Martina Marušić Britvec je prilično često u medijima otkako je imenovana početkom 2022. godine direktoricom Poduzetničke zone Korana, tvrtke u vlasništvu Županije karlovačke. Prije svega je to stoga što je toj tvrtki povjereno upravljanje Nikola Tesla Experience centrom prije otvorenja i u prvim mjesecima nakon, dok se ne oblikuje nova posebna ustanova u tu svrhu, a naša sugovornica u ovotjednom intervjuu iz ciklusa “ZOOM POLITIKON” na “Kaportalu” je već izrazila namjeru da se kandidira za prvu ravnateljicu te ustanove.
No, prije toga je pitamo kako je u Lasinji s obzirom da je od tamo i da o aktivnostima te općine i u toj općini ne znamo iz nekog razloga mnogo. “Slažem se da Lasinja nije dovoljno prisutna u lokalnim medijima, a to nije opravdano i to treba promijeniti, što sam si dala u zadatak. Puno toga se događa u Lasinji i kad me se pita uvijek s ponosom istaknem da sam iz tog mjesta. Lasinja puno toga može ponuditi. Moj mandat u Općinskom vijeću Lasinje je trenutačno zamrznut jer je u sukobu s funkcijom koju vršim, no ima puno drugih načina djelovanja u lokalnoj zajednici. Nas tri žene smo prije dvije i pol godine osnovale Centar za razvoj lokalne zajednice ‘Alba’ kao organizaciju civilnog društva – Lucija Potesak Perčić i Jasmina Britvec su jako proaktivne i radimo skupa super programe provodeći projekte koji izgledaju impresivno na razini Lasinje, a možda i na razini većih općina i gradova. Riječ je projektima usmjerenima na podršku starijima kao što je ‘Zaželi’, pa projekt ‘Uputa za upotrebu’ radi podrške roditeljima, sadašnjim i budućim, ‘STEM početnica’ koja obuhvaća radionice koje ćemo raditi od jeseni, pa smo provodili radionice za žene ‘Art & Wine’, odnosno ‘Jazz & Wine’ i ‘Music & Wine’ u sklopu ‘LAfesta’ i slično. Ujedno, Općina puno ulaže u infrastrukturu, pa se svi koji dođu u Lasinju iznenade kada vide ‘kako smo se izgradili’ – novi dom, nove sportske terene, lijepo uređena škola, lijepo uređen centar i drugo. Kombiniramo infrastrukturu i sadržaje s lijepom prirodom ne bismo li Lasinju učinili boljim mjestom za život. Baš guštamo, a volimo doći i u Karlovac i u Zagreb jer su nam ta dva grada dovoljno blizu”, odgovara M. Marušić Britvec.
Kakav je to novi dom?
- Rađena je rekonstrukcija zgrade Dobrovoljnog vatrogasnog društva Lasinja u središtu mjesta s novim pročeljem, novom stolarijom i novim krovom. Sportski tereni s umjetnom travom su novi, igrališta za tenis i odbojku s tribinama. Kad je lijepo vrijeme, centar Lasinje je pun, a bitno nam je da se okupljamo, da ekipe iz drugih mjesta dolaze igrati nogomet kao što igraju naši dečki. Okupljaju se i djeca. Radi se novi parkić, a imamo nekoliko već uređenih. Ulaže se u infrastrukturu, u biti u to da ostanemo u Lasinji. To nam je bitno. Veći gradovi nude više mogućnosti, a mi na selu također ulažemo u ostanak i da nam bude lijepo, odnosno u to da iz drugih sredina dođu živjeti kod nas.
Tajnica si DVD-a?
- Nisam, nego likvidator. Bila sam potpredsjednica, ali sam uočila da društvo dečki vode fantastično, pa ja samo “uskočim”, ako trebaju pomoć ili podršku koju mogu pružiti po pitanju projekata ili javne nabave. Tajnik Dario Vuksan radi odličan posao. Istina je da sam neko vrijeme bila vrlo angažirana u DVD-u, ali sada sam više u udruzi “Alba”. Ona mi je prioritet po pitanju društvenog angažmana u Lasinji.
Što je “LAfest”?
- Manifestacija koja je ove godine imala svoje drugo izdanje, a koju organiziraju Općina i udruge. Svakoga dana imamo u sklopu festivala aktivnosti. Festival je nastao podizanjem standardne lokalne zabave na višu razinu. Počinje Danom općine 13. lipnja. Primali smo komentare da imamo “jači” program od nekih gradova. Ove godine su nastupali Nos tress iz Karlovca, a lani su džez-koncert imali Viktor Lipić i Valerija Nikolovska, naši sumještani.
V. Nikolovska živi u Lasinji?
- Da. Ove godine smo imali tamburaški program, pa jedan gudački kvartet iz Zagreba, Teatar “Kerekeš”… Poanta je organizirati ono što mještani u pravilu ne bi otišli pogledati u Karlovac ili Zagreb. Bio je i koncert Zlatka Pejakovića, igrao se nogomet, Matija Prigorac se angažirao oko tamburaškog programa….
Zašto je Lasinja “ispod radara”?
- Festival smo oglašavali na društvenim mrežama, plakatima i u medijima.
Načelnik je Marijo Perčić?
- Tako je.
U javnost je izbilo ipak nešto ružno iz Lasinje što se odnosi na prethodnog načelnika.
- Usredotočila bih se na pozitivne teme, a na ovakve stvari ne bih trošila riječi. Ostavila bih da vrijeme pokaže svoje.
Bila si vijećnica u Općinskom vijeću Lasinje?
- Da. Mandat mi je u mirovanju.
Po čemu bi mjesta direktorice Poduzetničke zone Korana i vijećnice u Općinskom vijeću Lasinja bili u sukobu?
- Mišljenje je Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa da te dvije uloge nisu spojive.
Jesu li dali obrazloženje?
- Rečeno je da to nisu spojive funkcije, mada smo bili uvjereni da neće biti problema, no držim se tog mišljenja. Zatražila ih mišljenje i na neku drugu okolnost.
Koju?
- Pitala sam mogu li biti ravnateljica nove ustanove koja će od PZ Korana preuzeti upravljanje NTEC-om.
Zašto si posumnjala da bi mogla biti ravnateljica?
- Pa i u prethodnom slučaju je ispalo da ne mogu biti direktorica PZ Korana i vijećnica u Općinskom vijeću Lasinje, pa sam htjela pitati i za ovo.
Koje je mišljenje Povjerenstva?
- Smatra da se mogu javiti na natječaj za izbor ravnateljice nove ustanove i da mogu biti ravnateljica, ako me se izabere na to mjesto.
Tko raspisuje taj natječaj?
- To će biti određeno statutom nove ustanove, ako već nije određeno da Upravno vijeće raspisuje natječaj.
NTEC-om i dalje upravlja PZ Korana?
- Tako je, a u proceduri je osnivanje nove ustanove pri Trgovačkom sudu u Zagrebu. Kada se to dovrši, ona će preuzeti upravljanje NTEC-om.
Kada se ustanova formira, PZ Korana neće imati nikakve veze s NTEC?
- Da.
Onda se možeš javiti na natječaj za izbor ravnatelja?
- Kad se ustanova formira, bit će raspisan taj natječaj. Za sada postoji privremeni ravnatelj čiji je posao dovršiti registraciju.
Tko je privremeni ravnatelj?
- Mihovil Mates, zaposlenik TZ Korana.
Nije li ipak barem na rubu sukoba interesa, ako zaposlenik tvrtke u kojoj si direktorica stvara novu ustanovu koju želiš voditi kao ravnateljica – ustanova koju stvara utvrđuje uvjete za izbor ravnatelja, a Ti si mu šefica?
- Ne utvrđuje on uvjete, nego Upravno vijeće, na koje on nema utjecaja. Niti jedan ravnatelj ne utječe na Upravno vijeće. Ono odobrava ili ne izvještaje ravnatelja ili privremenog ravnatelja. Privremeni ravnatelj ne može odlučiti ništa u vezi uvjeta za izbor ravnatelja. Podsjećam da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa reklo da nema sukoba interesa.
Ipak, ravnatelj uvjet priprema materijale za rad Upravnog vijeća. Nije li takva praksa u svim tvrtkama i ustanovama? Ne sugerira li na taj način osoba na izvršnoj funkciji nadzornom tijelu odluke?
- Mogu se s tim složiti, a i ne moraju. Njihova je zadnja.
Nije li riječ ipak o sugestiji, u najmanju ruku?
- Možeš tumačiti po volji, ali znamo pravno gledano tko predlaže, a tko odlučuje. Posao privremenog ravnatelja je administrativan – priprema dokumente za sud i slično. Ne donosi on plan rada, nego obavlja tehničke poslove.
Zašto Ti je zanimljivije bit ravnateljica te nove ustanove, a ne direktorica PZ Korana?
- Jer se nikad ne bih niti javila za direktoricu PZ Korana da nije uključivala NTEC. Vrlo je zanimljivo baviti se poslovnom zonom u Logorištu, no meni kao politologinji specijaliziranoj za bavljenje projektima financiranih iz fondova Europske unije to nije zanimljivo koliko bi bio možda nekome tehničke struke. Zanima me prvenstveno dio poslovanja tvrtke koji se odnosi na NTEC.
Politologija nije s područja STEM-a, a NTEC promovira ta područja – znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku.
- Neću provoditi radionice. Posao onoga tko upravlja centrom je osiguranje održivosti ustanove i jačanje vještina kadrova. Nije nužno da je ravnatelj netko tko ima vještine s područja STEM-a.
Nekoliko stavki iz izvještaja o poslovanju PZ Korana u 2022. zbunjuje. Primjerice, poslovni prihodi u 2021. su iznosili 60.000 kuna, u 2022. 356.000, što je drastičan i nagao skok.
- To je zbog projekta NTEC-a unutar kojeg su financirane plaće, a započet je u 2022. Prihodi PZ Korana su u biti fiksni i ostvaruju se uglavnom od najma za infrastrukturu koja prolazi kroz Logorište, primjerice kablovi Hrvatskog telekoma. Ugovoreno je da ta tvrtka Poduzetničkoj zoni Korana isplaćuje godišnji paušal. Imamo još neke izvore prihoda koji se odnose na financiranje Županije karlovačke. Kad je rađena infrastruktura u zoni, ulagalo se milijune kuna. Taj iznos je “provučen” knjigovodstveno na niz godina, pa se taj knjigovodstveni odmak prikazuje u bilanci. U konačnici su sredstva limitirana, ali dostatna za rad. Plaće zaposlenika su osigurana kroz projekt.
Šest je zaposlenika?
- Pet i ja. Svi smo zaposlenici PZ Korana, a po pravilniku se nalazimo unutar posebnog odjela, što bi bio NTEC.
Također, u izvještaju o poslovanju na dan 31. prosinac 2022. stoji da obveze prema radnicima iznose 56.701 kunu, a za poreze obveze i slična davanja 31.840. Godinu ranije za te stavke nisu bile naznačene obveze.
- U godini prije u PZ Korana nije radio nitko, nego je direktorica bila zaposlenica Županije karlovačke. Nakon zapošljavanja nas šestero 2022. PZ Korana je stekla obveze prema radnicima. Svima su isplaćene plaće i ono što ide uz to. Nije bilo nikakve krize – sve je isplaćeno sukladno Zakonu o radu.
Tko je osmislio program otvaranja NTEC-a?
- Osmišljen je u suradnji sa Županijom karlovačkom. Odmah sam rekla da PZ Korana nema novca za financiranje toga, pa je županica Martina Furdek Hajdin rekla da će otvorenje Županija preuzeti. Kolegice iz Ureda županice Martina Kiseljak i Ivana Rumenović Novinić su odradile značajan dio organizacije. I danas primamo pohvale za otvorenje, da je bilo “svjetsko”.
Bilo je čudno javljanje eurozastupnice iz redova Hrvatske demokratske zajednice i Europske pučke stranke Sunčane Glavak iz Bruxellesa. Zašto ona?
- Htjeli smo europsku dimenziju otvorenja. Sunčana je objeručke prihvatila poziv. Sljedećeg dana je bio Dan Europe. S obzirom da je projekt financiran novcem Europske unije, super se to poklopilo. Zvali smo sve europarlamentarce da sudjeluju na otvorenju, no tog je dana baš bilo nekih događanja u Europskom parlamentu na kojemu su morali biti i nije nekima od njih bilo zgodno da sudjeluju.
Jeste li zvali baš sve europarlamentarce iz Hrvatske?
- Neke, ali su generalno svi rekli da neće doći.
Jeste li zvali Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika stranke Ključ Hrvatske?
- Ne znam jer nisam bila zadužena za pozivanje.
Uglavnom, “europska dimenzija” otvorenja je bila ostvarena sudjelovanjem članice Europskog parlamenta S. Glavak?
- Da, ona je naša predstavnica u Europskom parlamentu.
Sinčić je isto član Europskog parlamenta.
- Znam.
Ujedno je rođen u Karlovcu, maturirao je na Gimnaziji Karlovac, a diplomirao elektrotehniku.
- Pretpostavila sam da pitanja idu u tom smjeru.
Samo navodim njegove sličnosti s Nikolom Teslom, odnosno zašto bi bio logičniji izbor od S. Glavak za obraćanje na otvorenju, bez obzira što mislili o njegovoj politici.
- Ne mislim ništa o njegovoj politici.
Koliko je poduzetnika u zoni na Logorištu, ima li mjesta i zainteresiranih?
- Popunjena je u potpunosti prije mog dolaska na mjesto direktorice. Na tjednoj razini primamo upita ima li slobodnih mjesta, a poduzetnici koji su već u zoni iskazuju namjeru da kupe još prostora, pa se prostornoplanski sad radi intenzivno na proširenju zone. Iznenadila sam se time koliko je velik interes poduzetnika, novih i onih koji su već tamo.
Je li dio prihoda ostvaren poslovanjem zone usmjeren u NTEC?
- Nije. PZ Korana ništa ne naplaćuje poduzetnicima. Županija je pripremila sve da poduzetnici u zoni kupe zemlju i grade pogone. Dakle, korist je u razvoju gospodarstva i u zapošljavanju radnika. Ono što uprihodimo se ne koristi za NTEC.
Kako ostvariti održanje održivosti NTEC?
- Prije no što sam došla u PZ Korana, radila sam na pisanju i provedbi projekata financiranih iz fondova Europske unije. Završila sam poslijediplomski specijalistički studij pripreme i provedbe EU projekata, dakle to me zanima i ispunjava. Razvoj NTEC vidim tako što ćemo oblikovati tim koji će u suradnji s drugim bitnim dionicima u zajednici kao što su škole i udruge s područja tehničke kulture pisati i provoditi projekte za kreiranje sadržaja i osiguranje novca za plaće.
Prvotna ideja je bila da u Tesla centru budu gimnazijski kabineti za prirodoslovne predmete. Što na koncu Gimnazija Karlovac ima od NTEC?
- Slušam od drugih koje su sve ideje postojale. Na ovom sam mjestu godinu i pol dana, a svoj način rada sam predstavila i za to dobila povjerenje. Odlično surađujemo s ravnateljicom i svim profesorima Gimnazije Karlovac, a trenutačno se suradnja odvija tako da koriste naš prostor kad im zatreba, po dogovoru. Omogućimo i njihovim gostima da posjete naš centar. Planiramo za jesen neke projekte zajedno raditi, da zajedno radimo na tome da učenici stječu vještine.
Postav je multimedijalan i tehnološki napredan, no hoće li se morati stalno mijenjati jer tehnološki noviteti brzo zastare i dosade.
- Interpretacijski centri stalno mijenjaju postave. Sadržaj se mora mijenjati, odnosno nadopunjavati, ako se želi ostati atraktivan. NTEC je financiran sredstvima EU i ovaj postav neko vrijeme mora biti tu. To nas ne priječi da ga unapređujemo.
Koje su kritike NTEC-a?
- Da bi moglo biti više predstavljanja Teslinih izuma i praktičnih sadržaja. To je razuman komentar, no NTEC je osmišljen tako da više tumači Teslu kao osobu nego što da predstavlja njegove izume, ali možemo razmotriti i da bude i takvih sadržaja više.