U ponedjeljak je u kinu “Edison” održana završna konferencija projekta obnove vrelovoda vrijednog umalo 18 milijuna eura, mada će ovaj dvogodišnji projekt biti gotov tek na kraju prosinca. Riječ je o velikom ulaganju financiranom iz fondova Europske unije koje podrazumijeva zamjenu 15,7 kilometara trase vrelovoda, revitalizaciju opreme vrelovodnog dijela toplinskih podstanica, modernizaciju crpki pogona distribucije i sustava za kemijsku pripremu vode, ugradnju centralnog upravljačkog sustava za vođenje i nadzor mreže i smanjenje gubitaka u distribuciji s 15 na 8 posto. Stoga je riječ i o velikom uspjehu o kojemu u novom intervjuu iz ciklusa “ZOOM POLITIKON” razgovaramo s direktorom Gradske toplane, tvrtke koja je nositelj tog projekta, Zdravkom Eremićem.
Zaprimate li čestitke?
- Zaprimam. Informiraniji od mene kažu da je rijetkost da se projekti završe u predviđeno vrijeme, a mi jesmo svoj završili “kako Bog zapovijeda”.
To je spomenula i državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Spomenka Đurić, ako se ne varam.
- Tako je.
Je li odmoglo što je Karlovčanka?
- Nije, naravno – pomaže i u pripremi i u realizaciji informacijom i usmjeravanjem, ali smo rudarski dio posla mi odradili. Čestitam kolegama u tvrtki i u Gradu Karlovcu zbog realizacije projekta. Imam iskustva s pripremom i provedbom projekata jer sam u Vodovodu i kanalizaciji sudjelovao u tome, naročito na projektu izgradnje pročistača otpadnih voda Karlovca i Duge Rese. Taj projekt financiran iz ISPA pretpristupnog fonda je bio prvi komunalni u Hrvatskoj financiran novcem Europske unije i to je bilo vrijedno iskustvo. Sitnice znaju mnogo značiti. Nerijetko, kad je ulagač javna tvrtka, izvođači radova olako shvate posao računajući da će javni ulagač prihvatiti što god se uradi. Od samoga početka smo davali do znanja da nam je stalo do toga da se projekt uradi kako treba i u rokovima te da nećemo prihvaćati polovična rješenja.
Dosađivali ste?
- Jesmo. Svake srijede smo održavali takozvane gradilišne koordinacije na gradilištima s nadzorom i izvođačima. Iz Gradske toplane nas na takve sastanke zna doći i šestero, a ove srijede nas je bilo sedmoro. U tolikom broju nas dolazi iz više razloga, a jedan od njih je da se na izvođača napravi psihološki pritisak, da mu pokažemo da nam je stalo do investicije. Ako izvođač možda i želi nešto uraditi ofrlje, to neće uraditi jer vidi da nam je stalo. Ako nešto ne bi krenulo u dobrom smjeru, angažirali bismo se da se to ispravi. Nije riječ o spektakularnom angažmanu, ali daje rezultate.
Jesu li čestitali kritičari?
- Jesu, mada ih ne bih nazvao kritičarima. Čuo sam na ovotjednoj sjednici Gradskog vijeća Karlovca čestitke iz oporbenih klupa. Završna konferencija se morala održati jer je to po pravilima projekta. Nismo je održali radi promocije tvrtke ili mene osobno.
Jesu li Vam se javili oni koji su dvojili hoće li projekt biti uspješno završen?
- Jesu. Bilo je nevjernih Toma, onih koji su izražavali skepsu, naročito zato što je prošla godina bila krizna i što isporuka materijala nije bila blagovremena. Bilo je tada kritično. I sam sam se bio uplašio da projekt nećemo završiti u roku. Izvođači su išli za time da naprave polovicu radova prošle godine, a uradili su svega tridesetak posto radova, pa se postavilo pitanje hoće li se to ove godine uspjeti nadoknaditi. Srećom, proizvođač cijevi se uspio oporaviti, pa se materijal dostavio prije svibnja. Vrijeme nam je išlo na ruku jer smo 2. svibnja prestali grijati, pa su izvođači prionuli poslu. Bilo jest kišovito, pa se nije radilo isprva u punom zamahu, ali su si izvođači dali truda. Ugrađen je i spojen sav cjevovod predviđen projektom. Stari sam komunalac i dugo pamtim. Nerijetko se dogodi da radeći na podzemnoj infrastrukturi naiđete na nešto nepoznato, nešto neucrtano. To je tako kod nas. Uspješno smo se snalazili u hodu. Dogodi se da projekti i stvarnost na terenu nisu podudarni, pa se mora snalaziti, nanovo projektirati, zaobići… Bilo je dosta takvih situacija. Nismo izvodili mađioničarske trikove, ali smo uspijevali premostiti takve probleme. Jednu smo građevinsku dozvolu morali mijenjati. To se odnosi na trasu uz brzu cestu. Po projektu temeljem kojega je izdana građevinska dozvola trasa je išla u podnožju nasipa, a onda su Hrvatske ceste tražile da se uđe skoro u nogostup. Na vrijeme smo promijenili građevinsku dozvolu i na vrijeme su izvođači izvršili radove. Nogostup je asfaltiran, a korisnike nastavljamo grijati, i to s puno većom sigurnošću i manje gubitaka energije. U Gradskoj toplani sam četiri godine, a kolege koje u našoj tvrtki imaju puno duži staž su oduševljene napretkom.
Jesu li se javili korisnici?
- Jesu. Ima onih s posebnim prohtjevima, primjerice onih koji hvale grijanje preko dana, ali ujutro bi ipak trebalo ranije početi grijati jer su ranoranioci. Možemo grijati i cijelu noć, ali se stanari moraju dogovoriti kada žele da se njihova toplinska podstanica uključi. Kada dobijemo pritužbu, znamo da je pogrešno adresirana, pa nastojimo krajnjeg korisnika uputiti na to da se dogovori sa susjedima. Imamo sada sustav daljinskog upravljanja pa možemo u bilo kojem trenutku iz sjedišta tvrtke uključiti ili isključiti bilo koju pumpu. Sada smo blizu optimuma funkcioniranja. Budući da izvođači radova još nisu u potpunosti proveli ispitivanja po toplinskim podstanicama, imamo primjedbe da još nisu počistili za sobom i slično. Nema prigovora na funkcioniranje sustava. Direktorica Inkasatora, tvrtke koja upravlja višestambenim zgradama, Andreja Barberić mi je nekidan rekla da ove sezone još nisu dobili pritužbu na rad Gradske toplane.
Još nije bilo niti vijesti da je puknuo vrelovod, a ranije je to bila svakodnevna pojava.
- Jest. Nadamo se da jako dugo neće biti takvih vijesti.
Želi li se netko priključiti na središnji toplinski sustav?
- Ima i toga. Za provedbe projekta smo jednog korisnika priključili. Interes postoji. Neki su mislili da se ovim projektom može proširiti mreža na način da obuhvati i njihove objekte, no ovim projektom nismo smjeli širiti distribucijsku mrežu. Izdali smo ponude onima koji su izrazili namjeru da se priključe na sustav, što u ovakvim uvjetima nije niti jeftino.
Jesu li taj interes iskazali građani ili gospodarstvenici?
- Uglavnom građani.
Ima li među zainteresiranima za priključenje na središnji toplinski sustav i onih koji su se ranije otpojili s njega?
- Nema. To je inače posebna priča. Žalosti što nemamo sasvim određene propise. S energijom treba postupati racionalno, posebno kad je u pitanju zaštita okoliša. Sve napredne zemlje imaju pravilo da nema apsolutne slobode što se energije tiče – ne može se netko grijati na ugljen u urbanom naselju, primjerice. I dalje se kod nas daje sloboda svakome da se grije kako želi. Nije cilj Gradskoj toplani da se obogati i neće se obogatiti, ako se deset stanova priključi središnjem toplinskom sustavu, odnosno neće osiromašiti, ako se deset stanova isključi sa središnjeg toplinskog sustava. Stvar je principa. Upoznao sam se s dobrim sustavima i primjerima dobre prakse u naprednim državama. Danska se čini najnaprednija u sagledavanju tog sektora i njegovoj regulaciji. Oni su to fenomenalno riješili. Bilo bi nam mnogo bolje, ako bismo si promijenili svijest po tom pitanju.
Ili da za vladara imamo dansku kraljicu?
- Ma ne… U Kopenhagenu se griju na toplanu i sve su zgrade spojene na središnji toplinski sustav – nemaju izbora. U Danskoj se između ostaloga griju na smeće. Prije četiri godine je puštena u rad spalionica smeća dvije stotine metara od kraljičine rezidencije, upravo zato da se pokaže građanstvu kako to nije ništa strašno, da ne smrdi i da ne zagađuje okoliš. Što bi mi se dogodilo kad bih predložio da se napravi spalionica smeća u Karlovcu, mada bi to bio najjeftiniji način grijanja?
Ovaj projekt je i tragičan – lani je osoba pala u rov kod autobusnog kolodvora i poginula, a ove godine je radnik stradao kod robne kuće. Što se događalo institucionalno nakon tih slučajeva?
- Gradska toplana je ulagač u ovome projektu i ona je ugovaranjem poslova na izvođenju radova, na nadzoru nad izvođenjem radova te ugovaranjem usluge koordinatora zaštite na radu delegirala te odgovornosti. Sve smo s naše strane učinili da se radi po propisima. Ne može se spriječiti nečija nesmotrenost koja izazove nesretan slučaj. U oba spomenuta slučaja nije odgovornost na Gradskoj toplani i institucije joj nisu davale bilo kakve izvještaje. Pretpostavljam da su odluke institucija dobili oni koji su odgovorni. Obišao sam nastradalog radnika “s ljudske strane”, izrazio mu žaljenje i ponudio pomoć. Ostali smo u kontaktu. Radnik ima ožiljke, ali je u redu – oporavio se.
Nekadašnji direktor Toplane Marijan Fudurić se pita zašto se obnavljalo vrelovode bez da se obnavljala stara kotlovnica. Rekao je da je to kao kada bismo mijenjali čovjeku krvožilni sustav, a ostavili srce na izdisaju. Navodi da velik kotao na plin radi, a dva manja na mazutu da ne rade. Ustvrdio je stoga da će grad ostati nezagrijan, ako temperatura zraka bude minus 15 stupnjeva Celzija. Je li to točno?
- Nije. Kotlovnica ima kapacitet za grijanje grada i na minus 25 stupnjeva Celzija. Veliki kotao može grijati na toj temperaturi zraka. Da bismo mogli razmišljati o promjeni “srca”, te “žile” smo morali regenerirati jer, u suprotnome, “srce” ne bi imalo kuda pumpati. Rekonstruirali smo “krvožilni sustav”. Hoćemo li rekonstruirati kotao na plin ili ćemo raditi na tome da koristimo obnovljive izvore energije? Opredijelili smo se za drugo. Kotlovnica je za sada dostatnoga kapaciteta za grijanje grada, a moramo gledati da uvodimo obnovljive izvore energije u središnji toplinski sustav, na što nas tjeraju i europske direktive. Namjera je u tu svrhu koristiti geotermalnu energiju, a razmatramo i druge mogućnosti. Ne bismo se oslanjali isključivo na plin. Mazut se od 1. siječnja više ne smije koristiti i zapriječene su kazne, ako se loži. Plin je također fosilno gorivo. Stoga nije opravdano da rekonstruiramo kotao na plin.
Vaš prethodnik Hrvoje Klobučar, također zaslužan za uspjeh projekta, je najavio za ostavke odlazak iz Gradske toplane. Je li i dalje u tvrtki?
- Jest. Radi svoj stručni posao. Ima namjeru otići.
Znamo da je prijašnja gradska toplinarska tvrtka bila poznata po tome što je zapošljavala bivše direktore.
- Znamo. Nemam komentara.
Gradonačelnik Damir Mandić je najavio da bi ovoga tjedna mogao Grad Karlovac potpisati nešto vezano za geotermalne izvore energije. Hoće li se to dogoditi?
- Ne znam. Bila je riječ o potpisivanju ugovora za izradu baze za prvu bušotinu. To je potrebno da bi se moglo nastaviti s aktivnostima na geotermi.
*objavljeno na KAportalu