Zbog odluke Vodovoda i kanalizacije da se podigne cijena usluga, nastale su u Karlovcu demonstracije kao u Francuskoj. Naravno, to nije točno, a zašto su povećane cijene objašnjava direktorica te karlovačke gradske tvrtke Katarina Malenica u još jednom intervjuu iz ciklusa “ZOOM POLITIKON” na “KAportalu“.
Dakle, čemu poskupljenja?
- Znam da je odluka nepopularna, no cijene usluga moramo povećati jer nas je preklani i lani baš pogodila inflacija. Cijene materijala, investicijskog tekućeg održavanja, energenata, kemikalija, analize vode… Gotovo je sve poskupjelo, a nešto čak za 25 posto, pa moramo radi osiguranja održivog poslovanja i pokrivanja troškova podići cijene usluga. Provodimo velik komunalni projekt „Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Karlovac – Duga Resa“, a pet posto ga financiramo sami i rekonstruiramo mrežu. Imamo dodatnih rekonstrukcija, puno sanacija – lani više od 1.900. Želimo dodatno ulagati u smanjenje gubitaka vode u sustavu.
Iste usluge koje u Karlovcu pruža Vodovod i kanalizacija u Slavonskom Brodu su znatno jeftinije za domaćinstva. Tamo te usluge pruža tvrtka Vodovod. Fiksni dio osnovne cijene usluge vodoopskrbe u Karlovcu je 2,04 eura po korisniku, a u Slavonskom Brodu 1,21 eura, dok varijabilni kod nas iznosi 0,78 eura po kubičnom metru vode i sada će iznositi 1,06, a tamo iznosi, 0,59 eura. Fiksni dio osnovne cijene vodne usluge skupljanja otpadnih voda kod nas iznosi 1,79 eura, a tamo 0,18 eura. Varijabilni dio osnovne cijene vodne usluge skupljanja otpadnih voda po kubičnom metru kod nas iznosi 0,49 eura i bit će sad 0,60, a tamo je pak 0,13. Fiksni dio osnovne cijene vodne usluge pročišćavanja otpadnih voda kod nas je 0,38 eura mjesečno, a u Slavonskom Brodu 0,42, a varijabilni dio je kod nas 0,45, a kod njih 0,15 eura po kubičnom metru. Slično sam pitanje postavio i direktoru Čistoće Vlatku Ivki nakon usporedbi cijena – što Karlovčani dobivaju više od Brođana s obzirom na toliko više cijene?
- Pogledajmo to na drugi način. Prilikom računanja cijene vode moramo uzeti u obzir sve faktore. Ta cijena ovisi o umalo 60 čimbenika – veličini, duljini i starosti mreže, kvaliteti vode, broju vodomjera…
Vjerojatno i u Slavonskom Brodu uzimaju te sve čimbenike u obzir prilikom određivanja cijena.
- Svi to rade po istom principu i posebnoj uredbi, no sve ovisi o troškovima. Naša mreža je stara i zahtijeva dosta ulaganja i održavanja. Imamo šest vodocrpilišta i moramo redovito servisirati njihove pumpe, a radimo i redovite analize vode. Svi ti troškovi i mnogi drugi utječu na cijene naših usluga. Također, imamo i velik projekt “Aglomeracije” u tijeku za kojega puno ulažemo, a možda to nemaju svi gradovi. Ove godine smo 5,6 milijuna eura uložili u ostale projekte. Nisu cijene usporedive između gradova, a ima i onih s puno većim cijenama. Također, velik dio gradova najavljuje podizanje cijena vode, baš zbog inflacije.
U Hrvatskoj se provodi 60 projekata kao što je naš europski?
- Da, u Hrvatskoj se ima šezdesetak aglomeracija, a ima 170 vodovoda u Hrvatskoj.
Koliki je onda udio Vodovoda i kanalizacije u tom projektu?
- Pet posto, za prihvatljiv dio projekta, a imamo i neprihvatljiv, što znači da smo dodali rekonstrukciju vodoopskrbe na Turnju, Kamenskom i Hrnetiću, a to se ne financira novcem Europske unije.
Zašto?
- Projekt aglomeracije je slagan tako da se širi kanalizacijska mreža. Cijeli taj obuhvat je prošao preko JASPERS-a. To je za njih bilo prihvatljivo, a mi smo dodali da se, kad se već mijenjaju kanalizacijske cijevi, rekonstruira i vodoopskrba, kad se već kopa.
Što je JASPERS?
- Tijelo koje odobrava europske projekte.
Koliki je udio drugih tvrtki koje provode takve projekte u njihovom financiranju?
- Mislim da su udjeli svugdje slični. Nešto više od 68 posto sredstava je iz Europske unije, 25 državnih, a ostalo je naše. Nemamo dovoljno novca da s većim postotkom sufinanciramo tako velik projekt. Sretni smo da postoje te fondovi – pa mi gradimo 70 kilometara nove kanalizacije i rekonstruiramo 56 kilometara vodoopskrbne mreže. Sami to ne bismo mogli dugi niz godina.
Uvažavajući da nisi predugo direktorica, pitao bih zašto se morao čekati vanjski izvor financiranja da se uđe ozbiljnije u takve zahvate? Zar se nije moglo ranije više ulagati?
- U Vodovodu i kanalizaciji sam 14 godina, a od toga sam tri i pol godine direktorica, pa mogu reći da sam dobro upoznata s funkcioniranjem tvrtke, posebno financija. Prije devet godina je započeta priprema za ovaj projekt i tada se odredio njegov obuhvat. Priprema traje duže od provedbe projekta. Ne mogu reći što je bilo 2014. Imali smo ranije projekt izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Karlovca i Duge Rese, koji je dovršen 2011. ili 2012. Prije toga nisu bila na raspolaganju sredstva Europske unije, a ulaže se koliko se može financijski. Znali smo godišnje ulagati svojih 13 do 15 milijuna kuna.
Da nema fondova iz Europske unije, propali bismo?
- Pomažu nam i bez njih ne bismo mogli provoditi velike investicije.
Nije li dobro biti samoodrživ, pa onda još osigurati dodatni novac sa strane?
- Moramo biti samoodrživi i jesmo. Prije svega smo posvećeni održavanju sustava, da postoji vodoopskrba. Mnogo gradova u svijetu uopće nema pitku vodu iz vodovoda. Da pitka voda dođe do slavine, treba puno učiniti.
Na sjednicu Gradskog vijeća Karlovca smeđu vodu iz slavine je donio vijećnik iz redova Možemo Ivica Furač. Rekao je da je na Vučjaku lani devet puta pukla cijev. Što se događa tamo?
- Na Vučjaku se saniralo klizište i to je izazivalo puknuća, ali samo za kolovoza, da bi se kasnije situacija stabilizirala. Događa nam se to na drugim mjestima kada se za postavljanja novog cjevovoda potrgaju stare cijevi. Na Maloj Švarči sad imamo desetak puknuća.
Nerijetko se koristi metajezik projektnog menadžmenta kada se govori u javnosti o projektima koji se provode. Kako bi objasnila ovaj europski projekt bakici koja putuje iz Točka u Karlovac na tržnicu za sajmenog dana da proda sir?
- Puno razgovaram s korisnicima i svatko me može dobiti na telefon, pa pričam i s jako puno bakica. Korisnike uvijek zanima ono što ih se neposredno tiče, a to su uglavnom radovi koji se odvijaju ispred njihove kuće. Nastojim objasniti da je riječ o europskom projektu i da će kanalizaciju sada dobiti Kamensko, Turanj, Hrnetić, Drežnik, Gornja Švarča, Donja Švarča, Jamadol, Gornje Mekušje, Mala Švarča, a vodoopskrba će se poboljšati s 56 kilometara vodoopskrbne mreže, a u Zvijezdi se mijenja stari cjevovod. Nakon završetka projekta neće biti kvarova. To je sveukupno 8 do 10 posto ukupne mreže. Problem je što postoji više od 700 kilometara mreže i to nije jednostavno izmijeniti.
Koliko je stanovnika izuzeto iz tog projekta?
- Projekt obuhvaća 11.000 korisnika, a ne nešto više od 30.000. Osim iz ovog projekta, rade se rekonstrukcije i u drugim dijelovima grada, po drugom principu.
Na koliko smo posto ostvarenja projekta?
- Postavljeno je 70 posto instalacija. Čekamo na mnogim gradilištima asfaltiranje, a kada se to učini možemo reći da su radovi završeni. Imamo još radova do proljeća 2024. ili sredine te godine, a u Zvijezdi, Gornjem Mekušju i na Maloj Švarči do polovice 2025.
Predsjednica Gradske organizacije Socijaldemokratske partije Hrvatske i gradska vijećnica Dragica Malović je upozorila da se na Hrnetiću gradilište otvori, a onda radnici odu.
- Nastojimo utjecati na dinamiku izvođača, mada ne možemo po ugovoru. Oni imaju ugovorni rok i dok ga nisu probili, ne možemo kazati da kasne. Očigledno je da ponekad ima premalo radnika na gradilištu, ali se problem manjka radne snage pojavljuje u cijeloj Hrvatskoj. U jednom trenutku se radnike s Hrnetića prebacilo na radove na državnoj cesti D1 ne bi li se posao tamo završio prije početka turističke sezone, a bilo je i situacija kada se nije moglo graditi zbog visokog vodostaja. Ujedno, priključci se grade zadnji.
Koliki je gubitak vode?
- Ukupni gubici 2022., kad se uzme prosjek svih mjeseci, su bili 64 posto.
To znači da više vode iscuri iz sustava nego što prođe kroz sustav?
- Tako je. Više je razloga za to. Prvi je starost cjevovoda i jako puno je puknuća i gubitaka. Nije riječ samo o vidljivim curenjima, nego najviše o gubicima kada voda odlazi u podzemlje. Nastojimo to riješiti. Te gubitke traže noćni timovi. Cijela mreža je podijeljena po zonama. Postavljeni su mjerači protoka i tlaka, pa možemo reći u kojim zonama imamo najveće gubitke. Sad je plan zone svesti na manja područja ne bismo li lakše pronašli curenja.
Koliko će ovaj europski projekt smanjiti gubitke vode?
- Tamo gdje se radi novi cjevovod, neće više biti gubitaka, ali je teško reći kako će utjecati na ukupni postotak gubitka vode. O tome ovisi naše rješavanje gubitaka u zonama za koje znamo da imaju najveće gubitke, kao što su Novi centar i Banija, gdje gubimo 40 litara vode po sekundi.
Furač je spomenuo da je nacionalni prosjek gubitka vode iz vodoopskrbnog sustava 40,9 posto. Je li to točno?
- Vjerojatno jest. Ima sustava s manjim i s većim gubicima od našeg.
No, u Hrvatskoj se generalno ipak ne događa da više vode nestane iz sustava nego što prođe kroz njega?
- Mislim da se ipak događa. Gubici su rak-rana svakog vodoopskrbnog sustava. Rješavanje tog problema zahtijeva velika financijska ulaganja.
Ti su se gubici u Karlovcu uvećavali godinama, a ne smanjivali?
- To je točno. Povećavali su se do 2020. kada su dostigli 68 posto. Gubitke smo smanjili i treba s time nastaviti dalje.
Bez obzira tko bio direktor, iz godine u godinu se tvrdi da se radi na smanjenju gubitaka vode, “krpa” mreža, ulaže… Uslijed čega se onda gubitak uvećava?
- Uistinu se od 2018. godine ozbiljno radi na smanjenju gubitaka jer je izrađeno koncepcijsko rješenje i po njemu smo većinu toga i odradili. Više je od sedam stotina kilometara mreže i traže se ozbiljne rekonstrukcije. Mreža je duga i stara i trebat će vremena da se sve to zamijeni. Tvrdim da se na tome ozbiljno radi.
Koliko iznosi prosječna bruto plaća u Vodovodu i kanalizaciji?
- Oko tisuću eura.
D. Malović je spomenula da je lani gradskoj tvrtki Inkasator Vodovod i kanalizacija dala sto tisuća kuna bonusa. Može li se ono što se daje Inkasatoru preusmjeriti radnicima?
- Podignuli smo iznos osnovice plaća za devet posto ove godine. Bitno je zadržati radnike. Nedostaje radne snage na tržištu i moramo zadržati operativu tvrtke – vodoinstalatere, bageriste i komunalne radnike, dakle one kojih uistinu ima vrlo malo na tržištu i koje je teško zaposliti. Naši monteri se godinama obučavali za poslove koje obavljaju. Posla je sve više.
Zašto je dan bonus Inkasatoru?
- Za dobru naplatu. Ugovoren je davno prije. Ta tvrtka uistinu jako dobro naplaćuje.
Zašto Vodovod i kanalizacija samostalno ne izdaje račune?
- Ovako je od 1980-ih. Riječ je o objedinjenoj naplati, a mi u računovodstvu nemamo dovoljno djelatnika da samostalno fakturiramo za nekih 26.000 korisnika.
Tvrtka Koprivničke vode za usluge odvjetnika, bilježnika i druge intelektualne usluge izdvaja oko 300.000 kuna, a isto koliko i za telefonske i poštanske usluge, dakle vjerojatno samostalno izdaju i naplaćuju račune, a ostvaruju nešto veću dobit od Vodovoda i kanalizacije.
- Vjerojatno bismo i mi to mogli, ali to zahtijeva reorganizaciju i dodatne kadrove. Fakturiramo sedam stotina korisnika samo i na tome rade dvije žene. I dalje smatramo da je postojeći model lakši i opravdan.
Spominje se okrupnjavanje komunalnih tvrtki.
- Lani smo pripojili lasinjski vodovod pa imamo dosta kontakata s mještanima. U sljedećih šest do devet mjeseci ćemo vjerojatno pripojiti i ostale vodovode s područja Karlovačke županije – Ogulin, Slunj, Vojnić, Duga Resa, Krašić, Ozalj… Bit će bitno kako ćemo sve to ustrojiti.
Koji je rezon iza okrupnjavanja?
- Provodi se po uredbi Vlade Republike Hrvatske. Neki manji vodovodi nisu održivi i ne mogu sudjelovati na natječajima Europske unije za financiranje. Veća tvrtka to može, pa će se više ulagati u nerazvijena područja.
Gradski vijećnik iz redova Nove ljevice Dimitrije Birač je, ako sam ga dobro shvatio, upozorio da se gubici vode ne prikazuju kao financijski. Zašto je tome tako?
- To ne računamo kao trošak, nego izražavamo kao postotak. Tako je po uredbama i pravilnicima po kojima radimo. Na gubicima je trošak električne energije i kemikalija. Projektiramo sunčane elektrane na vodocrpilištima, a na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda već jesmo i čekamo natječaje za financiranje radi izgradnje kako bismo postali energetski neovisni.
Priprema li se novi europski projekt?
- Usredotočeni smo na završetak postojećeg kojega nije jednostavno provoditi jer obuhvaća jako puno kilometara i zahtijeva puno truda. Dinamika provedbe je za sada dobra, unatoč komplikacijama uslijed inflacije i porasta cijena na tržištu materijala zbog kojih su izvođači imali dodatna potraživanja po ugovorima. Pripremat ćemo nove projekte. Pri kraju je projektiranje novog vodocrpilišta na Mostanju i očekujemo građevinsku dozvolu do kraja godine, a riječ je o dosta velikom projektu. Planiramo i proširiti kanalizaciju na područje Orlovca i Pokupske Doline, što će također zahtijevati novac Europske unije.
Krešimir Veble je osmislio prvi europski projekt Vodovoda i kanalizacije, onaj izgradnje pročistača otpadnih voda Karlovca i Duge Rese, da bi naposljetku na način koji nije lijep napustio tvrtku. Jesu li stručnjaci u opasnosti da ih se potjera, ako ostvare dobar projekt?
- Nisu. Dapače, stručnjaci su dobrodošli i trudit ćemo ih se zadržati.
Veblea se nitko nije sjetio na nedavnom obilježavanju godišnjice pročistača.
- Pozvat ćemo ga na sljedeću godišnjicu. Proširit ćemo sastav ljudi.
Hoće li to onda uključiti i Darija Jankovića, nekadašnjeg gradskog pročelnika za financije i suautora projekta?
- Hoće. Gradonačelnik Damir Mandić je na godišnjici spomenuo prethodnike zaslužne za pročistač otpadnih voda.
Jest, ali samo svoje, dakle one koji su bili gradonačelnici – Božu Johu, Miru Škrgatića i Damira Jelića.
- Da.
*objavljeno na KAportalu