“S Mostom sam bio najglasniji predstavnik Karlovačke županije u Hrvatskom saboru i na terenu. Karlovac je vrlo zahtjevna sredina. Moja želja je biti ovdje, slušati vas na sajmovima, u običnim razgovorima i s ovim kandidatima, koji su neustrašivi i noćne more moćnicima i milijarderima, iznijeti VII. izbornu jedinicu. Neki dijelovi Karlovca nas podsjećaju na razrušenu Petrinju. Karlovac treba biti jedan od studentskih centara u koji će se doseljavati. Cilj je i razvijati sela. Strategija nam je da čuje plač u zipkama kada se siđe autoceste. Nastavit ćemo i pojačati ono što smo do sada radili za Karlovac. Bit ćemo najsnažniji glas VII. Izborne jedinice”, poručio je u utorak u Karlovcu predvodnik liste Mosta, Hrvatskih suverenista, Hrvatske konzervativne stranke i Nezavisne liste mladih Zvonimir Troskot.
Napomenuo je da Karlovac nije strateški važan samo za ovu izbornu jedinicu, nego i za cijelu Hrvatsku, “a to su prepoznavali i Habsburgovci”. “Naglasak stavljamo na Karlovac i Karlovačku županiju. Iznosili smo u javnost probleme koji muče stanovništvo, ali i Hrvatsku”, naveo je Troskot.
Nastavio je da tu listu čine “oni koji su itekako prepoznatljivi u lokalnim sredinama i koji igraju važne uloge u predstavljanju malog, običnog čovjeka”. “Borimo se za te ljude, da iznesemo njihove probleme u javnost i da iznađemo rješenje”, istaknuo je.
Najavio je politike koje se odnose na sigurnost građana, “i to ne virtualnu ili apstraktnu, nego da se slobodno mogu šetati Hrvatskom”. Rekao je da je i dalje sigurnost komparativna prednost Hrvatske. “Zaustavit ćemo ilegalne migracije. Jasno smo i bez uvijanja poručivali što mislimo uraditi, a to je angažirati vojsku na granicama i osigurati dubinsku zaštitu, posebno prometnica. Radit ćemo na demografskim politikama – poreznim rasterećenjem bismo pomogli našim obiteljima i aktivno bismo radili na povratku Hrvata iz dijaspore. U inozemstvu najviše vidim one iz VII. Izborne jedinice. Radili bismo na neovisnoj energetici i zaštiti rijeka, a u Karlovca bismo napravili pravi sustav zaštite od poplava, a ne da se provode parcijalna rješenja i da svake godine građani strepe od kataklizme. Ono što je vladajućima zaboravljena Hrvatska nama predstavlja najveći potencijal”, nastavio je Troskot.
Kandidatkinja Luca Gašpar Šako iz Petrinje je rekla da se “jako bori” protiv kriminala i korupcije. “Gradonačelnika Petrinje Darinka Dumbovića smo smaknuli, a sada ćemo i ove. Dobro pišem kaznene prijave. Po profesiji sam inspektorica i volim utvrditi činjenično stanje i nikada u javnost ne izlazim s nečime za što nemam dokaze. Problem je u zarobljenim institucijama kao što su Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta koje ne mogu raditi svoj posao”, ustvrdila je i dodala: “Znali smo od koga 1990-ih godina branimo Hrvatsku, a sada je moramo obraniti od kriminala, pohlepe, nečinjenja i ostaloga najgoreg što nas je zadesilo, što je vidljivo u obnovi nakon potresa – više ne kradu rukama i torbama, nego lopatama i bagerima. To je vidljivo oku svakog čovjeka i za to ne treba biti stručan. To je samo lupanje milijuna i milijardi, a i dalje se živi bez pitke vode u uredskim kontejnerima i u neizvjesnosti. Najgora su privremena rješenja. Tako ih vežu uz sustav, da su im stalno dužni i da im daju mrvice sa stola. To je moderno porobljavanje protiv koga se moramo boriti. Znamo kako to učiniti. Imali smo rješenja i nakon potresa, ali su se oglušili”.
Kandidat i član Predsjedništva Hrvatskih suverenista Frano Čirko je rekao da “čovjek dobije očinski poriv da se suprotstavi onome što je aktualna vlast namijenila ostaviti našoj djeci”.
“Odlazak naših i dolazak drugih je meni glavna tema. Nakon što je vlast otjerala pola milijuna Hrvata, uglavnom mladih, preko noći su ukinuli kvote za uvoz stranih radnika. Odlučili su hladnokrvno zamijeniti naše prijatelje i kolege, mlade Hrvate, s drugim mladićima iz Afrike i Azije. To je proces zamjene stanovništva. Vrlo otvoreno, bez političke korektnosti, govorimo istinu o toj temi. Niti jedna država u Europi nije uspjela integrirati u svoje društvo neeuropske useljenike. U tome nisu uspjele niti zemlje koje su najviše uložile u integraciju kao što su Njemačka, Švedska ili Belgija. Jedini rezultati te integracije su zone bez pristupa, paralelna društva, opća nesigurnost, ali i pad općeg društvenog povjerenja, što su potvrdile mnoge znanstvene studije. Ne želim da se našoj djeci i unucima ostavlja multukulturalna splačina od države. Kada svemu tome pridodamo ilegalne migracije, mogu slobodno reći da je jedan od ključnih zadataka govoriti istinu o toj temi. Nadam se da ćemo biti u poziciji vlasti. Ako budemo, učinit ćemo sve da se razmjena stanovništva prekine”, naveo je Čirko.
Anamarija Jurković iz Otočca je najavila borbu za prosperitet Ličko-senjske županije koju su “vladajući u potpunosti zaboravili i zapostavili”. “U nju se uopće ne ulaže. Srčano ću braniti interese svog kraja i naroda kada preuzmemo vlast i nećemo dozvoliti da dobivamo mrvice. Tražit ćemo ulaganja i nećemo dozvoliti potapanje Kosinjske doline i zadiranje u tok Gacke i ekologiju Ličko-senjske županije”, poručila je.
*objavio KAportal