“Nismo previše zastupljeni u medijima jer smo relativno novi u Karlovcu. Tek sam unazad nekoliko godina član ove stranke, a prije toga sam djelovao devet godina u Hrvatskoj stranci prava dok mi mladi nismo potražili nešto svježe, pa smo osnovali stranku Generacija obnove, no u međuvremenu smo sazreli, uvidjeli da ne možemo sve financirati iz vlastitog džepa, zaključili da se desnica treba okupiti i iz tog razloga smo se spajali s mladima iz stranke Neovisni za Hrvatsku i počeli kontaktirati s Hrvatskim suverenistima, pa smo dogovorili da se sve te manje stranke priključe toj većoj te sada gradimo stranačku infrastrukturu po Hrvatskoj”, objašnjava u intervjuu ZOOM POLITIKON Ivan Krajcar, karlovački predstavnik parlamentarne stranke Hrvatski suverenisti, zašto se ne čuje dovoljno o njezinom djelovanju na lokalnoj razini.
“Rođen sam 1988. godine, elektromehaničar sam i od 18. godine života sam u nekom obliku političkog aktivizma”, dodatno se predstavlja.
Zašto ste odlučili s 18 godina života pristupiti HSP-u?
- Tada su bili desna suverenistička, domoljubna stranka i oponenti vladajućoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici, a nije bilo mnogo takvih stranaka tada u Hrvatskoj i bilo je u HSP-u tada mnogo mladih. Uočavamo loš trend da se sve manji broj građana želi politički aktivirati, a apatija i pasivnost su loši za politički rad.
Rekli ste da se HSP pokazao nedovoljno privlačan mladima.
- Jesam.
Kako se to očitovalo?
- Svi smo bili nezadovoljni i tražili smo modernije opcije, one koje prate europske i svjetske političke trendove, neke svježe ideje. Vremena se brzo mijenjaju. Vidim da i HSP ima priljev novih članova. Ne znam u kojem smjeru ide ta stranka. Osjećali smo stigmu prošlosti u HSP-u zbog koje se mladi u tu stranku nisu htjeli uključivati. Htjeli smo nešto novo i to se pokazalo dobrim.
HSP, Domovinski pokret, HS i Most su stranke desnice. Po čemu se te stranke međusobno razlikuju?
- Dugo smo na istoj frekvenciji s Mostom, pomažemo se međusobno, družimo i tako smo logično dogovorili koalicijski sporazum na izborima za Hrvatski sabor, a nadam se da će se ta suradnja nastaviti i na lokalnoj razini. Domovinski pokret je nešto drugo. Ne želim miješati nacionalnu i lokalnu razinu u tom pogledu. Potpredsjednika Gradskog vijeća Karlovca iz redova DP-a Alenka Ribića ne poznajem osobno. Bio sam na njegovom predstavljanju knjige, pročitao je, o njemu čujem dobre stvari i vjerujem da je kvalitetna osoba. No, gledajući državnu razinu, od samoga početka su u toj stranci neke sumnjive osobe o kojima nemamo pozitivno mišljenje, u tu stranku je uključen neki kapital, a i neki energetski interesi. Iz tih razloga se HS ne vidi s DP-om u suradnji na nacionalnoj razini.
Koja su Vaša zaduženja u stranci?
- Lokalni sam predstavnik. Volontiram koliko mi to dozvoli slobodno vrijeme. Moram formirati i predstaviti lokalnu podružnicu.
Kako napredujete utoliko?
- Prikupljamo članove radi priprema za parlamentarne izbore. Taj posao je dosta težak. Ne težimo toliko masovnosti koliko prikupljanju kvalitetnih pojedinaca koji nas mogu predstavljati s obzirom na to da smo u prošlosti vidjeli da masovnost malo znači bez kvalitetnih pojedinaca. U cijeloj Karlovačkoj županiji sve političke opcije imaju dosta problema s članstvom. Izgleda da su građani izgubili nadu u politiku, a trebali bi shvatiti da, ako barem minimalnim djelovanjem nećemo raditi na promjeni, ne možemo ništa niti očekivati. Najmanje što se može učiniti je izaći na izbore i glasati. Često se smatra da stranački rad podrazumijeva javno eksponiranje, a ne mora biti tako, nego se možemo angažirati na različite načine – predlaganjem, pisanjem, davanjem kvartovskih ideja… Sve je stvar dogovora. Manjka ljudi zainteresiranih za stranački rad, a prije deset ili 15 godina je bilo sasvim drukčije.
Generacija obnove je bila dio Unije plaća koja je 2017. godine organizirala tribinu u Knjižnici za mlade u Karlovcu.
- Jesmo. Radili smo i druge projekte i akcije, primjerice program “Desničari u pubu” koji je bio popularan, a kojega smo radili u cijeloj Hrvatskoj, pa i u Bosni i Hercegovini.
Jesu li vrijednosti stranke Generacija obnove prenesene u Hrvatske suvereniste?
- Jedan dio jest. Mislim da se slažemo u većini stavova s Hrvatskim suverenistima, a zato smo se i ujedinili. Ne vlada u stranci jednoumlje. Uvijek postoje stavovi s kojima se ne slažemo svi, ali je bitan kompromis, da komuniciramo i zajednički odlučujemo.
Što je kod Hrvatskih suverenista to što bi moglo privući mlade ili bilo koga drugog?
- Angažmanom u stranci Generacija obnove smo se povezali s velikim brojem mladih iz cijele Hrvatske. Stopili smo se tada sa strankom Neovisni za Hrvatsku koju su vodili Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović. Oni su imali velik broj odličnih mladih ljudi. Kada smo prilazili stranci Hrvatski suverenisti, na osnivačkom skupu je bio zamjetan velik broj mladih, pa i mlađih od mene. To je budućnost. Naša bi generacija trebala više sudjelovati u političkom radu jer drugačije promišljamo i djelujemo, imamo manje problema s taštinom i postizanjem dogovora. Treba nam iskustvo i nismo najpametniji, ali jesmo osvježenje i naše vrijeme dolazi. Već smo odrasli koji bi trebali nositi ovu državu i odlučivati.
Ako se ne varam, ideja Unije plaća je bila ujednačavanje cijene rada u Europskoj uniji.
- Jest, ali smo time htjeli skrenuti pažnju na iseljavanje mladih s rubnih područja EU. Jako je veliki broj potentnih mladih školovano u zemljama kao što su Hrvatska, Rumunjska ili Bugarska, a onda su otišli u inozemstvo nekome biti radna snaga. Tako smo izgubili u Hrvatskoj pola milijuna ljudi, a oni bi, da su ostali, napravili veliku razliku na izborima i u gospodarstvu, da ne govorim o demografiji.
Predsjednik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček je nekidan u Hrvatskom saboru rekao da je u Hrvatskoj na djelu zamjena stanovništva, da je sve manje domicilnog, a sve više novog.
- Vjerujem da je to izjavio. Slažem se s tom tvrdnjom.
Unija plaća je bila koalicija desničarskih stranaka na europskoj razini, ako se ne varam. U Karlovcu ste na toj tribini ugostili pripadnika mađarske političke stranke Jobbik. Jeste li i dalje u kontaktima s tom strankom?
- Osobno nisam, a ne znam jesu li neke od mojih kolega. Hrvatski suverenisti nisu. Tada smo kontaktirali s mladim političarima diljem Europe, desničarima, kako kažete, ne bismo li se sprijateljili, povezali radi toga da jednoga dana zajednički djelujemo i da si međusobno pomažemo.
Jobbik je desnija stranka od stranke Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbána i na glasu su kao izraziti šovinisti i ksenofobi, kao protivnici Roma u Mađarskoj i kao antisemiti. Jesu li Vam takvi pogledi bliski?
- Nisam znao za ovo što iznosite. Bio sam ugodno iznenađen koliko su naši gosti iz te stranke poznavali Karlovac, njegovu povijest i kulturu, a nismo se dotaknuli ovih radikalnih tema. Nisam upućen u to jesu li stavovi koje ste iznijeli njihovi.
Jesu li Vam bliski takvi stavovi?
- Šovinistički?
Imaju li nacionalne manjine u Hrvatskoj previše prava?
- Imaju dovoljno. U hrvatskom parlamentu je osam zastupnika nacionalnih manjina, a neki u toj političkoj situaciji imaju možda čak i povlašten položaj. Pripadnicima nacionalnih manjina su zajamčena građanska prava.
Zagovarate li ukidanje XII. izborne jedinice?
- Ne, ali saborski zastupnici manjina ne bi trebali odlučivati o državnom proračunu, članovima Vlade Republike Hrvatske i ustavnim promjenama jer su to pitanja podložna trgovinama.
“Trguje” se i sa saborskim zastupnicima izabranima u drugim izbornim jedinicama i s drugih lista.
- Slažem se. No, oni koji su postali saborski zastupnici s dvjestotinjak ili tristotinjak glasova ne bi trebali odlučivati o ključnim pitanjima.
Biste li ista ograničenja postavili i saborskim zastupnicima izabranima u XI. izbornoj jedinici, onoj “za dijasporu”?
- “Dijaspora” s tri zastupnika nije nikada donijela ključnu prevagu u Hrvatskom saboru.
Jednom prilikom je gradonačelnik Karlovca Damir Jelić ugostio jednog francuskog političara iz stranke koju vodi Marine Le Pen, ako se ne varam, a taj je bio osuđen zbog negiranja holokausta. Jesu li političari i stranke s takvim stavovima prihvatljivi Vama osobno i Hrvatskim suverenistima? Na desnici ima dosta takvih pogleda.
- Slažem se. Ne znam stav svoje stranke po tom pitanju, a siguran sam da im takvi stavovi nisu prihvatljivi. Zalažemo se za potpunu slobodu izričaja i govora. Svakome treba dozvoliti da izrazi svoje mišljenje, bez obzira na to koliko to mišljenje bilo popularno, odnosno koliko ne bilo popularno. Nekada ne možete niti znati što je tko izjavio i što misli. Na kraju krajeva, i mene netko može pozvati u gostovanje bez da zna što sam možda negdje ranije govorio.
Ima li nešto što bismo utoliko trebali znati?
- Upoznat ćete me valjda pa ćemo vidjeti s vremenom.
Ne postavljam bezveze ta pitanja. Član Predsjedništva Hrvatskih suverenista je Frano Čirko, a on je koketirao s ekstremnom desnicom, u najmanju ruku. Možemo li se složiti da je bilo tako?
- Ako je on koketirao s ekstremnom desnicom, onda sam valjda i ja. Bio je član Hrvatske čiste stranke prava.
Jeste li vas dvojica dugogodišnje političke kolege?
- Jesmo. Upoznali smo se preko pravaških stranaka. Uža skupina je došla na ideju osnivanja stranke mladih, pa ga poznajem cijelo svoje političko djelovanje. Prijatelji smo. Ne biste mu, vjerujem, pronašli zamjerke kada biste ga upoznali, bez obzira na to što Vam se možda ne sviđaju neki njegovi stavovi.
Index je često objavljivao njegovu fotografiju na kojoj diže desnu ruku u fašistički pozdrav.
- To nisam vidio.
I da je homofob.
- To sam vidio.
Grad Karlovac je dozvolio da na glazbenom paviljonu na Šetalištu doktora Franje Tuđmana tri dana bude izvješena prajd zastava. Pozdravljate li to?
- Ne bih to niti pozdravio niti zabranio. Ako aktivisti smatraju da im tako nešto koristi i ako im je Grad to dozvolio, neka bude tako.
Jesu li seksualne manjine u Hrvatskoj ugrožene?
- Nisu. Osim po pitanju braka, imaju prava kao i ostali.
Biste li im suzili prava?
- Ne bih.
Kakav je Vaš stav glede prava žena na prekid trudnoće?
- Stranački stav je da život počinje začećem i da se pobačaj zabrani. Moj osobni stav je drugačiji i dozvolio bih pravo na izbor.
Geopolitička pitanja daju sliku političkog habitusa pojedinca. Kako gledate na nedavnu smrt ruskog opozicijskog političara Alekseja Navaljnog?
- Sumnjiva je kao i smrt Jeffrey Epsteina. Smrt Navaljnog je dosta nezgodna i čudna situacija. Sama činjenica da je bio u pritvoru dovoljno govori o situaciji u Rusiji i slobodi političkog djelovanja i izražavanja općenito u toj zemlji.
Je li Vama na bilo koji način prihvatljiv režim ruskog predsjednika Vladimira Putina?
- Nije.
Kako gledate na političku pojavu Donalda Trumpa?
- Bolja je od aktualnog američkog predsjednika Joea Bidena. Trump će, vjerujem, pobijediti na predstojećim predsjedničkim izborima. Globalna situacija je bila bolja za Trumpova predsjedničkog mandata, bolje je savladavao vanjsku politiku od sadašnje vlasti. Pristup mu je bio neočekivan. Iznenadio je postupcima, posebno posjetom Sjevernoj Koreji i sastancima s Putinom. Dobro je to sve balansirao.
Sukobljavaju se suverenizam i globalizam. Pretpostavljam da ste suverenist s obzirom na to da ste član Hrvatskih suverenista. Koje su po Vama granice suverenizma? Zalažete li se za istupanje Hrvatske iz Europske unije, primjerice?
- Ne. Dobro je što smo država-članica, no EU nije dobar sustav i treba reformu birokracije. Države unutar EU trebaju biti više suverene, u stanju donositi svoje odluke. Politika Hrvatskih suverenista se temelji na tome da se što je više moguće djeluje isključivo u nacionalnom interesu.
Zbog fondova Europske unije se mnogo toga gradi po Karlovcu. Jeste li zadovoljni time?
- Zadovoljan sam što su se osigurala financijska sredstva iz tih fondova i što se ulaže u infrastrukturu, no često mi se čini da se taj novac povlači samo zato da se uzme, često bez plana. Ne znam zašto ti radovi toliko dugo traju, je li to zbog pravdanja. Ne može se u nekom razumnom roku financirati neka ulica ili cesta – to bi bila neka moja zamjerka.
Možda je to zato što izvođači nemaju dostatan broj radnika.
- Ne bih rekao da je to problem. Koliko dugo to već traje, i ovaj broj radnika je mogao završiti posao. Radi se presporo i građani su dosta trpjeli, posebno gdje su ulice bile neasfaltirane, kuda se nije moglo hodati i gdje se razbijalo automobile.
Koju biste još dali primjedbu gradskoj vlasti?
- Imam dosta primjedbi. Jako dugo su na vlasti. Neka kvalitetnija ekipa bi bolje i brže mogla provesti projekte, a svježe razvojne ideje bi dobro došle.
Po Vašoj fejsbučnoj stranici se vidi da se dosta bavite pitanjem migracija. Kako spriječiti doseljavanje milijunskih masa iz Afrike i Azije?
- Taj se proces zakoturao i teško ga je okrenuti. Treba nam promjena politike. U Europu su stigli milijuni migranata i tu smo gdje smo. Sada nam treba politika odvraćanja kako se ne bi niti usudili krenuti na taj put u Europu. Ne bi trebalo stavljati žicu na granicu jer je ona velika i izdužena, pa bi to bilo skupo, no možemo povećati kazne krijumčarima migrantima.
Zatvori su već puni.
- Novac koji ulažemo u izgradnju prihvatnih centara se može uložiti u obnovu zgrada koje su zapuštene radi prenamjene zbog manjka zatvorskih kapaciteta. Ako kazna za krijumčarenje ljudima bude 15 ili 20 godina zatvora, dobro će se promisliti želi li se riskirati toliko duga zatvorska kazna za desetak tisuća eura zarade.
Čega se plašite u vezi migracija?
- Plašim se da će nam se promijeniti način života i sigurnosna situacija. U drugim europskim zemalja raste stopa kriminala. Za proslava, priredbi i sportskih događanja se zbog toga mora angažirati policija s dugim cijevima. Migracije se nisu statistički pokazali dobre. Doseljenici se nisu integrirali u društva u koja su stigli, a možda je to zbog loših politika koje su se provodile. Kada pogledamo što se događa u Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj ili Danskoj, strah je opravdan. Možemo učiti na tuđim primjerima.
Je li Vam ovo prvi politički intervju?
- Jest.
*objavljeno na KAportalu