožava državna granica, sigurnost građana. Ne znamo tko su ljudi koji ilegalno žele ući na teritorij Republike Hrvatske. Samo lani je u osam mjeseci bilo 60.000 zahtjeva za azil. Dakle, radi se o onima koji dođu u prvu zemlju unutar Šengenskog prostora, zemlju primateljicu, i zatraže azil. Svi oni padaju nama na teret – ili ih moramo primiti ili platiti 20.000 eura po ilegalnom migrantu, a to bi za prošlu godinu ukupno iznosilo 1,2 milijarde eura. Kriva je Vlada Republike Hrvatske koja te ljude nije zaustavila i omogućila im je da zatraže azil”, ustvrdio je.
Nastavio je da se azil za Mađarsku može zatražiti samo u mađarskom veleposlanstvu u Beogradu i u ratom zahvaćenoj Ukrajini. “Kada tamo i dođete kao migrant, zahtjev za azil je u pravilu odbijen. Zato Mađarska praktički i ne odobrava azil jer vodi računa o svojim interesima. Nismo prestrogi u politici prema ilegalnim migrantima. Britanski premijer Rishi Sunak je prije nekoliko dana izjavio da je Velikoj Britaniji od Europske konvencije o ljudskim pravima važnije zaustaviti legalne migrante iz Ruande, a ne ilegalne jer, kako tvrdi, ne mogu podnijeti toliki val legalnih migracija, a taj val je, usporedimo li Hrvatsku i Veliku Britaniju s obzirom na broj stanovnika, neznatan. Osim što imamo ilegalne migrante, uvozimo i strane radnike. To rade HDZ-ovci. Ukinuli su kvote i imaju agencije za uvoz radnika. Sinovi državnog tajnika za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske Žarka Katića te Tomislava Karamarka uvoze stranu radnu snagu, tako ruše cijenu rada i dodatno tjeraju naše ljude iz Hrvatske. Vodit ćemo računa o zaštiti državne granice, a inicirat ću i slanje vojske na granicu. Ujedno ćemo ograničiti uvoz strane radne snage. To jamčim kao budući premijer”, poručio je Grmoja i dodao: “Sav novac koji ćemo morati plaćati za ilegalne migrante i koji se gubi na korupciju te onaj kojega ne dobivaju naši građani jer se ruši cijena rada treba preusmjeriti prema našima da bismo ih zadržali, odnosno usmjeriti ka našem iseljeništvu da se vrate. Most jedini snažno zastupa takvu politiku. Domovinski pokret nas je napadao jer prvo nisu bili za slanje vojske na granicu, nego su bili za referendum od kojega su odustali, HDZ vodi mlitavu briselsku politiku, a Možemo i ostali su za politiku otvorenih granica i visokih socijalnih naknada, mada smo vidjeli kamo je to odvelo zemlje Zapadne Europe – imamo zone u koje ne mogu doći niti vojska i policija”.
Napominje da će pitanje slanje vojske na granicu biti ključno u pregovorima s ostalim političkim strankama nakon izbora. “Zoran Milanović priča o ilegalnim migrantima i ide toliko daleko da tvrdi kako dolaze po socijalnu pomoć. Nije to problem, nego to što se ilegalni migrant registrira u Hrvatskoj, ne želi tu biti, a mi ga moramo zadržati ili za njega plaćati glavarinu. To pokazuje da niti Milanović ne zna što je stvarni problem, a isto tako odbija kao vrhovni zapovjednik sudjelovati u slanju vojske na granicu. Konkretno je rješenje slanje vojske na kritične točke. To je poruka odvraćanja, da ova zemlja vodi računa o svojoj granici, da se s njome ne može samo tako zafrkavati i da je granicu teško prijeći”, rekao je.
Upitan za mirovine, naveo je da “Plenković priča o povećanju plaća i mirovina, a inflacija u Hrvatskoj je najveća u eurozoni i iznosi 4,9 posto”. “Pad industrijske proizvodnje iznosi sedam posto. Kad nam presuše europski fondovi, a dogodi se, nedajbože, neki ekološki incident i rikne nam turizam, gotovi smo. O tome nitko ne govori. Naši umirovljenici s ovakvim mirovinama ne mogu živjeti dostojanstveno u Hrvatskoj. Koji može kupiti nešto unuci ili unuku? Mirovina ne smije biti niža od šest stotine eura, mada niti to nije neki život. Most predlaže ukidanje poreza na mirovine i usklađivanje mirovina s inflacijom. Ne dolazimo iz elitističkih krugova, iz inkubatora na Zrinjevcu, naši djedovi i bake žive tako”, odgovorio je Grmoja.
Troskot se nadovezao ocjenom da se umirovljenike može štititi i iz lokalnih proračuna koji se mogu puniti prihodima iz energetskog sektora.
*objavljeno na KAportalu