Na sjednicama Gradskog vijeća Karlovca redovito je prisutna osoba bez vijećničkog mandata – 69-godišnji umirovljeni strojar Mirko Janjatović s kojim u novom razgovoru iz ciklusa “ZOOM POLITIKON” razgovaramo o tome što primjećuje na tim sjednicama i što uopće radi tamo.
O čemu se radi?
- Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Karlovca je zatražilo da jedan član bude prisutan na sjednicama Gradskog vijeća Karlovca ne bismo li bili informirani o događanjima, i to smo dogovorili s gradskim vlastima još u prethodnom sazivu karlovačkog predstavničkog tijela. Rado sam prisutan na sjednicama, pogotovo ako je riječ o financiranju manjinskih zajednica. Imam dobru suradnju s gradskim vijećnicima – svi su susretljivi, komunikativni, kao i pročelnici. Bilo je u Gradskom vijeću i ranije predstavnika srpske zajednice, ali su birani za vijećnike na stranačkim listama, a nikada nisu dolazili na sjednice Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Karlovca ne bi li nas informirali o događanjima. Zato smo zatražili da netko od nas bude prisutan na sjednicama Gradskog vijeća.
Što primjećujete na njima?
- Znamo kako funkcionira Gradsko vijeće, tko je opozicija, a tko pozicija. Imam dojam, a mislim da se ne varam, da se način provođenja politike spušta s vrha države na niže razine – većina uporno odbija što manjina predloži. To se događa u Hrvatskom saboru i u vijećima gradskih četvrti i mjesnih odbora. Gradonačelnik Damir Mandić je u pravu kada kaže da opozicija samo kritizira ono što vlast radi, a ne nudi svoja rješenja i tako gubi energiju. Treba se konkretnim prijedlozima boriti za ono što smatraš da je dobro. Ne slažem se s gradonačelnikom kada izbore za vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora naziva malim izborima. To ne bi trebali biti “mali izbori”, nego bi trebali biti daleko značajniji, kao što je u razvijenim demokracijama. Živio sam u Švicarskoj, Danskoj i drugim zemljama – što predloži mjesna zajednica, to državna vlast poštuje jer iz baze dolaze ideje i bazu se sluša. Kod nas je obratno.
Koje biste dali pohvale, a koje zamjerke Gradu Karlovcu glede politika u odnosu na nacionalne manjine?
- Gradski čelnici su susretljivi i s njima se može sve dogovarati. Cilj pripadnika nacionalnih manjina je da sredina u kojoj žive dobra, ugodna, da su dobri odnosi među susjedima i da mogu svojim radom doprinijeti lokalnoj zajednici.
Financira li Grad Karlovac dostatno Vijeće srpske nacionalne manjine?
- Trebalo bi financiranje dići na višu razinu. Kao što sam i rekao, 7. svibnja će biti izbori za vijeća nacionalnih manjina. Grad Karlovac u javnosti treba više o tome govoriti jer građani nemaju dovoljno informacija. Iz Grada treba poručiti glasačima da slobodno izađu na izbore i izaberu svoje predstavnike, iznesu želje i ideje. Pozivam na izbore za vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora 16. travnja, a 7. svibnja na vijeća nacionalnih manjina.
Odaziv na te izbore je inače slab?
- Jest. Odaziv je zanemariv, nažalost. U Grabriku je pet tisuća stanovnika, a na izbore izađe dvije stotine birača pa dobijemo Vijeće Gradske četvrti Grabrik kao ogledalo politike Hrvatskog sabora i Gradskog vijeća Karlovca. Moramo se rukovoditi interesima stanovnika Grabrika. Ne volim kada se u tijelima mjesne samouprave nadglasava, nego da se saslušaju građani, održavaju zborovi građana, kako bi dali svoje prijedloge za unapređenje života u svom kvartu.
Imaju li tijela mjesne samouprave i vijeća nacionalnih manjina manjkav legitimitet s obzirom na nisku izlaznost birača?
- O tome sam razgovarao s dožupanom, predsjednikom Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije i predsjednicom Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovca – na svakoj sjednici postavljam pitanje svrsishodnosti tih vijeća s obzirom na legitimitet kojeg daje minoran broj glasača. Ako i na ovim izborima odaziv glasača bude tako slab, moramo se uistinu zapitati zašto ta vijeća uopće postoje. Isto se odnosi na vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora.
Može li se, primjerice, uopće tvrditi da Vijeće Gradske četvrti Grabrik zastupa građane te četvrti?
- Ne može. Ono zastupa pojedinca. Od svega obećanog, održavani su formalni sastanci bez rezultata. Napravila se klupa za punjenje mobitela, a ne znam je li itko mobitel napunio na njoj, takozvana 3D zebra koju nitko od građana ne vidi i za koju ne znam čemu služi, nema susreta djece i građana… Zašto se građani ne bi družili i imali sportska natjecanja? Takvim organizacijama bismo dali do znanja stanovnicima da postoji nekakva kvartovska vlast kojoj se može obratiti. Prije godinu i pol dana je na moju inicijativu dvanaest predstavnika stanara potpisalo peticiju Vijeću Gradske četvrti Grabrik da se u Ulici Maksimilijana Vrhovca od kućnog broja 1 do 23 riješi problem terasa višestambenih zgrada koje su 40 godina zanemarene, derutne i u ruševnom stanju. Tamo imamo divlju gradnju i uzurpaciju, i to u kvartu koji treba biti ogledalo Karlovca.
Predstavnik ste suvlasnika-stanara u Ulici Maksimilijana Vrhovca 11?
- Jesam, a i drugi ulazi me traže da preuzmem tu funkciju, ali zbog obveza to ne mogu.
Koji je problem s tim terasama?
- Zgrade su napravljene 1981. godine. Izvorno je planirano da se tri terase spoje mostovima, da to bude podignuta šetnica, komunikacija između stanara i poslovnih prostora, a ispod da bude parkiralište s manjom tržnicom. Sve se to ipak nije ostvarilo. Oni koji tu žive svjedoci su svakodnevnog nereda. Ispod jedne terase je divlji deponij. Terase su na stupovima strunule armature – postavljeni su gdje treba metalni stupovi za potporu. Ne znam tko je odgovoran za to više.
Čije su terase vlasništvo?
- Lani je u Osnovnoj školi “Grabrik” održan jedan jedini zbor građana u 40 godina i to je pitanje tada i tamo postavljeno. Po nekima, terase su vlasništvo Grada Karlovca, po drugima stanara. No, nije moguće da su terase vlasništvo stanara jer su na njima različiti poslovni objekti. Kroz terase prokišnjava i ne može se prikladno ući u stambene prostore.
Nije li u gruntovnici vidljivo tko je vlasnik terase?
- Tamo piše da su one sastavni dio zgrade. Kada sam to ispitivao prije petnaestak godina, terasa u našoj zgradi nije bila niti ucrtana u katastar. U međuvremenu je provedena reambulacija, ako se to tako zove. Razgovarao sam o tome s Inkasatorom, upraviteljom većine zgrada. Situacija je neriješena. Na zboru građana je obećano da će se oblikovati tim pravnika da se problem ispita. U siječnju 2021. sam predao dopis Gradu Karlovcu posredstvom Vijeća Gradske četvrti Grabrik u vezi tog problema, a nismo dobili nikakve odgovore. Naše tri zgrade s takvim terasama u Vrhovčevoj imaju oko tisuću stanara.
Gradonačelnik je stanovnik Grabrika.
- Jest.
Viđate li ga i iznosite li mu tom prilikom prijedloge?
- Da. Sasluša me, no tek sam jedan od građana. Susretljiv je. Ne shvaćam gdje je to stalo, zašto nema prijedloga i rješenja? Sastat će se grupa arhitekata u Centru za mlade u Grabriku ne bi li se razmotrilo kako najbolje riješiti te probleme. Kako smo predali spomenuti peticiju, pojavili su se najmoprimci, uglavnom gostioničari, koji su zagradili prostor i u Inkasator nosili ugovore. Drugim riječima, oni nekome plaćaju najam, a kome, ne znam. Jedna tvrtka u mom ulazu je također zagradila prostor i tvrde da je to legalizirano i da najam plaća Gradu. Nije li onda ta institucija vlasnik?
Ako nije, ubire novac bezveze?
- Tako je. Neki su čak stavili rampe kako bi si osigurali isključivo pravo parkiranja na nekom dijelu tog prostora. To je uzurpacija.
S obzirom na upitan legitimitet vijeća gradskih četvrti, mjesnih odbora i nacionalnih manjina, je li rješenje ukinuti sve to?
- U ovakvom obliku i s ovakvim djelovanjem ta vijeća nemaju svrhe. Predlagao sam da se u Grabriku izvede drugačija regulacija prometa oko rotora između naših višestambenih zgrada jer tu imamo kiosk, poštu, bankomat, pekaru, trgovinu informatičkom robom s informatičkim servisom, medicinu rada, frizerski salon i zubarsku radnju pa se stvaraju kolone vozila koje krče promet.
Što je uloga Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Karlovca?
- Kada je donesen ustavni zakon koji je određivao da se formiraju takva vijeća tamo gdje su Srbi zastupljeni u većem omjeru, ta su tijela imala svrhu jer su pomagala povratnicima – dobivali su se pravni savjeti, a čak se i doniralo domaćinstva. Sada ne samo da nema povratka izbjeglica, nego se mnogi građani iseljavaju, bez obzira na nacionalnost. Karlovac je u deset godina ostao bez 11 posto stanovnika. Upravo pred sobom držim jedan dnevni red, a sličan je kao i kod Vijeća Gradske četvrti Grabrik – održan sastanak na temu, primjerice, kićenja bora i darivanja djece, napiše se zapisnik, pa se ovjeri na sljedećoj sjednici, a u ovom drugom vijeću, na primjer, zabilježe se informacije koje stignu iz Srpskog narodnog vijeća, to se usvaja i tako dalje. U Vijeću srpske nacionalne manjine Grada Karlovca imamo četiri odbora – za pomoć povratnicima, za suradnju s narodnom izvan Hrvatske, za odnos s vjerskim zajednicama te za kulturu. Početkom 2021. godine su se trebali održati dani kulture nacionalnih manjina u Karlovcu, no nisu zbog pandemije. Sa Srpskim kulturnim društvom “Prosvjeta” radimo Svetosavsku akademiju u Gradskom kazalištu “Zorin dom”. I dalje se jave mlađi koji bi se vratili na očevinu ili djedovinu. No, rođeni su u inozemstvu i nemaju hrvatske dokumente, a žele ih prvenstveno radi toga da imaju Europske unije. Trebalo bi im olakšati proceduru, o čemu sam govorio izravno predsjedniku SNV-a Miloradu Pupovcu. Drugim imigrantima treba mnogo više da se prilagode u Hrvatskoj.
Koliko Srba u Karlovcu uopće zna da postoji Vijeće srpske nacionalne manjine?
- Po izborima ispada da to ne zna niti par posto, no ipak se zna za postojanje srpskih organizacija. Međutim, mnogi nisu uopće zainteresirani za njihovo djelovanje.