“Drago mi je što sam u ovoj školi jer smo se u bavili njome. Sada na svekoliko zadovoljstvo potpisujemo ugovore koje će omogućiti bolje odvijanje nastave. Pioniri ste u ovom pothvatu prelaska na sustav cjelodnevne škole u Hrvatskoj koji bi se trebao dogoditi za četiri godine. Taj će se sustav na osnovi rezultata učenika i evaluacije, informacija od ravnatelja, učitelja i roditelja, usavršavati, da bude jako dobar kad se počne primjenjivati u cijeloj Hrvatskoj”, poručio je u ponedjeljak u Osnovnoj školi “Draganići” ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
Sudjelovao je na potpisivanju ugovora za provedbu radova na rekonstrukciji i uređenju triju od četiri škole u Karlovačkoj županiji koje sudjeluju u projektu cjelodnevne škole. Ugovori su potpisani za škole u Draganićima, Krnjaku i Josipdolu, a ne i za školu iz Rakovice jer će se za to ulaganje morati ponavljati postupak javne nabave s obzirom na to da je na raspisani stigla jedna, i to nevaljana ponuda. Ukupno je za te četiri osnovne škole odobreno 1,308.000 eura. U OŠ “Katarine Zrinski” iz Krnjaka se ulaže 58.319 eura, u OŠ “Draganić” 106.419,75 eura, a u OŠ “Josipdol” 209.360 eura – svi iznosi su s PDV-om.
Radove na ove tri škole će izvoditi tvrtka Kodos iz Duge Rese, a direktorica Vlatka Lorković Ivšić je navela da će početi za desetak dana i trajati tri mjeseca. Ujedno je napomenula da za tu tvrtku rade isključivo radnici iz Karlovačke županije. “Naši ljudi će raditi za našu djecu”, istaknula je.
Marica Jurčić, ravnateljica škole koju u deset razrednih odjela polazi 198 učenika i kojoj radi 40 osoba, je navela da nije dvojila u koristi sudjelovanja u projektu cjelodnevne škole nakon što je prije godinu dana predstavljen u Gradskom kazalištu “Zorin dom” u Karlovcu.
“Slušajući sve benefite koje donosi pomislila sam da je to dobro za moju školu i da joj to želim. U projektu sam vidjela veliku priliku u kadrovskom, materijalnom, socijalnom i svakom drugom pogledu. Financijska sredstva koja ćemo dobiti kroz program će značiti poboljšanje života i rada naših učenika i zaposlenika, osobito učitelja razredne i predmetne nastave. Za početak ćemo sanirati vanjsko sportsko igralište, poboljšati klimatizacijske uvjete i pripremiti prostor za opremanje radnih kabineta za učitelje. Škola nam je sve više tijesna. Broj učenika zadnjih godina lagano raste, a nadamo se i najesen upisati dva prva razreda, pa nam nedostaje prostora. Proučili smo normative te zaključili da nam nedostaju kabineti i praktikumi, a blagovaonica i sportska dvorana su nam premale. Normativi propisuju i sadržaj u okolišu kojega nemamo. Zbog svega toga, u suradnji s osnivačem, izrađeno je idejno rješenje te žarko iščekujemo objavu natječaja za financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, rekla je M. Jurčić.
Načelnica Draganića Anica Domladovac je navela da je bilo nesuglasica i problema kada se odlučilo uvesti program cjelodnevne nastave, ali da su nadiđeni. “I dalje ćemo stajati uz našu školu i sufinancirati programe koje možemo. Ovim projektom ste malo rasteretili općinski proračun s obzirom na to da se iz njega više ne moraju izdvajati financijska sredstva za nabavku radnih bilježnica i drugih materijala. Nadam se da će se škola i dalje širiti”, kazala je A. Domladovac.
Županija karlovačka je osnivač svih osnovnih škola na svom području, osim onih u Karlovcu, a županica Martina Furdek-Hajdin je navela da sve one djeluju u jednoj smjeni, osim jedne u Ogulinu i Osnovne škole “Slava Raškaj” u Ozlju. “Pri završetku je postupak javne nabave za dogradnju ozaljske škole s izgradnjom sportske dvorane. Nadam se da bi do 2026. godine sve škole u Karlovačkoj županiji radile u jednoj smjeni. Svako ulaganje u obrazovanje je ulog u mlade, najveći kapital svakog društva. Ne treba ulagati samo u zgrade, nego i u opremu, ljude i programe”, napomenula je.
Dodala je da je vesele reakcije na provedbu projekta cjelodnevne škole i što su se djeca prilagodila. “Sada prevladava zadovoljstvo cjelodnevnom školom i oslobađa se vrijeme za obitelj. Roditelji će se moći posvetiti djeci, a ne vožnji s treninga i na trening. Djeca će stići kući sa završenim zadaćama, obavljenim rekreacijama i drugim aktivnostima i moći će kvalitetno vrijeme provesti s braćama, sestrama i roditeljima. Vjerujem da će i druge škole vrlo brzo prihvatiti taj program, kazala je M. Furdek Hajdin i podsjetila da u ovoj školskoj godini sva djeca u Hrvatskoj imaju besplatan obrok, udžbenike i prijevoz.
Ministar je iznio da je osnova za “strategiju reformi” na području obrazovanja za program NPOO bila činjenica da je 40 posto škola u Hrvatskoj radilo ili i dalje radi u dvije smjene. “Kad smo dobili suglasnost Europske komisije za koncepciju osigurali smo za čitavu tu priču od vrtića do visokoškolskih institucija oko dvije i pol milijarde eura. Za osiguranje jednosmjenskog rada se osiguralo oko milijardu kuna i tome treba dodati još pola milijarde za pripadajuće sportske dvorane. Hvala Županiji karlovačkoj što vrhunski prati što kažemo i pripremamo. Najveći problem je s gradovima Zagrebom, Splitom i Rijekom jer se ne prijavljuju dovoljno za projekte izgradnje i dogradnje. Od 30 škola, u Zagrebu su podneseni zahtjevi za dvije. To otežava realizaciju onoga što želimo, a to je da školske godine 2027./28. sva djeca budu u jednoj smjeni. Možda bismo bili i brži, no morali smo se baviti borbom s nastavom na mreži za pandemije i s dva potresa, rekao je Fuchs.
Ustvrdio je da su “ovo najveći projekti na području škologradnje od vremena bana Ivana Mažuranića”.
“Hvala vam što ste se uključili u program cjelodnevne nastave i to će vaše zadovoljstvo biti veće. Poboljšat ćete infrastrukturu. Čekamo suglasnost drugog ministarstva na tekst natječaja za kuhinje i kabinete. To se financira iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija“, nastavio je.
Dodao je da je program cjelodnevne škole dobio velike pohvale Europske komisije i Svjetske banke iz kojeg se financira njegova glavnina i koja želi taj program preslikati i na druge zemlje, pa su zainteresirane i one iz Južne Amerike, primjerice. “Vidjet ćemo hoćemo li moći pustiti i druge škole da se priključe. Nakon one vike i onih protesta, sada zaprimamo zahtjeve niza škola, ali za priključenje treba uraditi neke pretpostavke, uglavnom financijske naravi. Ako to bude moguće, i to ćemo uraditi”, rekao je Fuchs.
Istaknuo je i da su nakon 40 godina objavili nov kurikulum za rad s učenicima s teškoćama u razvoju. “Pri kraju ovog mandata možemo reći da smo dosta toga uradili na području osnovnog obrazovanja”, pohvalio se ministar.
*objavio KAportal