Arhitekt i umirovljeni sveučilišni profesor arhitekture Boris Morsan je preminuo u subotu u Zagrebu u 84. godini života, potvrđeno je u ponedjeljak Društvu arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac, a ispraćaj će se održati u srijedu u 13.20 sati na Krematoriju Mirogoj.
Vijest o smrti profesora Morsana je potvrdila i Hrvatska komora arhitekata koja je o tome izvijestila na svojim mrežnim stranicama.
Profesor Morsan je bio izrazito angažiran u raspravama o karlovačkom urbanizmu i arhitekturi zagovarajući takozvanu Magaševu liniju koja bi razgraničila mjesta izgradnje i mjesta očuvanja krajobraza.
Također je zagovarao obnovu Zvijezde u svom obliku utvrde, kao i očuvanje zelenog pojasa uz Koranu do ušća u Kupu.
Aktivan je bio u Udruzi za zaštitu i razvoj prirodne i kulturne baštine Karlovca te Društva Karlovčana i prijatelja Karlovca u Zagrebu, a oglede je iznosio u medijima, pa i na KAportalu kao gost komentator.
Od arhitektonskih projekata u Karlovcu najznačajnija mu je dogradnja Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić”, što je uradio s Reljom Šurbatom i Draženom Juračićem.
Rođen je 4. siječnja 1943. godine u Karlovcu i izdanak je ugledne obitelji – otac Boris i majka Beata Košir-Morsan su bili liječnici, a brat Sergej Ivan je bio arhitekt, diplomat i političar.
Ujedno, majka mu je bila i uspješna sportašica koja je nastupala za plivačku reprezentaciju Jugoslavije. Morsan je maturirao na karlovačkoj gimnaziji, a arhitekturu je diplomirao u Zagrebu 1967., da bi 1987. doktorirao.
Bio je profesor na Katedri za arhitektonsko projektiranje na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Potpisuje više od stotinu projekata zgrada i interijera s nekoliko desetaka realizacija te niz stručnih radova iz područja urbanizma, urbane ekologije i patologije građenja.
Za projekt crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 1997. godine je dobio Nagradu “Viktor Kovačić”. U partnerstvu sa Šurbatom je izradio idejno rješenje revitalizacije Trga bana Josipa Jelačića u Karlovcu 1999.
“Tri su osnovne vrijednosti Karlovca – Zvijezda, koja se uništava, kulturni krajolik, to je zelena zona uz Koranu do ušća u Kupu, i Kupa kao urbana rijeka. Valja zaštititi karakter tih triju vrijednosti”, upozoravao je 2017.
*objavio KAportal