“Petnaestak škola će biti dogradnjama pripremljeno za cjelodnevnu nastavu i za sve škole smo napravili idejna rješenja ne bismo li bili spremni za natječaje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Niz je važnih programa usmjerenih umirovljenicima i novorođenoj djeci. Ranije smo odlučivali o stipendijama i donijeli druge mjere važne za demografsko unapređenje”, navodi neke od nedavno usvojenih mjera karlovačka dožupanica Vesna Hajsan-Dolinar s kojom razgovaramo u sklopu ciklusa intervjua ZOOM POLITIKON na KAportalu, ponajprije o školstvu, a posebno o regionalnim centrima kompetentnosti ne bi li nam pojasnila njihov sadržaj i njihovu svrhu s obzirom da je na Trgu bana Josipa Jelačića u Karlovcu zgrada Oružane, koja je određena za tu namjenu, pod krovom.
Županijski proračun za sljedeću godinu će biti osjetno manji od ovogodišnjeg. Je li to zato što zdravstvo dobrim dijelom prelazi u nadležnost države?
- Tako je. Županijski proračun se umanjuje za konsolidirani proračun koji je bio za Opću bolnicu i bolnicu branitelja Domovinskog rata Ogulin te Opću bolnicu Karlovac s obzirom da upravljanje tim ustanovama preuzima Republika Hrvatska.
Jesam li Vas dobro razumio da će petnaestak škola biti pripremljeno za cjelodnevnu nastavu?
- Jeste. Vlada Republike Hrvatske je izdvojila 1,7 milijardi eura za pripremu škole za jednosmjenski rad. U Karlovačkoj županiji u dvije smjene rade samo Prva osnovna škola Ogulin i Osnovna škola “Slava Raškaj” u Ozlju. Iznimno smo sretni što smo za ozaljsku školu dobili rješenje ministra znanosti i obrazovanja za dogradnju s tri učionice, knjižnicom i dvodijelnom dvoranom, što je ulaganje od šest milijuna eura. Ozaljska škola je druga u državi, nakon one u Cavtatu, koja je dobila takvo rješenje. Prvu osnovnu školu Ogulin bismo prijavili za dogradnju sa šest učionica, dva kabineta i tri sanitarna čvora. Tu suglasnost očekujemo ne bi li sve škole radile u jednoj smjeni. Pripremamo za dogradnju i druge škole u Karlovačkoj županiji koje imaju uvjete za jednosmjenski rad. Primjerice, to su škole u Draganiću, Josipdolu, Lasinji, Rakovici, OŠ “Ivana Brlić Mažuranić” u Ogulinu, OŠ “Vladimir Nazor” u Dugoj Resi… Škola u Slunju ima dvoranu ispod kapaciteta jednodijelne dvorane. Takve škole pripremamo za dogradnju. Najčešće se rade idejna rješenja i projekti za uvećanje kapaciteta kuhinja i blagovaonica, osiguranje specijaliziranih učionica za likovnu i tehničku kulturu te praktikuma fizike, kemije i biologije, a potrebni su prostori i za dnevni odmor. Škola u Draganiću je u pilot-projektu cjelodnevne nastave i ona će se dograditi specijaliziranim učionicama i prostorima za blagovaonu, kako bi djeca imala udobnost za provedbe aktivnosti. Škola u Josipdolu u cjelodnevnom boravku može djeci pružiti tridesetak vannastavnih aktivnosti.
U Karlovačkoj županiji su četiri škole u pilot-projektu cjelodnevne nastave?
- Tako je – u Krnjaku, Rakovici, Josipdolu i Draganiću.
Kakve su povratne informacije s time u vezi?
- Obišla sam s predstavnicima Svjetske banke školu u Josipdolu. Prvo smo imali sastanak s nastavnicima i drugim pedagoškim djelatnicima, a onda s roditeljima koji su izražavali oduševljenje, posebice oni čija djeca teže usvajaju nastavno gradivo. Naravno da će roditelji pohvaliti kada im se dijete vrati doma bez obveza, s riješenim zadaćama i s dodatno uvježbanim sadržajem. Pohvalili su i školsku prehranu – djeca nakon prvog nastavnog sata imaju doručak i onda oko 13 sati ručak. Nastavnici su bili u strahu kada se počelo govoriti o provedbi pilot-projekta da će morati biti po cijeli dan u školi, no jedino je sada bilo postavljeno pitanje popunjavanja satnice informatike. Nastavnici koji ostaju duže u školi, sve pripreme mogu uraditi u školi, kao i ispraviti testove. Ostali su iznenađeni uvećanjem osobnog dohotka.
Najviše se negodovalo u Draganiću glede cjelodnevne nastave. Imate li informacije kako su tamo prihvatili taj pilot-projekt?
- Nema više prigovora, osim na prijevoz učenika jer su roditelji naviknuti na komfor i očekivali su vjerojatno prijevoz nakon svakog sata po svakoj liniji. U jednom razredu su neka djeca odabrala više vanškolskih i vannastavnih aktivnosti, a druga manje pa neko dijete mora pričekati možda sat na prijevoz s obzirom da cijeli razred ne putuje u isto vrijeme. No, škola nudi aktivnosti i prostor, pa djeca imaju gdje biti i taj problem smo riješili.
Do kada traje taj pilot-program?
- Traje četiri godine. Kada se nakon toga razmotre sa svim dionicima sustava koristi, država će odlučiti hoće li taj projekt zaživjeti.
Ulaze li i druge škole u taj pilot-projekt sljedeće školske godine?
- Ne, nažalost. Roditelji su vrlo zadovoljni. Škole nisu imale novca za škole gitare, harmonike i druge aspekte glazbenog obrazovanja u ruralnom području, što se sada omogućava, a isto se odnosi i na kulturno-umjetničke i sportske sadržaje. Ulagat ćemo mnogo u opremanje kabineta, što će omogućiti sasvim drugačije vannastavne aktivnosti s područja tehničke kulture. Važno je i što je svakoga dana omogućeno 20 do 25 minuta rekreacije u doba kada je puno pretile djece. Mnogi ravnatelji koji su vidjeli na primjeru škola u Josipdolu, Rakovici, Krnjaku i Draganiću kako se provodi pilot-projekt cjelodnevne nastave žale što nije primijenjen i u njihovim školama. Da imamo opet mogućnost odabira, imali bismo u tom programu vjerojatno desetak škola. Nastavnici vide da nema loših strana cjelodnevne nastave. Inače, gledajući cijelu Europsku uniju, hrvatska djeca su jedna od najmanje opterećenih fondom obvezne nastave i vannastavnih aktivnosti.
Imaju li svi učenici školski prijevoz?
- Osiguran je prijevoz za svu djecu osnovnoškolskog uzrasta, dakle organiziran prijevoz imaju sva djeca, bez obzira imaju li na to zakonsko pravo.
Što Županija karlovačka radi na području predškolskog odgoja?
- Samo smo u 5 od 17 općina u Karlovačkoj županiji 2017. godine imali vrtiće, a danas se gradi u sedamnaestoj, u Netretiću kao zadnjoj općini, jer načelnik nije bio prihvatio našu ponudu da se vrtić napravi u praznoj školskoj zgradi u Novigradu na Dobri, nego je htio da se napravi nov objekt. Ako, dakle, izuzmemo Netretić, vrtići su otvoreni u svim jedinicama lokalne samouprave. Tamo gdje škole u kojima su smješteni vrtići imaju spremače, kuhare, računovodstvo, tajništvo i ravnatelja, za te općine je ekonomska cijena vrtića niža s obzirom da plaćaju samo par odgajatelja i na par sati medicinsku sestru. Karlovačka županija je jedinstvena po tom modelu.
Kada bi mogli biti imenovani novi članovi Upravnog vijeća Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije s obzirom da su dosadašnji odstupili nakon što je ravnateljica Sandra Cindrić uhićena pod sumnjom za malverzacije na prethodnom radnom mjestu u Financijskoj agenciji? Jesu li ugroženi europski projekti, odnosno prijave na europske natječaje?
- Nije ugrožen niti jedan projekt. Županija kontinuirano komunicira s osobama zaduženima za pojedine projekte. Djelatnici rade svoj posao, agenciju vodi vršitelj dužnosti, a o imenovanjima će odlučivati županica. Procesi neće trpjeti. Imenovat će se novi članovi Upravnog vijeća.
Europski projekti se odnose i na regionalne centre kompetentnosti u strukovnom obrazovanju.
- Tako je.
Bismo li mogli objasniti što su regionalni centri kompetentnosti?
- Bismo. Vratila bih se u 2018. godinu kada je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske najavljivalo te programe i bilo je moguće odabrati pet centara kompetentnosti – u zdravstvu, poljoprivredi, turizmu i ugostiteljstvu, strojarstvu te elektrotehnici i računarstvu. Zbog naše industrije smo se bili fokusirali na sektor strojarstva, a priželjkivali smo i više od toga, pa smo pregovarali sa Županijom primorsko-goranskom i njoj smo ponudili partnerstvo. Prva smo kontinentalna županija – ne računajući Zagreb – po broju noćenja i turističkoj razvijenosti, pa smo htjeli i centar kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva. Kod nas je Tehnička škola Karlovac nositelj tog projekta i u jednoj prijavi smo obuhvatili dva centra kompetentnosti – u sektoru elektrotehnike i računarstva te strojarstva. Županija primorsko-goranska je odlučila da nam bude partner u sektoru elektrotehnike i računarstva, čime su dobili tri uređena laboratorija, a oni su nama ponudili partnerstvo u sektoru turizma i ugostiteljstva koje nam je donijelo 1,3 milijuna eura za uređenje 1.100 četvornih metara prizemlja Oružane radi osposobljavanja kabineta poduzetništva u turizmu, turističko-informativnog centra, najmodernijeg praktikuma u kulinarstvu novčane vrijednosti 800.000 eura, slastičarnicu, kušaonice i tako dalje. Dakle, razmišljali smo kako ostvariti jednu brownfield investiciju organiziranjem centara kompetentnosti i stoga smo od Grada Karlovca na upravljanje dobili Oružanu, koja je izgrađena 1783. godine. Htjeli smo napraviti repliku zgrade, no nismo je mogli srušiti zbog uvjeta konzervatora, koji su dozvolili rekonstrukciju. Na neki način nam je “pomogao” potres. U prosincu 2020. godine imali gotovu projektnu dokumentaciju, prethodna provjera je izvršena i trebalo je započeti postupak javne nabave za rekonstrukciju zgrade. Na samom kraju te godine se zbio zemljotres i objekt više nije bio za obnovu, pa su konzervatori dozvolili njegovu razgradnju. Tada se nanovo projektiralo, na čemu se izgubilo osam mjeseci. Sada smo na nekih 70 posto izvršenosti građevinskih radova.
Tko će voditi ugostiteljski i turistički dio Oružane?
- Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac. Ona sa Županijom primorsko-goranskom, odnosno Hotelijersko-turističkom školom Opatija vodi taj projekt.
Hoće li onda Turističko-ugostiteljska škola Karlovac imati dva restorana?
- Hoće. Taj restoran u Oružani će doprinijeti revitalizaciji Zvijezde. Na prvom katu Oružane, na 1.024 četvorna metra, je smješten centar kompetentnosti s područja strojarstva sa sedam praktikuma – pneumatike, hidraulike, robotike, mehanike fluida… Ti će praktikumi biti opremljeni najmodernijim uređajima, alatima i strojevima. Na drugom katu Oružane je centar kompetentnosti s područja elektrotehnike i računarstva s pet specijaliziranih laboratorija i kabineta. S tim projektom smo uspjeli modernizirati strukovno obrazovanje. Ostvarili smo partnerstvo s gospodarstvom, a ono nam je i pomoglo u stvaranju obrazovnih materijala i u specifikaciji opreme po zadnjoj generaciji uređaja, robota i strojeva koje imaju u svojim pogonima, kako bi učenici po završetku obrazovanja mogli biti uključeni u njihove proizvodne procese. Dok su ostali za centre kompetentnosti osiguravali najviše do 30 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, mi smo s ova dva centra kompetentnosti ishodili 45 milijuna kuna. Iz Europskog socijalnog fonda smo umjesto 30 milijuna kuna poput ostalih osigurali 60 milijuna kuna. Partnerstvo u sektoru elektrotehnike smo ponudili i Županiji požeško-slavonskoj, a oni su nam uzvratili partnerstvom u sektoru poljoprivrede, pa smo proveli projekt novčane vrijednosti dva milijuna kuna hidroponskog plastenika u Prirodoslovnoj školi Karlovac. Hidroponski uzgoj se ne temelji na zemlji ili vodi nego na korama, primjerice ananasa. Time je omogućen deset puta veći prirast – što bi se u uobičajenoj proizvodnji radilo na deset hektara u ovom slučaju je moguće na hektaru zemljišta. Osim toga, moći će se u laboratoriju izolirati deoksiribonukleinska kiselina biljaka radi boljeg prirasta i proizvodnje biljaka koje nisu pretjerano osjetljive na štetočine.
To je četvrti centar kompetentnosti?
- Da, od pet ponuđenih u našoj županiji imamo četiri. Peti je bio u sektoru zdravstva. Obnavlja se zgrada Medicinske škole Karlovac. Ona ima 13 razrednih odjela, a imala je samo šest učionica. Obnovom će se dobiti prizemlje, prvi i drugi kat, mjesto za sve obrazovne programe, a imamo sad i smjer za farmaceutskog tehničara. Razmišljamo o otvaranju programa zubarskog, odnosno laboratorijskog tehničara.
Kada će Oružana biti u punoj funkciji?
- Nadamo se da bismo u školsku godinu 2024./25. mogli ući s tim uređenim i opremljenim prostorima.
Nedavno je Karlovac posjetio politički aktivist Ivan Pernar koji je velikoj skupini đaka Tehničke škole Karlovac održao rasističko “predavanje”.
- Gdje je to bilo?
Na parkiralištu i u parku ispred škole, na gradskom zemljištu.
- U obrazovnim ustanovama nije dozvoljen politički utjecaj na djecu. Da sam znala da će se to odvijati, da će iskoristiti učenike koji su zasigurno većinom i maloljetni, Županija bi kao osnivač škole poduzela aktivnosti da se to spriječi.
Ali se, eto, dogodilo. Došao je spontano i doslovce promovirao rasizam.
- To je prestrašno.
Učenici su ga nagradili aplauzom i slikali su se s njime. Ljevica i lijevi centar često promoviraju građanski odgoj i obrazovanje, a desnica i desni centar se tome uglavnom opiru. Kako se drukčije suprotstaviti takvoj ideologiji i takvoj indoktrinaciji?
- Mogu samo osuditi takav pokušaj prikupljanja političkih bodova na nevinoj djeci koja sigurno još nisu educirana da prepoznaju o čemu se radi. Čemu je ta osoba doprinijela razvoju školstva i društva uopće?
Je li moguće institucionalno djelovati i nakon događaja?
- Možemo samo ravnateljima dati naputak da više obrate pažnju ne bi li se takve situacije spriječile. Građanski odgoj i obrazovanje se provode u školstvu kao interdisciplinarna tema.
Uvijek se traži da bude više toga.
- Jako napreduju različite sfere života, prije svega mediji. Potrebno je educirati djecu da se zaštite i da se smanji nasilje, na čemu se radi provedbom preventivnih programa. Ovo je prilika da se na satovima razrednog odjela razmotri kako sprečavati ovakve neželjene situacije.
Imate li problem kao žiteljica Žakanja s prelaskom granice sa Slovenijom, odnosno smeta li Vas granična kontrola?
- Povremeno odem u dućan u Metliku jer je udaljen kilometar i pol, dok je Karlovac udaljen 38 kilometara. Nikakvih problema s kontrolama nemamo. Promet teče kontinuirano i na povratku u Hrvatsku nema kontrole. Kontrole su skroz olakšane i kada policajci uoče automobil karlovačkih registracija. Nisam zatekla ispred mene više od dva ili tri automobila.
*objavljeno na KAportalu