Dragica Malović: Nebitno tko je šef oporbe, bitno osvojiti grad

S predsjednicom Gradske organizacije Socijaldemokratske partije Hrvatske i vijećnicom u Gradskom vijeću Karlovca Dragicom Malović smo u novom intervjuu iz ciklusa “ZOOM POLITIKON” pretresli aktualne gradske teme, ali i odnos njezine stranke s Možemo! nakon odluke potonje da samostalno nastupi na parlamentarnim izborima sljedeće godine.

Na Gazi su se požalili na čagljeve i divlje svinje, na Borlinu također na prisustvo divljači, a nekidan je pet metara od mene u Grabriku, iza škole dok sam šetao psa, projurila – srna.

• Ne bih to očekivala.

Na Gradskom vijeću Karlovca ste raspravljali o problemu divljači?

• Povremeno smo raspravljali o tome. Kolega Alenko Ribić iz Domovinskog pokreta je postavio pitanje s time u vezi, isto kao i moja stranačka kolegica Ehlimana Planinac.

Što ste ustanovili?

• Ništa. Nismo dobili odgovore. Znam da smo na jednoj sjednici Gradskog vijeća Karlovca, možda prije godinu dana, usvojili dokument koji regulira problem divljači u gradskom području. Taj dokument ima stotinjak stranica, a izrađivač plana je dobro plaćen. Toga se sjećam. Znam da ima i kod mene divljači, u četvrti pomalo i udaljenoj od središta grada. Mnogo puta se dogodilo da srna pretrči cestu ispred mene. Vozim po propisima pa nisam doživjela nesreću.

Riječ je o četvrti Drežnik-Hrnetić?

• Tako je.

Nedavno je predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Borlin Tomislav Butala postavio neka logična pitanja. Primjerice, zašto je Hrnetić četvrt, a Borlin nije, isto tako, zašto Borlin nije, mada ima više stanovnika od Mostanja, koje jest, ili zašto Borlin nije četvrt, a Turanj jest, mada je udaljenije od središta grada… Jesi propitkivala to? Možemo li reći za Hrnetić da je kvart?

• Nije. Ranije je činio mjesni odbor zajedno s Donjim Pokupjem i ne bih znala reći kako se pridružio Drežniku u četvrt. Nekidan sam se vozila preko Borlina i zapitala se kako to da taj dio grada, koji je uistinu urbaniziran i povezan s Dubovcem, a ima oko 1.600 stanovnika, nije četvrt. To jest nelogično.

Na Borlinu je na mjesnim izborima nezavisna lista sve “pomela”, a u Drežnik-Hrnetić?

• U četvrti Drežnik-Hrnetić nezavisna lista je dobila šest mandata i obnaša vlast.

SDP nije sudjelovao na tim izborima?

• SDP i Možemo nisu mogli tamo sastaviti listu. Drago mi je što su susjedi uspjeli ponuditi nezavisnu listu mladih i zrelih koji su se odlučili suprotstaviti onome što se u Hrnetiću događa. Hrvatska demokratska zajednica je dobila tri mandata. To je respektabilan rezultat.

Za koga?

• Za nezavisnu listu.

Što se događa u Hrnetiću?

• U Hrnetiću, Novakima i Kaštelu se mijenja vodovod i postavlja kanalizacija. Drago mi je što dobivamo kanalizaciju u 21. stoljeću i što sam nakon 44 godine života u Hrnetiću to dočekala. Mještani su nezadovoljni što neće dobiti nogostup u ovom dijelu četvrti, što je nelogično s obzirom na postojanje jedne od rijetkih područnih škola ovdje i da imamo status četvrti. Takozvani projekt aglomeracije se provodi u Hrnetiću godinu dana i na rubu smo strpljenja. Ne možemo dobiti prave odgovore na pitanje kada će radovi završiti i odgovornost se stalno prebacuje između tvrtke Vodovod i kanalizacija kao ulagača i Vodoprivrede Karlovac kao izvođača radova. Riječ je o prilično jednostavnom građevinskom zahvatu polaganja tri vrste cijevi – vodoopskrbne, odvodne i plinovodne. Stalno se kopa na istim mjestima. Imamo samo prvi sloj asfalta, a na cesti vire šahtovi četiri centimetra. Prije tri tjedna su predstavnici Vodovoda i kanalizacije te Vodoprivrede obećali asfaltiranje u roku tjedan dana, ali nema radnika na gradilištu.

Je li se probio rok radova na vodovodu i kanalizaciji?

• Oni će reći da nije. Međutim, nepojmljivo je nama stanovnicima da se gradilišta otvaraju, a da onda u jednom trenutku radnici nestaju, odlaze na druga gradilišta i ostavljaju nezavršen posao. Shvaćamo da se radovi moraju odvijati i da moramo biti strpljivi, ali to razdoblje predugo traje. Nešto ne funkcionira kako bi trebalo.

S obzirom na to nezadovoljstvo koje vladaju u Hrnetiću i na Gazi, kako je moguće da SDP i Možemo ne izađu na izbore? Nije li logično da ponudite liste tamo gdje vlada nezadovoljstvo vlasti?

• Nema smisla ljude na ovoj razini komunalne politike opterećivati pripadnošću političkim strankama. Što se tiče Hrnetića, procijenila sam da ljude ne treba opterećivati nastupanjem pod okriljem političkih opcija, a htjeli su nešto učiniti dobro za svoju mikro-zajednicu. Na pobjedničkoj listi u četvrti Drežnik-Hrnetić nije bilo članova političkih stranaka. Na Gazi je član Gradskog odbora SDP-a Krešimir Latin nastojao napraviti sa susjedima zainteresiranima za intenzivan rad široku političku lepezu, bez da ih opterećuje stranačkom pripadnošću. Stanje u Karlovcu je takvo kakvo jest. Liste smo složili tamo gdje smo mogli – u osam četvrti i u jednom mjesnom odboru. Poduprli smo ove dvije nezavisne liste. Što se tiče rezultata, i jesam i nisam zadovoljna, no u vijeća četvrti su ušli predstavnici SDP-a i Možemo, a to nisu nužno članovi tih stranaka. Vjerujem da će postojeći sazivi vijeća četvrti biti jako dobri i produktivni. Bez obzira činili li predstavnici naših političkih opcija većinu ili ne, bit će jako glasni. Do sada se rad tih vijeća više svodio na formu no na djelovanje.

Ako niste na ovim mjestima htjeli opterećivati birače stranačkim opredjeljenjima, zašto se u drugim četvrtima odlučili da hoćete?

• Nismo htjeli opterećivati kandidate na listama s time.

U redu, ali zašto na jednom mjestu možemo opterećivati, a na drugome ne?

• Zato što je bilo lakše. Možemo i SDP u četvrtima imaju više članova. Na području četvrti Drežnik-Hrnetić sam jedina aktivna članica SDP-a.

Jedini si član SDP-a u četvrti Drežnik-Hrnetić?

• Da, jedina aktivna.

Što to govori o SDP-u, a što o toj četvrti?

• Ne govori ništa.

Kako je voditi političku stranku u Karlovcu?

• Izazovno, zahtjevno, zanimljivo. Što se dulje ovime bavim, sve mi je zanimljivije i primamljivije, ali nije nikako lako.

Inače dolazi do zamora, a tebi je sve zanimljivije?

• Tako je. Volim što više ući u gradske poslove. Zanimljivo je izazovno voditi i one koje treba okupljati ideal, a koji su međusobno različiti po naravi.

Građani generalno bježe od politike?

• To je točno.

Apolitični su, čak i antipolitički opredijeljeni?

• Politika je svugdje prisutna, u svakom dijelu našega života.

I vođenje kućanstva je politika?

• Uvijek. I brak je jedna zanimljiva politika.

Supruga ima politiku prema suprugu i obratno?

• Naravno.

S kakvim se problemima suočavaš kada želiš nekoga privući u stranku ili kad želiš bilo što uraditi, da bi se onda javili pametni na društvenim mrežama s komentarima?

• Svatko tko se bavi politikom se s potonjim treba nositi. Izrazito je teško privući nove članove. No, ne bih se toliko usredotočila na članstvo i prepustila bih to našoj najmnogoljudnijoj političkoj stranci jer ona djeluje na tom nivou. Najvažnije je privući one koji su voljni pomoći na nekim područjima. Nakon nekog broja godina se to počelo događati. Riječ je o jako sporom procesu. I dalje nam sramežljivo prilaze, ali ipak – prilaze. Članstvo je poprilično teško motivirati, ali nekako uspijevam. To mi je izazov.

Prijašnji predsjednici karlovačkog SDP-a su najviše energije ulagali u unutarstranačke poslove. Je li se to promijenilo?

• Jest. Više sam fokusirana na “rad prema van”.

U prošlogodišnjem intervjuu kojega si dala Trendu novinarka Ljiljana Zoroja te pitala što se događa, zašto malo istupate u javnosti, a odgovorila si da će se to promijeniti. No, nije se promijenilo.

• Teško je doći do medija, pa i djelovanjem u Gradskom vijeću Karlovca. Znaš da imamo probleme s aktualnim satom za kojega mali broj oporbenih vijećnika ima priliku postaviti pitanje vlastima, u prosjeku troje. Prošlog tjedna je bila jedna od maratonskih sjednica Gradskog vijeća Karlovca, a raspravljalo se o poslovanjima tvrtki u vlasništvu Grada Karlovca. Uistinu sam se pripremala za te raspravu. Kolege iz mojeg kluba i iz Možemo! smo vodili baš zanimljive rasprave o tome.

Novinari u pravilu zbog nedostatka vremena, možda i volje, prate samo aktualni sat. Međutim, uzmimo primjer Hrvatske stranke prava koja nije zastupljena u Gradskom vijeću Karlovca, a koja se oglašava priopćenjima svako malo na različite teme. SDP tako ne djeluje.

• Jamčim da će se to promijeniti jer sljedećeg tjedna imamo burnu sjednicu Gradskog vijeća Karlovca.

Što je sljedećeg tjedna na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća Karlovca?

• Nastojim nešto uvrstiti na dnevni red, ali se kolege iz HDZ-a silno trude da se to ne učini. Ne bih govorila unaprijed, da ne pokvarim iznenađenje. Nema šanse da HDZ prihvati nešto što ne izlazi iz njihove kuhinje. Toliko o demokratičnosti kolega. Štoviše, na toj sjednici neće biti aktualnog sata zato što valjda procjenjuju da nema potrebe da postavljamo relevantna pitanja o gradskim aktualnostima, a ja mislim da ima.

Za kada je sazvana sjednica Gradskog vijeća Karlovca?

• Za 6. srpanj.

Što je HDZ stavio na dnevni red?

• Neke odluke o javnim nabavama. Uglavnom se radi o odlukama tehničke naravi, među inima i ona da se prenese vlasništvo s Grada Karlovca na Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama radi izgradnje stanova po modelu poticane stanogradnje.

Kako gledaš na polemiku koju su o tome ovih dana vodili poduzetnik, građevinar i nekadašnji političar, čak i kandidat, između ostaloga i SDP-a, za gradonačelnika, Davor Petračić i Grad Karlovac? Po Petračiću, taj model nije najbolji.

• Podržali smo izgradnju POS stanova u Karlovcu. Petračić u jednom dijelu možda ima pravo. Bila sam u povjerenstvu za POS-ove stanove. Na samome početku smo razgovarali da bi najviša cijena četvornog metra stana trebala stajati 1.350 eura, a par mjeseci kasnije govorimo o tisuću i pol eura. Ne znam zašto je cijena porasla, posebice s obzirom što se tržište energenata stabilizira. Pitat ću gradonačelnika Damira Mandića zašto je došlo do povećanja cijene i može li Grad Karlovac utjecati da bude onolika koliko je navedeno kada je raspisan javni poziv zainteresiranima. Petračić je i u svojoj kampanji za gradonačelnika, kada sam bila kandidatkinja za njegovu zamjenicu, predlagao izgradnju stanova za najam. Ta politika je dobra, a vrlo sličnu izgradnje državnih stanova za povoljni najam radi stambenog zbrinjavanja mladih, da ih se poštedi kreditnog ropstva, je predstavio i SDP.

Gradonačelnik je argumentirao da je bolje dati stan u otkup, jer se tako veže ljude za nekretninu, odnosno za grad, da ostanu tu.

• Zvuči ružno da nekoga kreditom vežeš za ostanak u Karlovcu.

Na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Karlovca se raspravljalo o poslovanju tvrtke Hrvatski radio Karlovac koja izdaje dnevnoinformativni portal, radijski program i “Karlovački tjednik”. Jesi li ikada dala intervju za te medije?

• Nisam.

Predsjednik jedne političke stranke nije nikad imao intervju u gradskim medijima?

• Jedan od argumenata za prihvaćanje izvješća o radu Hrvatskom radio Karlovcu je bio da se “smanjila ona toliko vidljiva politizacija”. Nisam nikad dala intervju gradskim medijima. Poprate naše tiskovne konferencije i izvještavaju sa sjednica Gradskog vijeća prenoseći po par pitanja s aktualnog sata.

Plaće radnika Zelenila su jako male i teško je motivirati nekoga da dođe raditi u tu tvrtku. Bi li trebalo povećati plaće radnicima?

• Prosječna bruto plaća u Zelenilu iznosi 6.200 kuna i niti jedna gradska tvrtka nema tako malu prosječnu bruto plaću. Direktor Zelenila Tomislav Vukelić se prije sjednice Gradskog vijeća osvrnuo na nedostatak radne snage. Pitala sam ga kako misli to riješiti. Otišla sam jedne subote u Zelenilo kupiti ukrasne biljke i stekla sam dojam da su djelatnici jedva čekali da im završi radno vrijeme. S jedne strane se treba motivirati radnike boljom plaćom, a s druge dobrim međuljudskim odnosima. U jednom je trenutku direktor izjavio da u Zelenilu postoje radnici koji ne rade ništa. To mi je vrlo zanimljivo. Više puta sam pitala gradonačelnika o zaposlenicima u gradskoj upravi. Par puta je izjavio da ima djelatnika od kojih gradska uprava nema nikakve koristi. Direktor se tako nešto usudio izjaviti pred Gradskim vijećem. Nisam saznala koji postotak djelatnika tu tvrtku opterećuje.

Možda je riječ o tihom štrajku zbog malih plaća.

• Ne znam, ali znam da mi se to što je direktor rekao urezalo u pamćenje.

Navikli smo u Karlovcu predsjednika SDP-a nazivati šefom oporbe. Možemo li reći da si šefica oporbe? Tko je jači, SDP ili Možemo?

• Te dvije stranke su u različitim stadijima razvoja. Možemo je mlada stranka koja tek razvija politike i mora naučiti terenski rad. Bez obzira na sve probleme, SDP ima infrastrukturu, što se vidjelo na takozvanim malim izborima. Za sada funkcioniramo jako dobro na lokalnoj razini. Jako cijenim kolege iz Možemo!. Vrlo su aktivni i volim što se dobro pripreme za svaku sjednicu Gradskog vijeća. Raduje me kada neki bliski gradskoj upravi kažu da smo najbolja oporba koja je do sada postojala u Karlovcu i da im nije svejedno kada idu na sjednicu Gradskog vijeća, da se za to moraju dobro pripremiti.

Je li onda nebitno tko je šef oporbe?

• Najvažnije je osvojiti grad, preuzeti vlast od HDZ-a i pokazati građanima da vlast može biti mnogo bolja.

Hoće li odluka Možemo! da samostalno izađe na parlamentarne izbore, dakle bez koalicije s SDP-om, imati posljedice na odnos te dvije stranke u Karlovcu?

• Neće. Odluka Možemo! na državnoj razini nije dobra jer će izborni sustav “odraditi svoje” za HDZ, no njihovu odluku poštujem. Do parlamentarnih izbora imamo još godinu dana i svašta se do tada može promijeniti. Možda će to biti dobro za SDP. Uglavnom, moramo razlikovati državnu i lokalnu razinu. Naša suradnja u Karlovcu je vrlo dobra.

Je li SDP-u u interesu da i dalje surađuje s Možemo u Karlovcu?

• Naravno da jest. Jedina smo oporba HDZ-u, uz kolegu Predraga Pavlačića iz Hrvatske seljačke stranke.

Stalno se tvrdi da “treba srušiti HDZ”. No, treba li? Je li nekome u oporbi ikad palo na pamet da koalira s HDZ-om? Je li ta stranka uistinu “vrhunaravno zlo”?

• To je jedina politička stranka koja je pravomoćno optužena za korupciju i koja dnevno proizvodi korupcijske skandale nemjerljive s bilo čime u hrvatskom političkom prostoru, stranka koja je stvorila korupcijsku hobotnicu i kapilarni nepotizam gdje god vlada. Istina je da ne vladaju svugdje. Ako govorimo o velikim hrvatskim gradovima, vladaju samo u Osijeku. HDZ ne vlada u velikom dijelu Hrvatske, a tamo gdje je na vlasti, situacija nije dobra. Brine me da u principu iz svake afere izlaze neokrznuti, makar se iz državne tvrtke INA izvuče milijarda kuna. Tu aferu smo već i zaboravili i nitko je ne spominje. Medij blizak HDZ-u objavljuje fotografije s vjenčanja Josipe Rimac – zaboravlja se sve što je učinila i valjda se priprema javnost za oslobađajuću presudu.

Možda je poanta samo izvijestiti da se više ne preziva Rimac.

• Istina, ne preziva se više tako, no svi će ju pamtiti po starom prezimenu. Uglavnom, fascinantno je kako se HDZ izvlači iz afera.

Možda građanima nije korupcija najveći problem.

• Za građane je najvažnije da se rješavaju problemi vezani za egzistenciju. No, trebalo bi ih brinuti kako se troši javni novac koji treba biti upotrijebljen na dobrobit svih. Možda nam u školama nedostaje građanski odgoj, da mladi vide važnost izlaska na izbore.

*objavljeno na KAportalu