“Formalna kultura u Karlovcu ima dosta prostora s obzirom na Gradsku knjižnicu ‘Ivan Goran Kovačić’, Gradsko kazalište ‘Zorin dom’, Muzeje grada Karlovca, pa sada već i Kino ‘Edison’. Logično je stoga da se prostorno namiri nezavisna kulturna scena. Mogu već sada reći da bi Grad Karlovac htio da se to tako posloži. Nekidan su me pitali kako vidim Karlovac u sljedećem desetljeću. Odgovorio sam da vidim tri benda iz Karlovca koji će biti planetarno poznati. Moramo se referirati na prošlost, ali i biti svjesni vremena u kojemu jesmo pa pozicionirati infrastrukturu kao nešto što je razvojno”, poručuje gradonačelnik Karlovca Damir Mandić te dodaje da će zgrada Hrvatskog doma biti konstrukcijski obnovljena do kraja ove godine, kada će biti projektirana i njezina cjelovita obnova te izražava nadu da će taj objekt u cijelosti biti spreman za korištenje do kraja 2024. godine.
Konstrukcijska obnova je vrijedna 4,4 milijuna eura i do 30. lipnja je financirana iz Fonda solidarnosti Europske unije, a nakon toga se financira iz drugih izvora, sukladno dodatku ugovora s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske. Ti radovi, koje izvodi AB gradnja pod nadzorom tvrtke Bilota inženjering, obuhvaćaju ojačanje temelja, izvođenje drenaže, izvedbu nove armiranobetonske podne ploče, uklanjanje pojedinih unutarnjih zidova i izvedbu novih armiranobetonskih te ugradnju novih armiranobetonskih serklaža i ojačanje armiranobetonskih stupova na većem dijelu konstrukcije kako bi se stabilizirali fasadni i zabatni zidovi, sanaciju pukotina injektiranjem i torektiranjem svih vanjskih zidova, fazno uklanjanje i izradu zamjenskih međukatnih konstrukcija, ploča i greda, te izradu nove krovne konstrukcije i krovišta. “Nekidan je zid pao u Hrvatskom domu. Ta zgrada jest zatvorena zbog problema sa statikom i sada se vidi koliko je to sve skupa bilo klimavo”, kaže gradonačelnik.
Cjelovita obnova se već projektira, a to financira Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, dok će sama cjelovita obnova financirati vjerojatno iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka, ali za to treba pričekati raspisivanje i zaključenje natječaja. “Projektom cjelovite obnove zgrade osigurat će se poboljšanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade, posebice povećanje potresne stabilnosti, povećanje mjera zaštite od požara, osiguranje zdravih klimatskih uvjeta, povećanje energetske učinkovitosti te drugih temeljnih zahtjeva za građevinu. Namjena zgrade predviđena je kao društveno-kulturni centar sa raznim sadržajima te će projektom cjelovite obnove biti predviđeni prostori za druženja i radionice, velika multifunkcionalna dvorana, manja dvorana, klupski prostor, izložbeni prostor te popratni tehnički, uredski i sanitarni prostori”, napominju iz Grada Karlovca.
“Hrvatski dom neće biti samo velika dvorana, nego i manji prostori koji će se moći koristiti za druge aktivnosti. Krov bi trebao biti napravljen od solarnih crijepova. Model razvoja Društveno-kulturnog centra Hrvatski dom u Karlovcu kojega je donio Savez udruga ‘KAoperativa’ je temelj za bilo što što ćemo raditi. Paralelno s materijalnom obnovom i uređenjem o programu i načinu upravljanja treba voditi računa. Slatkovodni akvarij “Aquatika” i Kino “Edison” su proračunski korisnici, ali i zarađuju, pa i to treba uzeti u obzir. Treba postojati materijalna sigurnost”, navodi Mandić.
Napominje da se “obnovom Hrvatskog doma zaokružuje priča o kulturi u Karlovcu, institucionalne i vaninstitucionalne” i da je “važno programiranjem ne privatizirati priču”. “Primjerice, da se ne dogodi da Hrvatski dom vode ljubitelji metala kao vrste glazbe koji će forsirati samo takve sadržaje”, kaže Mandić i nastavlja: “Ne vidim problem da se da novac iz gradskog proračuna za hladni pogon. Možemo razgovarati o tome da Hrvatski dom bude ustanova u kojemu će Grad financirati program i plaće, ali u tom slučaju od nezavisne kulture – ništa. ‘Aquatici’ dajemo dva milijuna kuna godišnje iz proračuna, a onda ona zaradi tri. ‘Tesla’ i ‘Edison’ su na istom principu. Što se tiče Hrvatskog doma, treba očekivati odmah minus sedam. Aktivnosti nezavisne kulturne scene su u pravilu fragmentirane i nisu komercijalne. Nisam protiv toga da proračun ima obvezu prema Hrvatskom domu… Ako je na Maloj sceni Hrvatskog doma trošak električne energije bio 10, tu će biti 100, plus 25 posto. Trebat će domar, čistačica, tehničar…”.
Tajnik Saveza udruga “Kaoperativa” Denis Mikšić se prisjeća kako njegovog prijatelja majka početkom 1980-ih nije pustila da ide u Hrvatski dom jer nije dobra statika te zgrade. “Bilo je nekoliko istraživanja statike, a na njih smo se pozivali kad smo radili istraživanja za utvrđivanje procesa upravljanja 2015., što je bilo temelj istraživanju modela razvoja društveno-kulturnog centra Hrvatski dom iz 2020. Imali smo dokument od sedamdesetak strana koji je govorio što bi bila namjena objekta kada je započeta konstrukcijska obnova. Drago mi je što postoji nastavak financiranja. Sjećam se raznih modela Hrvatskog doma. Ovaj proces je trajao deset godina, dakle od 2012. do 2023. Takav komad djelovanja Hrvatskog doma još nije postojao. Temeljimo to na velikim iskustvima naših kolega iz Europe. S cijelom pričom smo došli daleko”, kaže Mikšić.
“Kaoperativa” je prošlog tjedna organizirala u Karlovcu tribinu na kojoj je predsjednica Operacije grad Mirela Travar predstavila smjernice za razvoj kulturnih politika u sklopu projekta sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda “Nova javna kultura i prostori društvenosti” kojega provode Savez udruga “Klubtura”, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut za razvoj i međunarodne odnose, “Kaoperativa”, Platforma Doma mladih, Art radionica “Lazareti”, Savez udruga “Molekula”, Savez udruga Rojca, Platforma za pitanje kulture, medija i društva “Kurziv”, Operacija grad, Platforma za Društveni centar Čakovec i udruga Drugo more.
“Osnovana je mreža društveno-kulturnih centara. Posljednjih godina smo u različitim gradovima i različitim načinima razvijali odnose između organizacija civilnog društva i jedinica lokalne samouprave oko suupravljanja lokalnom infrastrukturom i zajedničkog programiranja njome. Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade ‘Pogon Jedinstvo’ je osnovan 2009. godine i to je prvi institucionalizirani oblik civilno-javnog partnerstva u Hrvatskoj. Svi naši drugi društveno-kulturni centri imaju drugačije modele upravljanja ili suupravlja i nijedan nije na ovakav način institucionaliziran. Mreža društveno-kulturnih centara na nacionalnoj razini zagovara bolje uvjete djelovanja. Svaki model u svakom gradu ima posebnu genezu i visoko je kontekstualiziran. Uvijek nastojimo raspraviti kako suupravljanje treba izgledati u nekoj zajednici. Razni su načini kako se došlo do prostora – neki su skvotirani, neki smo gradili s jedinicama lokalne samouprave, a neke zagovarali. Imali smo priliku vidjeti na primjeru ‘Pogona’ što jest civilno-javno partnerstvo, što je participativno upravljanje i kako se modeli mogu razvijati”; veli M. Travar.
Nastavlja da sustav javnih politika u Hrvatskoj, a posebno kulturnih, ne prepoznaje društveno-kulturne centre kao zasebne subjekte koji su nastali temeljem civilno-javnog partnerstva. “Postoji cijeli jedan pokret koji zagovara da se baštinom suupravlja u društveno korisne i kulturne svrhe. Sustav nije prepoznao da postoje već sada zreli subjekti koji doprinose razvoju lokalne infrastrukture i koji kreiraju sadržaje drugačije od onih kakve kreiraju tradicionalni kulturni centri. Postoje javne ustanove u kulturi koje su osnovale jedinice lokalne samouprave, postoje društveno-kulturnu centri kojima suupravljaju organizacije civilnog društva i jedinice lokalne samouprave, a s treće strane imamo prostore kojima upravljaju organizacije nezavisne kulture koji su dobili prostore na korištenje, a djeluju u lokalnoj zajednici. Naši zagovarački procesi trebaju uključivati i prijedlog Zakona o kulturnim centrima te izradu smjernica politika. Lani je izašla publikacija ‘Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj‘, a sada se radi na planu kulturnog razvitka. To je za sada sve što imamo od zacrtanih javnih politika. Smjernice obuhvaćaju šest tema koje je odredio širok krug dionika”, kaže M. Travar.
Mikšić dodaje da mu se sviđa način upravljanja Malom scenom Hrvatskog doma, ali se pita bi li taj model odgovarao upravljanju čitavom zgradom koja ima dvije i pol tisuće četvornih metara površine.
*objavljeno na KAportalu