“Živim u obiteljskoj kući s dva stana. U dvorištu imamo kantu za miješani komunalni otpad, spremnik za plastiku i papir te komposter za biorazgradivi otpad. Također, u špajzi imamo tri posude u koje odmah razvrstavamo otpad čim se stvori – razvrstavanje je teže, ako nosite izravno u vanjske spremnike. Savjetujem potrošačima da u kući imaju ili vrećice ili male spremnike za odvajanje otpada jer je to najpraktičnije i tako se najviše razvrsta”, opisuje u još jednom intervjuu KAportala iz ciklusa “ZOOM POLITIKON” Vlatko Ivka, direktor Čistoće i predsjednik Županijske podružnice Domovinskog pokreta, kako razvrstava otpad.
Niste zaključali kontejnere?
- Ne jer živim u kući i spremnici su u dvorištu kojemu nitko nema pristup. Supruga i ja smo možda i aljkavi pomalo za razvrstavanja, ali zato moja majka nad nama vreba i na vrijeme upozorava da razdvajamo otpad. Nitko osim nas ne može doći do spremnika. Kada ga napunimo, izvezemo ga na cestu i tada ga djelatnici Čistoće isprazne. Svaki tjedan sam izvozio spremnik na dostupno mjesto za pražnjenje, ali kako je počelo razvrstavanje to činim jednom mjesečno jer se smanjila količina miješanog komunalnog otpada, a i kantu izvozim tek kada se skroz napuni, što ranije nije bio slučaj. Svake prve srijede u mjesecu se u mome Donjem Pokupju pobiru papir i plastika i moram priznati da sam baš zadovoljan koliko je ove bilo na cesti kontejnera za papir i plastiku – krenulo se s razdvajanjem.
Kako stoji Karlovac u tom pogledu? Koji nam je postotak odvajanja?
- Pomičemo se s mjesta, ali sporo. Miješani komunalni otpad nam je smanjen 11 posto 2022. u odnosu na 2021. i sada odvojeno prikupljeni otpad iznosi 20 posto. Vrlo brzo bismo trebali doći do 40 posto odvojeno prikupljenog otpada, što je zadovoljavajuće, a 50 posto bi bilo odlično. Rok da stignemo taj nivo je 2025. godina. Ako se tada ne odvoji 50 posto otpada, jedinice lokalne samouprave plaćaju kaznu. Zato apeliram da razdvajamo. Time si olakšavamo život, stvaramo manje komunalnog otpada i ne gomilamo otpad na odlagalištu Ilovac. Za par godina će sigurno biti izgrađen regionalni centar za gospodarenje otpadom na Babinoj bori kada će miješani komunalni otpad biti sortiran i kada će se iz njega vaditi sve upotrebljivo za energente, dakle prerađivat će se, a za sada se deponira na Ilovcu i brdo se povećava. Zbog ekologije i života u Karlovcu, Karlovačkoj županiji i Hrvatskoj je bitno da je miješanog komunalnog otpada što manje i da što više izdvojimo otpada za reciklažu. Plastika ide većim dijelom u preradu, a o papiru da ne govorim – njegovom reciklažom zaustavljamo sječu šume. U zadnje vrijeme se nešto događa na tržištu papira – pada njegova otkupna cijena. To me zabrinjava.
Zašto?
- Vjerojatno se nešto događa u tvornicama, s izvozom ili s dostupnosti Kine, najvećeg uvoznika recikliranog papira. Počet će se manje skupljati papira i proizvodit će se dalje novi.
Hoćemo li stići rok iz 2025.?
- Nadam se da hoćemo, a to nam je i zadatak.
Ako ga ne stignemo?
- Plaćat ćemo penale.
Koliko iznose?
- Ne znam točan iznos. Ako ostanemo na ovoj razini odvajanja otpada, penali Gradu Karlovcu su godišnje više od milijun kuna.
Biste li zaključavali kontejnere, da živite u višestambenoj zgradi?
- To je stvar dogovora svih suvlasnika.
Biste li?
- Bih. Zgrada upravlja spremnikom i regulira koliko će platiti odvoz otpada. Dakle, svako smanjivanje broja odvoza miješanog komunalnog otpada predstavlja manji iznos računa za tu uslugu. Koliko se puta mjesečno kontejner prazni, toliko će se ta usluga naplaćivati.
Tomislav Kuhar, predstavnik stanara u Senjskoj ulici, kaže da se u odnosu na raniji režim nije ništa promijenilo, osim što su računi veći. Dodaje da obližnje radnje odlažu otpad u kontejnere koje koriste stanari. Nastavlja da su zaključali kontejnere, ali da se otpad odlaže pored. “Čistoća nije organizirala da svatko mora zbrinjavati svoj otpad. Pokušao sam razgovarati s tom tvrtkom o tome. Ne postoji netko tko bi nadgledao što se događa”, kaže Kuhar.
- Stvar je dogovora između predstavnika stanara i vlasnika obrta ili poduzeća hoće li imati zajednički spremnik ili svatko svoj. Ako se zgrada ne slaže s time da obrti ili poduzeća odlažu u njihov spremnik, ti gospodarski subjekti mogu dobiti vlastiti jer na to imaju zakonsko pravo. Isto je tako zakonsko pravo upravitelja zgrade ne dozvoliti da obrti ili poduzeća ubacuju smeće u spremnik stanara. Predstavnik stanara mora doći u Čistoću i izraziti neslaganje s time da netko drugi osim stanara ima udio u spremniku. Tada obrtu ili poduzeću osiguravamo zaseban spremnik.
Kaže gospodin Kuhar da je pokušavao razgovarati o tome s Čistoćom.
- Nikad nije tražio razgovor sa mnom, a je li pokušao komunicirati s nekim od kolega, ne znam. Dosta predstavnika stanara je zatražilo da se gospodarski subjekti isključe iz njihovog spremnika. I nama je u interesu radi lakše kontrole da svi poslovni subjekti imaju svoje spremnike za smeće. Ima predstavnika stanara kojima pak ne smeta dijeliti spremnik. Gospodin Kuhar je uvijek dobrodošao u Čistoću. Istina je da se gomila smeće uz zaključane spremnike. Građani i dalje nemaju svijest da moraju uzeti ključ kako bi otključali spremnik i bacili otpad – mnogo ih jednostavno ne uzme ključ i samo ostave otpad kraj kontejnera. Čistoća sve to preuzme, stavi u kontejner i počisti. Jako puno truda u to ulažemo. Nadglednik obilazi grad, djeluje po pritužbama i samostalno promatra, pa gdje ima smeća interventno šaljemo ekipe da to počiste. To se često događa na Luščiću i kod nove pošte. Dogodi se da bude ponekad neuredno uz spremnik jer ne možemo isti tren reagirati kad netko odloži smeće. Izlazimo na intervencije građana i to rješavamo.
Jedan obrtnik radi u Zvijezdi, ali rijetko ljeti, a kaže da stalno dobiva račune, da je išao u Čistoću i više puta se bezuspješno žalio.
- Svi koji imaju u vlasništvu objekt moraju plaćati fiksni dio – on je obvezan za sve. Kod Krašića imam vikendicu u kojoj vrlo rijetko boravim, ali svejedno mjesečno plaćam fiksni dio računa.
Zar nemate vikendicu kod Trogira?
- Nemam. Imam vikendicu u Krašiću od pokojnih oca i djeda iz 1980.
Kao direktor Inkasatora ste često putovali u Trogir?
- Jesam. Jako sam vezan uz taj grad jer sam u njemu proveo djetinjstvo kod obitelji. U jednom trenutku sam nepromišljeno i avanturistički odlučio uložiti u izgradnju manjeg objekta za boravak tamo. Kada sam osvijestio da je Trogir daleko i da mi to ulaganje nije potrebno, odustao sam od toga. Ne mogu dugo boraviti na moru i takav objekt bi mi predstavljao nepotreban dodatni trošak.
Je li to bilo zajedničko ulaganje sa Stjepanom Turkovićem?
- Jest, no prije izgradnje objekta sam se povukao iz ulaganja.
Zašto ste putovali tamo na račun Inkasatora?
- Nisam. Tada sam imao pravo na korištenje službenog automobila 24 sata u privatne i poslovne svrhe. Sam sam plaćao cestarine, mostarine i tunelarine.
Imate li to pravo i sada?
- Nemam. Zakon o sukobu interesa kaže da se službeni automobil mogu koristiti 24 sata isključivo u poslovne svrhe. S njime mogu putovati na posao i s posla te u poslijepodnevnim satima za potrebe službe.
S obzirom na niski postotak odvajanja otpada i potrebu da se zaključavaju kontejneri, možemo li reći da je opće stanovništvo nedovoljno educirano?
- Možemo.
Je li to Vaša odgovornost?
- Trudimo se educirati. U srijedu smo u Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić” održali tribinu s novim sustavom gospodarenja otpadom kao glavnom temom. Do sada smo u školama na temu odvajanja otpada proveli petnaest radionica i podijelili smo na tisuće informativnih letaka te ih slali na svaku kućnu adresu, no to je i dalje očigledno nedovoljno. Kada ostvarimo 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, reći ću da smo obavili posao edukacije. U ovoj godini imamo zacrtano mnogo edukacija i radionica. Treba kretati od vrtića i škola jer djeca najbolje uče. Na njih ćemo se i usredotočiti.
Kod nas je za kućanstva cijena obavezne minimalne usluge odvoza otpada 6,90 eura bez Poreza na dodanu vrijednost, a 7,80 s.
- Ako pogledamo usporedno, po tome smo među jeftinijim gradovima u Hrvatskoj.
U Slavonskom Brodu je cijena 4,91 eura bez PDV-a, 5,55 s PDV-om.
- Nismo najjeftiniji u zemlji.
U Zagrebu je taj fiksni dio računa 5,28 eura bez PDV-a, 5,97 eura s PDV-om.
- Kad smo utvrđivali cijene tek sam dolazio na mjesto direktora i moji prethodnici su to sve planirali, ali sam si dao truda kada sam postao direktor i napravio analizu uzevši u obzir gradove slične veličine. Zaključio sam da je naša cijena ispod prosjeka.
Zašto je u Slavonskom Brodu jeftinija? Što karlovački korisnici plaćaju podmirujući fiksnu cijenu računa?
- Spremnik za papir, spremnik za plastiku, spremnik za biorazgradivi otpad, korištenje kontejnera od pet kubičnih metara za odlaganje glomaznog otpada jednom godišnje i besplatno korištenje reciklažnih dvorišta.
Svega toga ima i u Slavonskom Brodu?
- Ne znam kako rješavaju glomazni otpad i koliki broj spremnika njihova komunalna tvrtka ima za pražnjenje. U kalkulaciju cijene ulazi odvoz otpada po terenu, ulicama, a kod nas ima uskih, brdovitih, gradska jezgra, razbacanih sela po Kordunu i Baniji, kuća na većoj udaljenosti i drugo što se mora uzeti u obzir. Iz tog prihoda se isplaćuju plaće i nabavljaju specijalna vozila za odvoz smeća. Ne želim zastarjeli vozni park ili da se ujutro kamion ne može pokrenuti. Moramo velik novac uložiti u sortirnicu za glomazni otpad – velike su cijene zbrinjavanja. Ako na Ilovac dođe velika količina drveta, morate platiti zbrinjavanje jer ga ne možete odložiti na deponiju. No, ako imate sortirnicu sa strojem koji melje, tada imamo sirovinu na kojoj možemo zaraditi. Da bi se kupio takav stroj mora se izdvojiti blizu dva milijuna kuna.
Koliko Čistoća zaradi?
- Ove će godine imati dobit od tristotinjak tisuća kuna, po mojoj procjeni.
Toliko je bilo i 2021.
- Jest – krećemo se oko te brojke. Ipak, teško je planirati bilo što za svakodnevnih promjena cijena energenata. To su teško predvidive stavke. Treba napraviti realan i, za građane i tvrtku, izdržljiv plan poslovanja.
Postoje li odstupanja između količine otpada koja je, zabilježeno, odvezena od korisnika i količine otpada koja se važe na Ilovcu pri dolasku na odlagalište?
- Ne postoje i ne smiju postojati. Kamion nakon prolaska rute dođe na Ilovac, otpad se zatim važe i automatski evidentira u obrascu koji se izravno šalje Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, a onda se vozi na brdo gdje se kipa i sortira. Ispričavam se, inače, građanima koji žive uz deponiju jer se unazad nekoliko dana osjetio jači neugodni miris s obzirom da smo proširili plohu za odlaganje otpada koju nismo mogli na vrijeme zatrpavati zemljom jer su temperature zraka ovih dana bile jako niske, pa je zemlja bila zamrznuta i nismo mogli s njom raditi. U utorak i srijedu smo intenzivno zatrpavali deponiju pa će neugodan miris vrlo brzo biti ublažen. Ako otpad ne zatrpate zemljom, uistinu smrdi i nije ugodno živjeti uz to.
Vozio sam se u utorak vlakom iz Zagreba i osjetio sam taj smrad prolazeći pored Ilovca.
- Vjerujem.
Do kada će se deponij širiti?
- Ono brdo ima još nekoliko mjeseci kapaciteta zaprimanja otpada, a tada će se zatvoriti i sanirati. S druge strane se otvara nova ploha, sabirna kaseta, koja će biti u funkciji do otvaranja regionalnog centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori.
Na kojoj je nadmorskoj visini smetlište?
- Na 128 metara nadmorske visine, ako se ne varam.
Bi li Čistoća mogla uštedjeti, ako bi sama obračunavala i izdavala račune za svoje usluge, a ne to povjeravala Inkasatoru?
- Ne. Čistoća s Vodovodom i kanalizacijom, Gradom Karlovcem i Hrvatskim vodama dijeli trošak distribucije.
Zar ne živimo u digitalno doba?
- Dosta korisnika koristi digitalni sustav, ali još 80 posto Karlovčana zahtijeva račun u papirnatome obliku, koliko mi je poznato. Ima mladih obitelji koje plaćaju posredstvom interneta, a i meni više odgovara plaćati digitalno, ali je većina stanovništva u Karlovačkoj županiji staračko i nisu navikli na moderno plaćanje računa. U Zagrebu također koriste objedinjenu naplatu.
Oni imaju koncern koji obuhvaća sve komunalne tvrtke.
- Da, ali je isti sistem kao i kod karlovačkog Inkasatora.
Ima li Čistoća problema s radnom snagom?
- Nema. Krajem prošlog ljeta je zbog nedostatka radnika bilo prilično alarmantno. Unazad tridesetak dana smo dobili dosta molbi zainteresiranih za rad u Čistoći kao nekvalificiranih radnika na prikupljanju otpada, što znači da se na tržištu rada nešto događa, a i naša primanja su pristojna. Prosječna plaća je oko 6.700 kuna. Plaće su nam ipak i dalje u odnosu na troškove relativno niske.
Karlovac je jedan od dvije jedinice lokalne samouprave u kojoj Domovinski pokret koalira s Hrvatskom demokratskom zajednicom.
- Da, tu i u Velikoj Gorici, mada ne bih rekao da smo s njima u koaliciji jer je nikada nismo potpisivali. Nazvao bih to programskom suradnjom.
Što je program, to da postanete direktor?
- Ma to je najmanje važna stvar – na natječaj za izbor direktora se mogao javiti tko god je htio. Stalno sam govorio da želim raditi, istaknuti se, napraviti nešto za ovaj grad.
Što je ostatak programa?
- Podržavati sve dobro, a kritizirati sve loše. Radimo na tome da Karlovac dobije bazen, što je želja Karlovčana.
Gradonačelnik je rekao da je Domovinski pokret odustao od toga nakon posjeta pulskom bazenu, da je to malne neostvarivo.
- Nismo nimalo odustali od izgradnje bazena. Nastojat ćemo pronaći načine da se to ostvari. Trudimo se i da se u ljeti preko puta Foginovog uredi kupalište, trudili smo se da se promijene lampe na Šetalištu doktora Franje Tuđmana, a podržali smo i prijedlog stranke Možemo vezan za školstvo.
*objavljeno na KAportalu