“Ovo je zaista prilika da u najvećem mogućem suglasju učinimo dobro za Karlovac za sljedećih deset do petnaest godina – poručio je u srijedu na javnom izlaganju nacrta prijedloga izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Karlovca u Velikoj vijećnici Grada Karlovca gradonačelnik Damir Mandić.
Očekivanja su da će o novom GUP-u Gradsko vijeće Karlovca odlučivati u rujnu ili početkom listopada. Do tada treba objaviti izvještaj s javne rasprave, utvrditi prijedlog izmjena i dopuna, dati ga na mišljenje Županiji karlovačkoj, zatim utvrditi konačni prijedlog koji će biti dan na raspravi i usvajanje predstavničkom tijelu.
GUP je usvojen 2007. godine, a od tada je mijenjan i dopunjavan 2011., 2014. i 2019. Sada je taj posao povjeren tvrtki URBING iz Zagreba, odnosno timu kojega predvodi arhitekt Darko Martinec.
Javna rasprava traje do 20. svibnja i do tada je moguć javni uvid.
“Poštujemo one prije nas koji su desetljećima planirali Karlovac i sve ono što u gradu danas imamo i vjerujem da smo to i pokazali jer takva tradicija je i obveza. Držim da su svi prijedlozi koji su uvršteni u ove izmjene GUP-a stvarno na tragu promišljanja razvoja grada, pri čemu insistiramo na suglasju javnog, općeg dobra i privatnih inicijativa, uvažavajući mišljenje struke. Kada Prijedlog GUP-a dođe na sjednicu Gradskog vijeća, moj stav će biti da upravo te elemente provjerimo”, rekao je Mandić.
Iz Grada su naveli da su ove izmjene i dopune cjelovite jer se GUP usklađuje sa Zakonom o prostornom uređenju, posebnim propisima koji su u međuvremenu stupili na snagu, s Prostornim planom Karlovačke županije i Prostornim planom uređenja Karlovca kao planovima višeg reda te sa strateškim dokumentima Republike Hrvatske.
“Zadržan je osnovni koncept plana iz 2007.godine”, napomenuli su iz Grada Karlovca.
Martinec je naveo da su zahtjevi javnopravnih tijela te pravnih i fizičkih osoba bili polazište.
“Od 2019. do 2024. je bilo oko 180 takvih zahtjeva. Postavilo ih je 13 javnopravnih tijela te 104 pravne i fizičke osobe. Izvršene su izmjene namjene površina na 34 lokacije”, rekao je Martinec.
Površina obuhvata plana je 2.658 hektara i tu živi oko 42.000 stanovnika – oko 1.100 hektara je namijenjeno stanovanju, oko 25 posto ukupnog obuhvata GUP-a zauzimaju pretežito zelene površine, oko 160 hektara je vodenih površina, iznio je, između ostaloga.
“Izvršeno je energetsko-klimatsko zoniranje. Označene su trase budućih toplovoda te varijantnih rješenja dobave energije iz obnovljivih izvora iz pravca geotermalnih izvora te iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda gdje se planira izgradnja dizalica topline”, rekao je Martinec.
Previđa se izmještanje čeličnog poštanskog stupa iz Zvijezde, a na temelju posebne studije je prikazan sustav biciklističke infrastrukture.
“Što se tiče mjera za provedbu plana, prateći kartografski prikaz je u cijelosti izmijenjen kao i poglavlje. Za izrade ovog plana na snazi je bilo 13 podrobnijih, a ovim izmjenama i dopunama GUP-a predloženo je pokrenuti postupak stavljanja van snage njih pet zbog nekih prihvaćenih zahtjeva i izmjena namjene površina. Najveća promjena se odnosi na određivanje obveze izrade novih urbanističkih planova uređenja, odnosno podrobnijih planova. Ovim planom je određeno izraditi 18 UPU-a, umjesto 49. Uvedena je Zakonom omogućena neposredna provedba GUP-a za područja podrobnijih planova koji će se staviti van snage”, naveo je Martinec.
Nastavio je da je “značajno smanjena obveza izrade arhitektonsko-urbanističkih natječaja za pojedine zahvate u prostoru kao i obveza provedbe tih natječaja za izradu obveznih stručnih podloga prije izrade urbanističkih planova, i to s dosadašnjih 18 na 7”.
Ako se ovakav tekst usvoji, GUP više neće predviđati obvezu raspisivanja urbanističko-arhitektonskih natječaja za, primjerice, kupalište na lijevoj obali Korane ili rekonstrukciju hotela “Korana”, odnosno izgradnju zamjenske građevine.
Arhitekt Boris Morsan je upozorio da se zanemaruje kulturni krajolik.
“Stalno govorimo o Zvijezdi, no ona predstavlja cjelinu zajedno s kulturnim krajolikom, a takav nema nitko – to je pojas šančeva koji se širi prema Korani i do Vodostaja. U tome se nalazi i početak izgradnje Orlice, najvećeg baroknog grada u Hrvatskoj. To je vrijednost koju nijedan narod u Europi to ne bi propustio, a mi preko toga imamo nacrtanu brzu cestu i nasip preko onoga što su bili bedemi. Nijedna zemlja u Europi ne bi propustila priliku da rekonstruira ono što ima. Moramo znati ima li Karlovac kulturni krajolik. Službeno ga nema, a u stvarnosti ga ima. To je pitanje za u Karlovcu jako manjkavu zaštitu spomenika kulture – rekao je Morsan.
Upitao je ima li Karlovac pregled oštećenja građenjem i posebno pregled oštećenja kulturne baštine.
“O takvom dokumentu ovisi daljnji razvoj svih planova. Podsjećam na potvrdu devastacije renesansne strukture rekonstrukcijom studentskog doma u šancu. Treba li kulturni krajolik, Orlicu i Magaševu liniju uvesti u prostorne planove? Kulturni krajolik se spominje u strategiji razvoja Karlovca, a nije nigdje definiran u prostornim planovima. Magaševa linija i rješenje mladih karlovačkih arhitekata za Luščić su dvije najbolje ideje od kada je Karlovac izašao iz Zvijezde. Okruživanje Zvijezde izgradnjom je jako loš put i to treba korigirati – kazao je Morsan.
Postavio je i pitanje “treba li u Karlovcu razlučiti gradski i tranzitni promet i smije li brza tranzitna pruga prolaziti sredinom grada”.
“Riječ je o nečemu opasnome – zamislimo da se dogodi nešto vlaku dugom kilometar koji prolazi sto kilometara na sat kroz grad. To je opasno rješenje. O tome treba voditi računa. Takva brza pruga bi trebala prolaziti kroz srednji dio grada koji se razvija”, upozorio je.
Naglasio je potrebu izrade koncepcije prostornog razvoja kojom bi se “objedinili sva pitanja i svi problemi”.
Martinec je odgovorio da su konzervatorska podloga i krajobrazna studija vrlo temeljite i da se “pitanje zelenih elemenata kulturnoga krajolika spominje, a da je Orlica definirana kao arheološki lokalitet.
“GUP nije mjesto za evidentiranje oštećene kulturne baštine, nego se to radi posebnim podlogama. I dosadašnji planovi su afirmirali Magaševu liniju i prostor Gaze kao kulturnoga krajolika. Pitanje namjene i izgradnje uređenja Gaze nije niti otvoreno niti zatvoreno ovim planom. To će se rješavati u budućnosti vrlo stručno, temeljito i jasnim procedurama”, rekao je Martinec.
Govoreći o drugom kolosijeku, naveo je da su se kao izrađivači morali “odrediti prema postavkama planova višeg reda”
“Željeznica je državna infrastruktura i ne možemo je zaobići i zanemariti jer moramo biti usklađeni s ostalim planovima. Pristalica sam racionalizacije zahvata. Ako će se izgradnjom drugog kolosijeka, što će morati biti na najvišoj tehničkoj i tehnološkoj razini, izbjeći da se mogućnost nesreća svede na najmanju moguću razinu, nemamo nikakvu šansu. Pruga neće narušiti promet, osim eventualno sigurnost i zaštitu od buke. To će morati biti sigurna pruga. Nužno je da Grad Karlovac snažno podupre ostvarenje istočne obilaznice, a to je dugoročno jer traži izgradnju tri mosta. Grad treba insistirati da to bude buduća državna cesta koja će rasteretiti postojeću”, rekao je.
*objavio KAportal