Lidija Bošnjak: Ulagano 2023. više no ikada u komunalnu infrastrukturu Ozlja

“Ove godine smo imali adventsku manifestaciju u središtu mjesta i hvala svima koji su se priključili. Imali smo dječje nastupe, šator, ugostiteljsku ponudu, roditelji, bake i djedovi su došli podržati dječicu i baš je bilo odlično za prvu godinu, a narednih godina ćemo manifestaciju osnaživati. Osim toga, mjesni odbori nastavljaju svoju tradiciju organiziranja takvih svečanosti i svake godine se neki novi priključi”, opisuje Ozalj za božićnih i novogodišnjih blagdana gradonačelnica Lidija Bošnjak, nekadašnja gradska pročelnica koja je 2021. godine u drugom krugu izabrana za nositeljicu lokalne izvršne vlasti kao nezavisna kandidatkinja.

Na kraju godine ste donijeli treći rebalans proračuna za 2023. i proračun za 2024. Što je najvažnije što se radilo u ovoj godini?

  • Imamo rekordan proračun od devet i pol milijuna eura, a ulagalo se pritom više no ikada u održavanje komunalne infrastrukture, najvećim dijelom novcem iz Fonda solidarnosti Europske unije i državnog proračuna za vraćanje prometnica u funkciju. Upravo smo u srijedu dobili preostali iznos iz državnog proračuna i podmirili smo sad sve dobavljače. Radi se o rekonstrukciji cesta u dužini 40 kilometara. To je uistinu značajno za Ozalj koji ima 177 kilometara asfaltiranih cesta. U drugim okolnostima bi nam trebalo 20 godina da asfaltiramo 40 kilometara cesta.

Zašto su te ceste bile van funkcije?

  • Naše su sve ceste oštećene, a ovih 40 kilometara je bilo najviše. U budućnosti ćemo puno manje ulagati u održavanje tih prometnica i uštedom tog novca ćemo moći asfaltirati jer je mnogo naših građana koji nemaju asfalt do svojih kuća. Već smo započeli asfaltirati te makadamske puteve. Rekonstruirali smo prometnicu u Poduzetničkoj zoni Lug. Dakle, nastavljamo tamo ulagati. Izrađuje se projektna dokumentacija za novu javnu rasvjetu u cijeloj poduzetničkoj zoni, a rješavamo i imovinsko-pravne odnose za izgradnju nove faze prometnice na toj lokaciji. To znači da ćemo intenzivnije tražiti ulagače. Izgradili smo parkiralište kod novog igrališta Nogometnog kluba Zrinski Ozalj koje se uređuje i nadam se da će se iduće sezone tamo odigravati utakmice. Uređujemo i igralište u Ulici Zrinskih i Frankopana u Gornjem Ozlju. U novom dijelu naselja smo zamijenili stare lampe LED rasvjetom, s čime ćemo nastaviti i naredne godine. U postupak savjetovanja s građanima smo dali idejno rješenje uređenja trga u Gornjem Ozlju. Nakon što razmotrimo primjedbe, naručit ćemo izradu projektne dokumentacije i iduće godine ćemo taj trg urediti. Na natječaj za osiguranje novca po Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. smo prijavili projekt Centra za posjetitelje “Slava Raškaj” Ozalj. Nadamo se da će naša prijava biti usvojena. Ako neće, namjeravamo taj centar izgraditi novcem dobivenim posredstvom mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja. Jedan od glavnih razloga dolaska turista je Stari grad Ozalj, a ovaj centar bi predstavljao dodatan. Inače, Stari grad Ozalj je imao ove godine oko 13.000 posjetitelja. U proračunu za narednu godinu smo osigurali sredstva za uređenje parkirališta kod Doma zdravlja Ozalj, koji je ove godine rekonstruiran, na čemu zahvaljujemo Županiji karlovačkoj, a i mi smo taj projekt sufinancirali radi toga da se olakša pristup zdravstvenoj skrbi mještana Ozlja, okolnih općina, ali i drugih mjesta zbog kraće liste čekanja. Nadamo se da će Zavod za hitnu medicinu Karlovačke županije biti smješten u Ozlju uskoro u posebnom prostoru nasuprot Doma zdravlja Ozalj, za što je Grad darovao zemljište. Iduće godine ćemo započeti s izgradnjom nogostupa u Podbrežju. Za sve navedene projekte tražit ćemo vanjske izvore financiranja kako bi što više novca ostalo u našem proračunu za predškolski odgoj, školstvo, civilno društvo, sport i ostalo. Radujemo se ulaganju u dogradnju škole sa sportskom dvoranom, o čemu je u intervjuu KAportalu prošlog tjedna govorila dožupanica Vesna Hajsan-Dolinar.

U proračunu za sljedeću godinu predviđena je i sanacija klizišta. O čemu se radi?

  • Ona je upravo projektirana. Riječ je o klizištu u Kupskoj koje je dodatno stradalo za potresa. Zatražit ćemo tvrtku Hrvatske vode da financira tu sanaciju.

Koliko tvrtki djeluje u Poduzetničkoj zoni Lug?

  • Tamo je dvadesetak tvrtki, petstotinjak zaposlenih i nastojimo zonu proširiti. Naši su poduzetnici trpjeli gubitke jer je stari most u Gornjem Pokupju imao premalo ograničenje i s teretima se moralo kružiti kroz Zagrebačku županiju, a nakon što je izgrađen novi most porastao je interes za ulaganje u Lugu. Ove godine je stavljen u skladišnu funkciju nekadašnji pogon Korduna u Slapnom, u što je uložila tvrtka Kelteks. Tamo će biti moderni distribucijski centar, što je dokaz da je Ozalj sve privlačniji ulagačima. To dokazuje i otvorenje poslovnice Spara – u toj je trgovini zaposleno 25 radnika. Za nova ulaganja u proizvodnoj poslovnoj zoni Lug oslobađamo ulagača plaćanja komunalnog doprinosa u 50-postotnom iznosu. Ulagačima nudimo i oslobađanje obveze plaćanja komunalne naknade u potpunosti prve godine, druge godine polovice komunalne naknade, a naredne godine četvrtine. Ozalj oduvijek slovi kao grad poduzetnika. Potičemo otvaranje obrta i te se mjere jako dobro koriste, pa smo osigurali sredstva za edukacije, kupnju opreme i alata, uređenje prostora… Ta se mjera iz godine u godinu više koristi i proračunska sredstva za to se stalno uvećavaju.

Vlakom se na relaciji Karlovac – Ozalj, odnosno obratno putuje 40 minuta, što mi se čini predugo. Kako je Ozalj povezan javnim prijevozom s Karlovcem?

  • Nismo s time zadovoljni. Dosta je naših građana koristilo željeznicu, mada su u zadnje vrijeme svi manje-više motorizirani. Problem je postao veći kada je tvrtka HŽ putnički prijevoz prije dvije godine odlučila ukinuti jutarnju liniju po kojoj vlak iz Ozlja kreće oko 6 sati. Grad Ozalj, Županija karlovačka i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske su nastojali od tada svim silama da se ta linija vrati. Hvala HŽ putničkom prijevozu što je udovoljio toj našoj molbi. Ponudili smo bili sufinanciranje te linije, no problem je bio što se taj vlak koji bi krenuo u 6 sati iz Ozlja ne bi mogao vratiti do 7 da preuzme učenike, a oni tada putuju u najvećoj mjeri, pa je ostao ovaj vlak koji kreće u 5 sati i ovaj koji kreće u 7, a nedostajao je ovaj koji kreće u 6. Ove godine je uvedena dodatna probna linija autobusom. Utvrdili smo da bi je dnevno koristilo od tri do deset putnika, a vlakom koji kreće iz Ozlja u 5 sati se vozila jedna osoba tjedno. HŽ putnički prijevoz smo stoga zatražili da se ukine ta linija u 5 sati. Našoj molbi su udovoljili. Rekonstruira se upravo pruga između Karlovca i Ozlja, pa su vlakovi zbog toga ukinuti. Probni autobus i dalje vozi, pa je ipak malo bolja povezanost. No, nisu problem samo željezničke linije, nego i autobusne, a Županija, u čijoj je to nadležnosti, je najavila da će taj problem riješiti. Mladi kažu da bi im odgovarale linije i vikendom radi odlaska u Karlovac u provod. Ljeti, kad nema nastave, ukidaju se autobusne linije. Građani su iskazali da im je bitno petkom doći do Karlovca kada je sajmeni dan, pa Grad Ozalj financira liniju Vrhovac – Karlovac. Bila je ta linija i utorkom, no nitko je nije koristio. Nedostatak javnog prijevoza donekle kompenzira Crveni križ Ozalj s projektom “PoKupi i uključi me”, što sufinancira i Grad Ozalj, a kojim se građane vozi po lijekove, kod liječnika, na fizioterapiju… Posebno je to vrijedno jer mještani udaljenih ruralnih područja zaista ovise o nekome drugome, a tamo je dobar dio staračkog samačkog stanovništva.

Koliko pomaže Županijska uprava za ceste?

  • U posljednje vrijeme puno ulažu na području Ozlja. Značajna sredstva su privukli iz Fonda solidarnosti Europske unije, ali ulažu i redovna financijska sredstva te ona osigurana sporazumom između Grada Ozlja, Hrvatskih cesta i ŽUC-a. Taj sporazum je sklopljen jer je dosta naših prometnica bilo korišteno za obilazak tijekom izgradnje mosta u Gornjem Pokupju i sanacije klizišta prema Kamanju. Iz tih je sredstava ove godine rekonstruiran most u središtu Ozlja. Taj model se odnosi i na rekonstrukcije u Ulici Nikole Šubića Zrinskog i kroz Podbrežje. Isto tako rješavamo imovinsko-pravne odnose cestu u naselju Police. Što se tiče izvanrednog održavanja, unazad nekoliko godina je ŽUC dosta uložio, a imamo potvrdu da će se to i nastaviti. Upravo saniraju klizište u Obrežu Vivodinskom i županijsku cestu u Tomašnici. Projektira se sanacija mosta preko potoka Kamenica, što je od velike važnosti za mještane uz slovensko-hrvatsku granicu, da dođu do svojih zemljišta s druge strane bez da kruže.

Iz godine u godinu se prebacuje nekih pola milijuna eura proračunskog viška. Zašto?

  • Nismo bili sigurni hoćemo li osigurati financijska sredstva iz državnog proračuna za sanaciju cesta ili ćemo izvođače morati platiti vlastitim. Svake godine ostavljamo dio novca na kraju godine jer imamo prijavljene projekte na natječaje, a nemamo informaciju jesu li prihvaćeni. Ostvarili smo pomoć od 330.000 eura za dogradnju Dječjeg vrtića “Zvončić Ozalj” s još dvije sobe dnevnog boravka, što se projektira, a postavili smo nove sprave na dječjem igralištu. Takvi projekti zahtijevaju sufinanciranje vlastitim sredstvima. Imamo prijavljene neke projekte i na program prekogranične suradnje Interreg Europe, što također moramo financirati, da bismo potom dobili povrat novca. Višak proračunskih sredstava već na prvom rebalansu preraspodijelimo na konkretne projekte. Moramo ostaviti višak radi takvih financiranja.

Jesam li dobro zabilježio da je po zadnjem rebalansu ove godine u odnosu na prethodni plan za vrtić izdvojeno 45.000 eura manje?

  • Ovaj zadnji rebalans je bio samo tehničke prirode, pa se vjerojatno nešto korigiralo u proračunu u odnosu na stvarnost. Bilo je najavljivano da će iz državnog proračuna jedinicama lokalne samouprave biti namijenjena financijska sredstva za poboljšanje uvjeta u vrtićima. Velik problem vrtića je odlazak radne snage. Uvećali smo tijekom godine proračunska sredstva za vrtić, uvećali osnovice plaća i omogućili dodatna prava djelatnica. Nismo dizali cijenu smještaja djece.

U petak dijelite ugovore stipendistima. Biste li nas informirali o tome?

  • Početkom godine smo za prelaska na euro kao službenu valutu zaokružili iznose stipendija i tako ih uvećali, pa će naši studenti dobiti mjesečno po sto eura, a učenici po 60. Drago mi je što smo zadnjim rebalansom gradskog proračuna uvećali sredstva, pa će stipendiju dobiti svi koji zadovoljavaju uvjete. Ako se ne varam, stipendiju će dobiti 48 učenika i tridesetak studenata. Nisam sigurna u brojku jer su neki studenti javili da su ostvarili državne ili županijske stipendije, a ne mogu ostvarivati dvije. Nadam se da će stipendije biti dodatan poticaj učenicima i studentima da budu još bolji. Naši studentima mjesečno subvencioniramo prijevoz s 30 eura i tako ih motiviramo da nam se svakog vikenda vraćaju.

*objavljeno na KAportalu