Milan Medić: Ovaj intervju je noćna mora

Građanima Zvijezde koji negoduju zbog načina izvođenja radova u sklopu projekta karlovačke gradske tvrtke Vodovod i kanalizacija “Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Karlovac – Duga Resa” ukupne novčane vrijednosti 67,89 milijuna eura pridružili su se i stanovnici Draškovićeve ulice. Predvodi ih Milan Medić, stručnjak za ruralni razvoj i iskusan aktivist civilnog društva, odlučan da na Gazi onemogući oštećenja kakva su se pojavila za izvođenja radova u Zvijezdi, pa s njime razgovaramo u novom intervjuu iz ciklusa ZOOM POLITIKON na KAportalu, a javlja nam se iz Cresa.

Jesu li sve kuće u Cresu čitave?

  • Za sada jesu.

Očekuješ li neku nevolju tamo?

  • Ako će im Vodovod i kanalizacija i GIP Pionir raditi, za što imaju odlične referencije i preporučujem ih, bit će u Cresu prostora za dobru građansku kampanju.

Je li u Cresu što prekopano?

  • Nemam pojma. Imao sam sastanke cijeli dan. Umoran sjedim u hotelskoj sobi i s tobom razgovaram. Ne znam što se u gradu događa. Ovdje sam po sasvim drugom pitanju.

Dakle, nisi preskakivao jame.

  • Nisam primijetio nikakve jame, bagere, puknuća… To je ipak osobitost Karlovca.

Glumac Peđa Gvozdić je na društvenim mrežama u srijedu objavio snimak kako mu je automobil parkiran u Haulikovoj, kod Bosanskog magazina, ostao zatočen – ne može ga izvući jer parkiralište okružuju radovi.

  • Jadan čovjek. Što će sad s autom?

Ostat će tamo do okončanja projekta.

  • Sigurno će ga obeštetiti, dat će mu zamjenski auto.

Prije odlaska u Cres si bio na sastanku u utorak predstavnicima tvrtke Vodovod i kanalizacija i geomehaničarom Krešimirom Bolančom. S obzirom na to da je sastanak bio zatvoren za javnost, bi li nam prenio atmosferu?

  • Pa bio si prisutan skupa s drugim medijima i bilo je ukupno pedesetak osoba tamo. Sastanak je bio vrlo otvoren za javnost.

Nisam bio na sastanku.

  • Onda sam pogriješio. Bilo je nekoliko novinara.

Prva je informacija bila da je sastanak zatvoren za javnost. Bi li nam prenio atmosferu?

  • Sastanak je bio jako čudan, kao i dosadašnji s predstavnicima Vodovoda i kanalizacije. Ima malo svijetlih točaka u tom silnom mraku. Predstavili su Bolanču kao novog člana tima glavnog nadzornog inženjera. To već samo po sebi otvara velika pitanja. Bolanča je razmjerno dobar i cijenjen geomehaničar, kako me obavijestila struka. Do sada je njegov posao u timu obavljao Slobodan Mraković koji nema nikakve reference za kanalizacijske sustave, pogotovo na tako velikim dubinama, što se i vidi po rezultatima nadzora koji je najslabija točka ovog projekta općenito. Ostalo je nejasno tko je Bolanču angažirao, Vodovod i kanalizacija ili glavni nadzorni inženjer. Čini se da tek sada tim glavnog nadzornog inženjera dobiva relevantnog geomehaničara. To znači da je do sada sve ovo rađeno bez pravog geomehaničkog nadzora, pa ne čude ovako katastrofalne posljedice. To je samo jedan od problema koje smo uočili na sastanku.

Je li atmosfera bila uzavrela?

  • Nije. Bila je mirna razmjerno s ponekim povišenim glasom. To je samo jedan od problema. Još toga izlazi na vidjelo. Tvrtka Vodovod i kanalizacija je nesumnjivo platila elaborat. Riječ je o Bolančinom stručnom mišljenju o tehničkim rješenjima zaštite rovova s polaganjem cjevovoda u Zvijezdi. U tom dokumentu se navodi nekoliko čudnih stvari. Analiza je napravljena samo na osnovu pregleda dokumentacije. Tvrdi se da je najbolje nastaviti radove korištenjem talpi i preporučuje da se to primjenjuje i na Gazi. To je jako čudno jer glavni projekt predviđa osiguranje građevinske jame takozvanim Krings oplatama. Od toga se odustalo u izvedbenoj dokumentaciji. Dakle, glavni projektant izrađuje glavni projekt, a izvođač mora napraviti izvedbeni po kojemu će raditi. Naravno, između glavnog projekta i izvedbenog ne bi trebalo biti bitnih odstupanja. Glavni projekt i izvedbeni projekt moraju odobriti glavni projektant, nadzor i investitor. Koliko smo uspjeli saznati, u ovom slučaju je došlo do bitnih odstupanja između glavnog i izvedbenog projekta. Nesumnjivo se pogodovalo izvođaču koji ima talpe i mehanizaciju za talpe, a ne Krings oplate. Dopustilo se izvođaču da u izvedbenom projektu napravi tu izmjenu. S time moraju biti suglasan projektant glavnog projekta, ulagač i glavni nadzor.

Je li takva odluka stručno legitimirana?

  • Na svako pitanje koje se postavlja dolazi nov vruć krumpir. Glavni nadzor, ulagač i glavni projektant su nesumnjivo pogodovali izvođaču radova i dopustili mu promjenu tehnologije zaštite građevinske jame. Tehnologija zabijanja talpi u naseljenom mjestu, povijesnoj jezgri grada, je dovela do katastrofalnih posljedica. Svi geomehanički projekti, dakle oni koji se odnose na izgradnju u zemlji na dubini većoj od pet metara, moraju prije radova proći još jednu reviziju. Nju je radila tvrtka Arhing iz Karlovca, a potpisuje je Branko Čordašev koji uopće nije ovlašten revident za geomehaničke konstrukcije.

Što je omogućio?

  • Kod svih radova u zemlji dubljih od pet metara projekt mora još jednom proći nezavisnu reviziju. Uradila ju je u ovom slučaju tvrtka Arhing, a potpisao Čordašev, koji uopće nije ovlašten da revidira gradnju pod zemljom. On se složio s promjenom tehnologije zaštite građevinske jame. Kad god se malo prokopa po tom projektu “Aglomeracija” izlaze čudnovate informacije, čudnovati vrući krumpiri, a vruće krumpire treba držati u rukama. Kako građani postavljaju pitanja, tako na površinu isplivavaju sve veće nebuloze.

Očigledno iza onoga što je Mraković radio stoje stručnjaci iz projektnih biroa, iz nadzora, ulagača…

  • Koji stručnjaci ulagača? Tko je u Vodovodu i kanalizaciji inženjer s referencama za izgradnju kanalizacijskih sustava na dubinama većima od šest metara?

Građevinari jesu. Niz stručnjaka je potpisalo takvu odluku.

  • Jest, nesumnjivo.

Jesi li se utoliko nekorektno izrazio prema Mrakoviću?

  • Nisam. Vlasnik je tvrtke Sava iz Karlovca. Predstavljena je vlastitom mrežnom stranicom. Posjeti njihove web stranice i pogledaj reference. Je li ovlašten za izgradnju kanalizacijskih sustava na takvim dubinama? Nije.

Postupalo se onako kako smatra Bolanča da treba postupiti.

  • Bolanča je nesumnjivo geomehaničar, i to jedan od boljih u Hrvatskoj, što također otvara nova pitanja. Ako imaš kožni problem, ideš u bolnicu i tamo te može i ortoped primiti i dati prvi savjet i prvu pomoć, ali kasnije moraš liječniku specijaliziranom za kožne bolesti. Isto je u građevinarstvu. Čordašev jednostavno nije ovlašteni revident za geomehaničke konstrukcije. Reviziju projekta je potpisala neovlaštena osoba. Mogli su i tebe zvati da je potpišeš. Mraković nema reference za nadzor ovakvih radova.

Koliko ih u Hrvatskoj ima takve reference?

  • Ima ih.

Rekao si da ih nema puno.

  • Ali postoje. To što sam rekao ne znači da nema nijednog.

Puno se ovakvih projekata provodi diljem zemlje, ima li taj mali broj ljudi vremena da svuda budu angažirani.

  • To pitaj ulagača, što ja znam imaju li vremena. Kakvo je to uopće pitanje? Dakle, angažirali smo nestručnjake zato što netko iz struke nije imao vremena i razbili Zvijezdu. Čestitam! Opet se nisi pripremio za intervju. Gubiš vrijeme na bezvezna pitanja. Objašnjavam ti bezvezne stvari jer se nisi pripremio. Idemo dalje.

Pokušavam dobit širu sliku o stručnom resursu u Hrvatskoj.

  • Ovakav razgovor kojega ti i ja vodimo novinar i osoba koju se intervjuira vode prije razgovora. To se zove priprema i njezina je svrha da se ne troši vrijeme. Postavljaš ovakva pitanja jer nisi pripremljen za razgovor.

Možda će ovo čitatelje zabaviti i to je vrijednost više u odnosu na “pripremljen” razgovor.

  • To je fini štih emisije “Noćna mora Željka Malnara” i možemo nastaviti razgovarati u ovakvom formatu, ali gubimo nit i ne iznosimo važne podatke zbog budalaština i čavrljanja bezveze.

Koji je još vrući krumpir iskočio?

  • Još smo na prvome vrućem krumpiru. Dakle, ako tim glavnog nadzornog inženjera, koji je trebao nadzirati radove u Zvijezdi i na Gazi nije uopće imao do sada relevantnog geomehaničara, ne čude katastrofalne posljedice. Bolanča je prvi angažirani geomehaničar. Katastrofalno je da se Zvijezda razlupala radeći bez geomehaničara – angažiran je tek nakon što se oštetilo više od 50 kuća.

Nije dao nikakvu drugačiju uputu od onoga što su oni od sada već radili.

  • Tako je. Sada možemo prijeći na drugi vrući krumpir. Bolanču su u utorak predstavili kao novog člana tima. Od njega su zatražili stručno mišljenje o tehničkim rješenjima zaštite rovova cjevovoda u Zvijezdi i u tom stručnom mišljenju je rekao da se treba nastaviti raditi s talpama i na Gazi. To znači da će se nastaviti razbijati kuće i u toj četvrti.

Zašto bi sugerirao tehnologiju koja bi dovela do takvih posljedica?

  • To moraš pitati njega.

S obzirom na to da si skeptičan prema svim stručnjacima koji su se do sada angažirali po ovom pitanju, bi li nam naveo one na koje se oslanjaš?

  • Evo, evo… Ponavljam da je u glavnom projektu zaštita iskopa bila predviđena Krings oplatama koje se stavljaju uzduž rova. Tom je tehnologijom do sada dvaput rađeno na Gazi i u Zvijezdi. Metar ili dva ispred vrata Veleučilišta u Karlovcu u Kraševoj na dubini od sedam metara je 1997. godine zajmom Svjetske banke rađen kolektor istovjetan onome koji se danas radi, a rov je bio osiguran Krings oplatama. Tada nije pukla zgrada Veleučilišta, nije pukla zgrada KAMOD-a, kao niti jedna privatna kuća. Vodovod i kanalizacija je i tada bio investitor i u arhivi ima kompletnu dokumentaciju tih radova. Ako se tada nisu činile štete i ako je glavni projektant predvidio Krings oplatu, postavlja se razumno pitanje zašto se forsiraju talpe. Nakon svih tih promjena si dopustio izvođaču da radi s talpama, da razbije Zvijezdu, uništi 20 posto stambenog fonda i k tome mu još dopuštaš da nastavi koristiti tu tehnologiju. Nakon toga oni smatraju da daju uvjerljivo objašnjenje. U uskoj i jednosmjernoj Tkalčevoj na Gazi je 2010. godine pokraj minirane i gredama pokolčene kuće bez statike građen kolektor i rov je osiguravan Krings oplatom i ta ruševina od kuće se nije pomaknula za milimetar. Sada se prvi puta radi s talpama i dolazi se do oštećenja. Naš je jedini zaključak da se pogoduje izvođaču radova GIP Pionir koji ima talpe, a nema Krings oplate.

Je li riječ o korupciji?

  • Ne znam. To trebaju reći nezavisna revizija i Europska komisija koja sve financira.

Jesu li stručnjaci koji su dali zeleno svjetlo za korištenje talpi korumpirani?

  • Ne mogu to reći.

Slutiš li da jesu?

  • Nisam tu da slutim. Znam da do angažmana Bolanče u nadzoru nisu imali relevantnog geomehaničara. Znam da revident cijelog projekta Čordašev nije ovlašten za reviziju građevina pod zemljom. Nemam što slutiti. Molim sljedeće pitanje.

Pitao sam te na koje se stručnjake oslanjaš.

  • Imamo stručnjake koji nas savjetuju.

Što ti oni kažu, zašto su svi ovi stručnjaci stavili potpise na korištenje talpi?

  • Nemaju što reći zašto – nisu proroci da prorokuju. Oni govore što ti ja govorim, da oni koji su stavili potpise nisu ovlašteni, da oni koji su nadzirali nisu relevantni.

Pojavio se ovlašteni koji je potvrdio sve njihove mjere.

  • Kada se pojavio, pred tri dana! Pojavio se nakon što je Zvijezda razlupana. Je li ti normalno da se ovakav projekt radi bez relevantnog geomehaničara u nadzoru i da je reviziju potpisala osoba koja nije ovlaštena? Jesmo li to apsolvirali ili ćemo se i dalje vrtjeti oko istog pitanja? Možemo li nastaviti? Mogu li ja postavljati pitanja? Ovo je noćna mora od intervjua. Možemo mlatiti gluposti, a možemo se i napiti. Nisam ljut, reagiram srčano. Dugo se poznajemo. U svakom poslu, pa i novinarskom, postoji priprema. Vrtiš me 20 minuta oko istih pitanja na koja sam triput odgovorio.

Želim da mi bude jasno.

  • Sve sam ti mogao razjasniti prije razgovora, pa smo mogli glatko voditi ovaj intervju. Dakle, upalu pluća ti liječi dermatolog, to se zakomplicira.

Idemo na sljedeći vrući krumpir.

  • I sad su oni, nakon što su polupali Zvijezdu, doveli Bolanču, po prvi puta nekog relevantnog inženjera, u tim, a onda taj inženjer preporučuje – talpe. To je vrlo, vrlo čudno. Zašto nastaviti s talpama kada se već na taj način uzrokovalo toliko oštećenja? Znadeš li koji je njihov odgovor na to? Da će se napraviti procjena stanja temelja u Draškovićevoj, Bencetićevoj i Gambonovoj i na temelju te procjene će se temelji ojačati gdje treba. Sve to zvuči logično, no onda ih ja pitam zašto sve to nisu radili u Zvijezdi. Na to oni kažu: “Jesmo, radili smo to u Kraševoj”. Shvaćaš li kako se u svakoj rečenici ukopavaju sve dublje u glupost i laži? Ako su to radili u Kraševoj, kako se moglo dogoditi to što se dogodilo? Na potezu od kafića Indeks do Doma za starije i nemoćne “Sveti Antun” ima 13 zgrada, a neke su ogromne. Od tih 13 zgrada, deset je oštećeno, 77 posto zgrada od Kraševe do Klaićeve, a tamo su navodno sondirali, istraživali i pojačavali temelje. Unatoč tome su im se dogodila takva oštećenja. Kako da onda budemo zadovoljni s glupačkim odgovorom da će se sondažom, ispitivanjem stanja temelja i njihovim ojačavanjem, uz rad s talpama, biti sve u redu? Malo dijete zna zbrojiti dva plus dva. Vidiš li kako se uprtljavaju u nelogičnosti što više im se pitanja postavlja i što više im se omogući da sami pričaju?

Jeste li dobili odgovore Europske komisije i eurozastupnika iz Hrvatske na dopis koji ste poslali?

  • Neki eurozastupnici su se počeli javljati, moram priznati, a Europska komisija nije – ona je vrlo spor mehanizam, no kada krenu rade detaljne izvide i revizije, po mom iskustvu s područja ruralnog razvoja. Iskoristit ćemo prisutnost eurozastupnika blizini institucija Europske unije kako bi se što prije pristupilo reviziji projekta. Jedan od naših prvih zahtjeva je bio da se napravi nezavisna stručna revizija, što je tvrtka Vodovod i kanalizacija na zadnjem sastanku odbila još jednom sa smiješnim obrazloženjima. Tražili smo da se revizija projekta napravi tako da se pri odabiru revidenta najviše vrednuju stručne reference, u omjeru 90 posto, a cijena 10 posto. Naša je procjena da bi to stajalo po prilici do sto tisuća eura. Predložili smo da se izdvoji takav iznos i raspiše javna nabava u kojoj će se uglavnom vrednovati znanje, stručnost i reference, a cijena 10 posto. Oni i dalje to odbijaju i žele da se 80 ili 85 posto bodovanja odnosi na cijenu, a za stručnost ih nije briga. Namjeravaju provesti što jeftiniju i što nestručniju reviziju projekta. Takvu reviziju nećemo moći prihvatiti. To je još jedna njihova dimna zavjesa.

Što dalje planirate?

  • Tražimo od Europske komisije da napravi stručnu reviziju koja će dati sve odgovore – treba analizirati glavni projekt, izvedbenu dokumentaciju, dnevnike rada… Građevinski dnevnici trebaju pokazati je li nadzora uopće bilo na terenu i jesu li se uopće pratila oštećenja kuća. Kada pukotina nastane, velika je milimetar ili dva. Jesu li pukotine snimane, označene brojevima i je li to zavedeno u zapisnik, je li se pratilo njihov razvoj…

Ulagač kaže da su dokumentirana oštećenja.

  • Mogli su reći bilo što. Ako su dokumentirana, neka to revizija pokaže. Što nama koji nismo stručnjaci znači što je investitor rekao? Treba doći relevantan revident koji će utvrditi što se radilo.

Što u slučaju da se ne prihvate vaši uvjeti?

  • Radit ćemo pritisak na hrvatske i europske institucije da se prihvate. Kada se jedan grad do ove mjere uništi, njegova zaštićena kulturna i povijesna baština, a odbija napraviti stručna revizija, nego neka najjeftinija… Znadeš li što to znači u prijevodu?

Što?

  • To da će bilo koji inženjer građevine s minimalnim ili nikakvim referencama napraviti u tri dana reviziju za par tisuća eura te napisati da je sve bilo u redu, a onda će od nadzornog inženjera i izvođača dobiti jednu lijepu kuvertu. Zato jeftina i nestručna revizija ne dolazi u obzir. Suvisla revizija treba dati odgovore na pitanja u čemu se griješilo i što treba učiniti da se greške ne ponavljaju. Bolančin rad od sedam stranica jednostavno nije to, koliko god bio relevantan geomehaničar, što ne osporavamo.

*objavljeno na KAportalu