“Listu koalicije ‘Rijeke pravde’ u VII. izbornoj jedinici čine najbolji za to da se dogode promjene, a isto je i u drugim izbornim jedinicama. Nedavno je Glavni odbor Socijaldemokratske partije Hrvatske na prijedlog predsjednika Peđe Grbina utvrdio liste za sve izborne jedinice i na njima su javnosti dobro poznata lica, iskusniji, oni koji su se rezultatima dokazali u svojim jedinicama lokalne samouprave, ali i neka nova lica. Našu listu čine oni koji su se dokazali u rješavanju problema, a u VII. Izbornoj jedinici, kao i u ostatku Hrvatske, ne manjka problema, nažalost”, kaže za razgovora intervjuu iz ciklusa ZOOM POLITIKON gradonačelnica Siska u trećem mandatu, članica Predsjedništva SDP-a i nositeljica liste “Rijeke pravde” u VII. Izbornoj jedinici na izborima za Hrvatski sabor Kristina Ikić Baniček.
Ta je izborna jedinica uvelike promijenjena u odnosu na prošle parlamentarne izbore i sada obuhvaća “trbuh Hrvatske”.
- Da, to je dosta šareno društvo – od jedinica lokalne samouprave s područja posebne državne skrbi i potpomognutih brdskih područja do razvikanih turističkih destinacija kao što je Novalja. Ne znam što je bilo u glavama onih koji su slagali VII. Izbornu jedinicu, ali će biti zaista izazov u ovako kratkom vremenu objasniti ljudima koji su gradovi u toj jedinici. Potrudit ćemo se da naša poruka dođe do svakog birača. Želimo da 17. travnja rijeke pravde poteku i da Hrvatska dočeka toliko dugo željenu i dobrodošlu promjenu.
Je li uloga saborskog zastupnika da zastupa geografsko područje na kojemu je izabran ili neki opći interes?
- Ne bih nužno odvajala interes građana Siska od interesa drugih građana Hrvatske – vjerujem da dijelimo iste probleme. Kao gradonačelnica sam svim učenicima i umirovljenicima osigurala besplatni gradski prijevoz. Ne vjerujem da bi ta pogodnost i da bi taj model bili mrski i neostvarivi u drugim dijelovima Hrvatske. Gradimo novi vrtić i nadograđujemo dva te ćemo omogućiti četiri stotine novih mjesta u vrtićima i tako u Sisku nagodinu nećemo imati niti jedno neupisano dijete. Ono što doživljavaju mlade obitelji, umirovljenici ili roditelji djece vrtićke dobi u Sisku se ne razlikuje od onoga što se događa u drugim sredinama. Problemi su univerzalni i dobre prakse iz gradova je moguće preslikati na državnu razinu. Sada imamo, primjerice, to da je država odlučila prestati plaćati roditeljima-njegovateljima naknadu jer smatra da, ako netko ima u obitelji osobu s teškoćama u razvoju, ne zaslužuje asistenta u slučaju da roditelj ima status njegovatelja. To je nepravedno. Roditelji-njegovatelji se ponekad razbole, imaju druge obveze, a i druge članove obitelji. Zato je Grad Sisak odlučio svim tim obiteljima nastaviti plaćati asistente, što im država ukida. To je konkretan pomak i nadstandard kojega je Grad Sisak omogućio i koji bi se trebao preslikati. Sve dobre prakse iz naših sredina treba prenijeti na državnu razinu i, naravno, boriti se za ujednačen razvoj zemlje zagovaranjem svojih sredina. Problemi koje imamo su univerzalni. Mlada osoba koja si ne može priuštiti stan ima iste probleme u Puli, Rijeci, Sisku ili Osijeku. Ne postoje problemi tipični samo za neku sredinu. Uloga saborskih zastupnika je da stvaraju okvire koji će omogućiti lokalnim zajednicama lakše rješavanje tih problema.
U Karlovcu je sve prekopano.
- Vidjela sam da se bune građani Zvijezde.
U svakom slučaju se puno novca ulaže. Nekidan je ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić iznio podatak da je unazad nekoliko godina iz Fonda solidarnosti Europske unije, odnosno mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja i programa za Karlovac osigurano 333 milijuna eura. Kakva je utoliko situacija u Sisku?
- U Sisku je kombinacije cjelovite obnove od potresa i novih projekata. Država se nakon trideset godina konačno sjetila da postoje Sisak, Petrinja, Glina i Banija. Iskoristili smo to za lakše povlačenje novca iz fondova Europske unije i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Gradimo vrtiće, nove knjižnice, gimnastičku dvoranu, popravljamo škole… Dakle, radimo sve ono što bismo radili i da nije bilo potresa, a sada koristimo građevinski zamah i novac na raspolaganju. Nije dobro što ministarstva kojima upravlja Hrvatska demokratska zajednica unazad šest mjeseci blokiraju sve inicijative i do boli birokratiziraju sve što je potrebno jedinicama lokalne samouprave kojima ne upravlja HDZ. Borimo se za običnu suglasnost koja nam treba da prijavimo izgradnju jedne osnovne škole novcem NPOO. Dakle, ministarstvo kaže da ne možete bez te suglasnosti prijaviti projekt na natječaj, a tu vam suglasnost uskraćuju i čekate na nju sedam mjeseci. Četiri godine mandata je kratko vrijeme za provedbu projekata. Vrijeme je uvijek ključno. Naučila sam se oslanjati na vlastite snage i EU fondove, a od HDZ-ovih ministara ne očekujem previše pomoći, u biti samo podmetanja.
U kojoj fazi je obnova od potresa na Baniji/Banovini?
- Nakon tri godine nečinjenja i birokratskog mulja kroz koje se građane i dalje provlači malo se ili gotovo ništa nije učinilo. Država na području Siska nije obnovila niti jednu zgradu. Neke privatne inicijative i udruge su obnovile na Baniji više kuća od države. Predlagala sam 2021. godine model iz Italije, a to je da država i Grad naprave višestambene zgrade da se preseli nastradale u potresu iz kontejnera, a da potom ti objekti postanu učenički domovi, domovi umirovljenika, studentski kampusi i slično. Tri duge godine su mi tri različita ministra objašnjavala da se to ne može uraditi, da bi na koncu sada prihvatili taj model i, što je najtužnije, počeli tvrditi da je to njihova ideja i da su se toga tek sada sjetili. Vrijeme je jedini resurs kojega nemamo. Možemo osigurati novac, imamo pametne projektante i građevinske tvrtke, ali su izgubljene tri godine u kontejnerima. Ne može se vratiti vrijeme za onih 145 obitelji koje žive u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda na kućnim brojevima 2, 4, 6, 8 i 10 – to je samo jedna zgrada na jednoj lokaciji u Sisku i tri godine se čekala odluka povjerenstva o tome hoće li se zgrada uklanjati. Prije šest mjeseci je odlučeno da će se zgrada ukloniti, međutim i dalje se ništa po tom pitanju ne događa. Zamislite mladu osobu s planovima i s obitelji koja tri godine ne zna što će biti s njenom imovinom, kada će i gdje živjeti. Ljudi su zbog gubitka tog vremena bili isprva ljuti, a sada su već toliko umorni od birokracije i lažnih obećanja HDZ-ovih ministara da su izgubili svaku nadu. Zgrade koje gradimo u Sisku na parcelama koje je ustupio Grad i na državnim parcelama su se trebale graditi prije tri godine i nije bilo potrebno da ljudi provedu tri zime smrzavajući se u kontejnera, odnosno ljeta kuhajući se u njima. Nakon cijele priče o nesretnim kontejnerima država nije izvukla pouke budući da su nedavno na parceli u vlasništvu Hrvatskih cesta u sisačkoj komunalnoj zoni, dakle zoni za poslovne sadržaje, napravljeni privremeni kontejneri u koje će opet strpati ljude. Zašto? Kada sam pitala ministra zašto se ljude ne smjesti u prazne državne stanove, odgovorio je da nemaju potpun popis tih stanova i da ne znaju u kakvom su stanju, pa da je onda bolje stradale u potresu smjestiti u kontejnere. To je sramotno. Model smještaja u kontejnere je trebao imati rok trajanja od najduže šest mjeseci.
Sedmu izbornu jedinicu dobrim dijelom čine nerazvijena pogranična područja. Već spomenuti ministar Erlić je rekao da je Vlada Republike Hrvatske posebno orijentirana na njihovu revitalizaciju. Imate li plan za to?
- Slušamo od različitih HDZ-ovih ministara već 30 godina o revitalizaciji, međutim, da bi se neko područje revitaliziralo, potrebno ga je posjetiti više nego jednom godišnje. Obilaze ga na godišnjicu potresa, a sada intenzivno s obzirom na parlamentarne i ostale izbore. Revitalizacija podrazumijeva daleko ozbiljniji pristup no što je onaj Vlade RH i daleko ozbiljnija sredstva no što ih je osigurala te razvijanje područja bez fige u džepu, gledanja tko je na vlasti. HDZ je po stoti put pokazao da je nesposoban razviti bilo koje područje. Naša lista u VII. izbornoj jedinici pokriva cijeli teren, pa su na njoj i Sandra Krpan iz Rijeke, Ivica Lukanović iz Primorsko-goranske županije, gradonačelnik Ogulina Dalibor Domitrović koji je pokazao što se može napraviti ozbiljnim i predanim radom, dokazani gradonačelnik Kastva Matej Mostarac, ali i Jasminka Molnar iz Kutine, to jest Moslavine. Drago mi je da nam se pridružila glinska dogradonačelnica Branka Bakšić Mitić koja je, za razliku od HDZ-ovih ministara, posjetila sve stradale od potresa, ali koja se dugi niz godina brinula o tim ljudima dok je to područje na radaru HDZ-a bilo odavno otpisano. Nudimo iskusne, one s konkretnim rezultatima na terenu i planiramo u naredna dva tjedna posjetiti najveći mogući broj sredina, predstaviti se građanima i dokazati da Hrvatska zaslužuje bolju vlast, da rijeke pravde dolaze i da je bilo dosta laži, korupcije i lažnih obećanja.
Ustavni sud Republike Hrvatske je zabranio članovima SDP-a da spominju ime predsjednika Republike, kojega je SDP istaknuo kao kandidata za premijera, odnosno koji je rekao da mu je namjera biti premijer. Nastala je prilično bizarna situacija. Jesu li izbori kontaminirani ovakvim postupkom Predsjednika i SDP-a?
- Uistinu je riječ o bizarnoj situaciji, o presedanu, ali ne samo u hrvatskoj političkoj povijesti. Ustavni sud je onemogućio jednom građaninu da sudjeluje u izborima. Nigdje u Ustavu Republike Hrvatske nije navedeno da se punoljetni građanin Hrvatske ne može kandidirati na parlamentarnim izborima. Izrijekom je dopušteno da se kandidira na izborima za Europski parlament. Bila sam se obratila Ustavnom sudu da me zaštiti od pravosuđa kontaminiranog HDZ-om, pa su se proglasili nenadležnima. Još jednom je Ustavni sud pokazao da su korumpirani, kontaminirani i potpuno beskorisni. Ustavni sud treba raspustiti i njegovu ulogu treba preuzeti Vrhovni sud Republike Hrvatske. Ovakvo uplitanje u izborni proces u korist jedne političke grupacije se više ne smije nikada ponoviti. Svi moraju imati mogućnost da biraju i da budu izabrani. Ne vidim na temelju čega su to nekome zabranili. Naravno da se u slučaju nespojivosti dužnosti daje ostavka na jednu. Sve ovo samo dokazuje da je HDZ osjetio da je Hrvatska na prekretnici i 17. travnja, na praznik demokracije i slobode, Hrvatska kreće u drugom pravcu, suprotno od HDZ-a i korupcije.
Vi kažete da je to praznik slobode, a predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković da je to Svjetski dan cirkusa.
- On je cijelu Vladu pretvorio u cirkus s obzirom na to da mu ministri prolaze kao na vrtuljku u luna-parku, a često mu i ispadaju iz stolica jer se valjda vrtuljak prebrzo vrti s obzirom na to da je čovjek na prekidaču izgubio kontrolu. No, sve se to da riješiti 17. travnja jednom kvalitetnom proljetnom rezidbom.
Je li spojiva funkcija nadstranačkog i nestranačkog predsjednika Republike s funkcijom kandidata na jednoj izbornoj listi na izborima za državni parlament. Predsjednik Hrvatske nema istu ključnu ulogu u Europskoj uniji kao što je ima u Hrvatskoj.
- Nemoguće je bilo očekivati da će se Ustavni sud drznuti zabraniti jednom građaninu Republike Hrvatske da sudjeluje u izbornom procesu, ali, eto, doživjeli smo i to. Ovaj slučaj još jednom pokazuje koliko su korumpirani i koliko su bespotrebni.
Nije li na neki način predsjednik SDP-a pokazao da je nepotreban odrekavši se kandidature za mjesto predsjednika Vlade?
- S obzirom na broj problema u našoj državi nitko nije nepotreban. S obzirom na izazove, bit će nas premalo. Grbin je od preuzimanja dužnosti predsjednika stranke pokazao da je dorastao izazovima i mnoge je ugodno iznenadio, pa su oni koji su smatrali da će njegovo vodstvo dovesti do goreg rejtinga stranke neugodno iznenađeni činjenicom da taj rejting raste, a to nije nešto što se ostvarilo preko noći, nego je do toga došlo zbog djelovanja tog istog Grbina.
Je li manevar SDP-a s Predsjednikom bio promišljen ili nešto što se izvelo navrat-nanos?
- O tome se Grbin ovih dana višekratno oglasio i sve je objasnio, isto kao i taj kandidat koji je onemogućen u tome da iskoristi svoje ustavno pravo da bude biran i da bira.
Često se tvrdi da su programi bitni u izborima. Koliko se često programi izjalove kada se dođe u priliku vladati?
- Kada sam 2013. godine postala gradonačelnica Siska zatekla sam nakon analize ono što nisam očekivala. Očekujemo nakon 17. travnja, kada preuzmemo odgovornost vođenja Hrvatske u dobrom smjeru, izazove za koje sam sigurna da smo im dorasli. Brojne su afere Plenkovićeve Vlade “isplivale”, a dobro znamo da brojne nisu došle u medije. Neki SMS-ovi su procurili, neki nisu, neke istražne radnje jesu, neke nisu, a u međuvremenu je donesen zakon koji novinarima onemogućava da rade svoj posao i izvještavaju o premijerovom “prljavom vešu”. Program koji ćemo u naredna dva tjedna ponuditi građanima konkretan, nije mrtvo slovo na papiru i temelji se na dobrim praksama dokazanih SDP-ovaca s terena, odnosno na aktualnim problemima. Ključne su teme poboljšanje života građana uopće, umirovljenika posebno, problemi stanogradnje i ostala pitanja koja pogađaju veći broj stanovnika koji će prepoznati da su rješenja realna i da se ozbiljno pristupalo izradi programa. Očekujem još više problema i izazova i da neće biti manje posla.
Je li za neku političku stranku važniji program ili ideologija?
- Za jednu političku stranku su ključni ljudi.
Postavlja se pitanje što je uopće SDP, ako je spreman koalirati i s desnim političkim opcijama, samo da je protiv HDZ-a. Je li ideologija SDP-a biti protiv HDZ-a po svaku cijenu i s bilo kime ili je ideologija SDP-a nešto drugo?
- Je li pitanje prava na medicinski potpomognutu oplodnju ideološko pitanje? Je li ideološko pitanje pravo na priuštivo stanovanje? To su sve povezane teme. Okupljanjem stranaka u koaliciju “Rijeke pravde” smo pokazali koje smatramo najbližima. Predsjednik stranke je više nego jednom izjavio da su više nego dobrodošli svi koji žele pomoći da se HDZ makne s vlasti, a sigurna sam da će i sastav buduće Vlade pokazati da se nije ekipirala ideološki, nego tako da najbolje služi građanima, dakle to će biti narodna vlast, onako kako je jedan kandidat kojega se onemogućilo u izborima rekao.
Taj izraz zvuči populistički. Je li SDP postao populistička stranka?
- Zašto mislite da izraz “narodna vlast” zvuči populistički? Smatrate li da vlast ne bi trebala raditi u interesu naroda i biti birana od naroda? Zato je i zovemo narodnom vlasti.
Populizam se obično određuje kao “zastupanje naroda” u odnosu na “korumpirane elite”.
- Ako imate klijentelističku Vladu koja je očito korumpirana i koja radi u vlastitom interesu te puni svoje džepove, morate ponuditi nešto što je u potpunosti suprotno tome, a mi jesmo u potpunosti suprotni njima. Izraz “narodna vlast” najbolje dočarava ono što želimo reći i približiti građanima. To nije populistički i vrlo je jasno i ljudima samorazumljivo.
Kako biste odgovorili na ocjene da SDP s Predsjednikom kreće putem mađarskog premijera Viktora Orbána, slovačkog premijera Roberta Fica i ostalih skeptičnih spram pomoći Ukrajini, onih koji nisu pretjerano kritični prema autoritarnim režimima kao što je onaj ruskog predsjednika Vladimira Putina?
- To su Plenkovićeve gluposti i baloni koje nemam namjeru komentirati.
Rat u Ukrajini postoji. Kako se SDP postavlja prema njemu?
- To ste mogli vidjeti po istupima naših saborskih zastupnika – jasno smo se odredili.
SDP je bio protiv obuke ukrajinskih vojnika.
- Tako je.
Zašto?
- Zašto su kolege glasale protiv toga?
Da.
- To ćete morati njih pitati.
Ne slažete se s tvrdnjama da su SDP i Predsjednik krenuli Orbánovim putem?
- SDP i ostale stranke iz koalicije “Rijeke pravde” su krenule najboljim mogućim putem i sljedeća dva tjedna će se to građanima dodatno razjasniti. Iza 17. travnja će se dogoditi jako dobre i važne promjene za Hrvatsku. Građani ne trebaju brinuti da ćemo krenuti put ekstremizma jer nismo HDZ.
Eurozastupnik iz SDP-a Tonino Picula je nedavno izrazio skepsu prema političkoj kombinaciji te stranke s Predsjednikom.
- Ne mogu komentirati izjave kolega i nagađati zašto je netko to rekao, mogu samo reći da se ne slažem s time.
Jesu li određene liste i za izbore za Europski parlament?
- Jesu. Na istoj sjednici Glavnog odbora su izglasane i liste za parlamentarne i europarlamentarne izbore. Izbori za Europski parlament se održavaju nedugo nakon izbora za Hrvatski sabor i bilo je logično da već sada usvojimo i te liste.
Spomenuli ste da ste imali negativno iskustvo s Ustavnim sudom. Je li Vas novčano kaznio?
- Nije. Obratila sam se Ustavnom sudu za zaštitu prava jer mi je korumpirano hrvatsko pravosuđe, preciznije sudac koji je intimus s HDZ-ovcima naplatio kaznu jer nisam htjela Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta dati dokumentaciju bez sudskog naloga. Od 2013. godine sam proživljavala tjedne posjete policije – u ponedjeljak lokalni HDZ-ovac održi tiskovnu, a u utorak se policija angažira i krene tražiti dokumentaciju. Mogu reći da sam takvo maltretiranje trpjela dvije ili tri godine, dok nisam shvatila da se sve moje dokazane prijave protiv HDZ-ovaca drže u ladicama ili neosnovano odbacuju, dok me se stavlja na stup srama. Stoga sam zahtijevala da se postupa točno po slovu zakona, odnosno da mogu u sklopu istraga dobiti uvid u dokumentaciju, ali je mogu izuzeti samo po sudskom nalogu, kako to zakon i predviđa. Ako se koristi sudski nalog, to znači da je istraga ozbiljnija, da sudac istrage prepoznaje elemente bitne za odluku da se dokumentacija izuzme. Oni taj sudski nalog nisu dvije godine dobili, a onda su ga na silu podigli kod jednog od prijatelja predsjednika Ustavnog suda i jednog intimusa suca Ivana Turudića. Tu su dokumentaciju, dakle, temeljem tog sudskog naloga dobili, međutim smatrali su da je potrebno i mene staviti na stup srama i kazniti. Zatražila sam zaštitu od Ustavnog suda jer sam smatrala da nisu postupili zakonito nego na temelju partijskog zahtjeva – HDZ te tuži, HDZ ti sudi – a Ustavni sud se izrijekom proglasio nenadležnim. To je smiješno i to je pokazalo koliko su bespotrebni. Sigurna sam da isto ono što sam proživljavala proživljavaju i kolege diljem Hrvatske koji nisu u HDZ-u i koje se proganja samo zato što nisu opcija te političke stranke.
Je li se pretjeralo reakcijama na izbor Turudića za glavnog državnog odvjetnika? Ipak je ograničen i svojom ulogom, zakonima, suradnicima koji ne moraju ispunjavati baš sve što zamisli, zatim saborskim i građanskim nadzorom. Je li baš tako velik problem tko će biti glavni državni odvjetnik?
- Njegov odabir za glavnog državnog odvjetnika je dokaz da HDZ nema granica u bezobrazluku i ograničenja – daleko će ići u proširivanju pipaka po pravosuđu, pa i u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Jedan od tri poteza koje ćemo napraviti kad preuzmemo odgovornost će biti smjena glavnog državnog odvjetnika, druga izmjena takozvanog lex AP-a i treći izmjena zakonske regulative za ujednačavanje mirovina kako bi odmah počele rasti.
Portal Mirovina.hr izvještava da su dodaci na mirovinu manji od očekivanih.
- U Hrvatskoj postoje čarobnjaci. To su oni koji imaju 65 i više godina života, a žive od mirovina od 250 do 350 eura. Kako žive i preživljavaju? Porazno je za čuti ženu od 70 godina života koja govori da odlazi raditi u nekakvu kuhinju za turističke sezone 12 sati dnevno radi preživljavanja – novac kojega zaradi tako razvlači kroz cijelu godinu. To je sramotno. Odnos države prema umirovljenicima, onima koji su stvorili ovu državu i koji su omogućili sve što mi mlađi baštinimo, pokazuje totalnu nebrigu. Snaga društva se očituje u brizi o najranjivijim skupinama, a naši stari su najranjivija. Vlada RH je nakon potresa omogućila da umirovljenici u domovima za starije i nemoćne, ti rijetki sretnici – zaista je premalo mjesta u domovima – neće više plaćati smještaj na potresom pogođenim područjima. HDZ, koji vodi Sisačko-moslavačku županiju, je nastavio naplaćivati korisnicima smještaj u domu, pod izlikom da se na taj način osigurava novac za plaće zaposlenika. Da bi stvar bila još bizarnija, cijenu smještaja su i uvećali. Tada su, naravno, u javnosti bili prozvani za reketarenje starih osoba, pa je Županijska skupština na prijedlog župana odlučila subvencionirati cijenu koju je isti župan povećao, a koja se ionako plaća od strane Vlade. To je najbolji pokazatelj kako HDZ brine o starijima i kako donosi parcijalne odluke, uopće ne razmišljajući o onima koji nemaju mjesto u domu i onima koji moraju plaćati privatne smještaje – smještaj u domovima koje država subvencionira stoji 500 do 550 eura, a u privatnima od 750 do 1.200 eura. Kako si to netko može priuštiti? Vlada se nije dovoljno bavila brigom za naše najstarije i najugroženije sugrađane. To je jedno od najvažnijih pitanja kojima ćemo se pozabaviti iza 17. travnja.
*objavljeno na KAportalu