Cijena kuglice sladoleda je postala simbol ove turističke sezone jer navodno iznosi oko četiri eura u prosjeku na jadranskoj obali, pa smo kao dio istraživačkog pothvata uoči razgovora s direktoricom Turističke zajednice Karlovca i još jednog intervjua iz ciklusa “ZOOM POLITIKON” na “Kaportalu” ispitali cijenu na karlovačkoj tržnici – dvije kuglice – čokolada s komadićima i lino-lada – platili smo 2,60 eura.
Karlovac je, dakle, konkurentan?
- Jest, vrlo, ne samo po cijeni kuglice sladoleda, nego i po onome što drugi nemaju, a mi imamo. Priča o cijeni kuglice sladoleda je samo ekstrem koji se izvlači zato što je to nekome jako zanimljivo. Svaka roba ima svoga kupca, kako u dućanima široke potrošnje, tako i u turizmu. Nekome putniku cijena kuglice sladoleda od četiri eura ne predstavlja problem. Bitno je i gdje se jede ta kuglica sladoleda – ambijent također predstavlja doživljaj. Ima onog što je netko spreman platiti jer kupuje doživljaj i emociju, a nekad i nije. Ne može se generalizirati.
Svoje dvije kuglice sam pojeo s prekrasnim pogledom na parkiralište između ulaza u veliki pothodnik i nove zgrade na placu.
- S pogledom na radove i viziju kako će nam jednom biti lijepo?
Da.
- Jako je puno turista po gradu. To su oni turisti kakve želimo, kojima ne smetaju radovi – vide ljepotu u onome što je prethodilo radovima i u viziji kako će to izgledati kada završe. To su turisti-istraživači. Takvi trebaju svima.
Troše li novac?
- Troše, i baš sam o tome htjela nešto reći jer se svi bave krivim brojkama, primjerice o brojem noćenja, a treba se baviti financijskim. Jako puno turista spava u Karlovcu, a ne troši ništa osim spavanja.
U Karlovcu potroše svoje snove?
- Troše samo na noćenje, a turisti-istraživači kupuju suvenire, odlaze na ručak, obilaze atrakcije i uživaju možda i više od nas koji tu živimo.
Uistinu ne njorgaju zbog radova, hodanja po makadamu i slično?
- Uistinu. Na odmoru su, a kad je netko na odmoru drugačije doživljava. Drugo, istražuju novu destinaciju, a znaju da radovi nisu sami sebi svrha i da dovode do nečega. Vjerojatno su i u vlastitim zemljama prošli takve radove i situacije. Prilagođavaju se. Turisti su vrlo zahvalni, barem oni koji dolaze k nama u turističko-informativni centar, a takvi su ipak manjina. Vrlo su dobro informirani digitalnim kanalima, ali se informiraju i tamo gdje odsjedaju i zato je bitno da svi naši dionici promišljaju turizam i budu informirani. Turisti informacije traže u privatnom smještaju, hotelu, dućanu, taksiju, kafiću, kiosku i drugdje, a manji ih broj dođe u TIC. Ti koji dođu su vrlo zahvalni i jako je ugodno s njima komunicirati.
Što kažu brojke?
- Imamo 26 posto više turističkih noćenja u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na prošlu, a 11,5 posto u odnosu na prvih sedam mjeseci 2019. godine. Dakle, možemo prestati govoriti o 2019. kao referentnoj godini.
O toj godini govorimo jer je predpandemijska?
- Tako je. Nadam se da će taj ulazni trend ostati do kraja godine i da će 2023. postati referentna.
Koliko ljudi prođe kroz Karlovac?
- Puno više ih dođe u Karlovac na sat, dva ili tri, pola dana ili dan. Mnogo je hodočasnika u Nacionalnom svetištu svetog Josipa, a koji nigdje nisu evidentirani, osim možda u samom svetištu. Ima jednodnevnih izleta na Stari grad Dubovac, u Muzej Domovinskog rata na Turnju, na Žitnu lađu, u Slatkovodni akvarij “Aquatika”… Broj takvih dolazaka je mnogo veći od broja noćenja.
Ima li podataka koliko turisti potroše?
- Jednom godišnje dobijemo podatke od Porezne uprave o tome. Prošle godine je u odnosu na 2021. promet u trgovini bio veći za 13,5 posto, a u ugostiteljstvu oko 15 posto. Broj izdanih računa je bio također veći. Nije cijela ta godina bila obuhvaćena inflacijom, a naravno da će za ovu godinu podaci ispasti povoljniji, ali nisu realni pokazatelj. Potrošnja je veća, ako ništa, zbog inflacije.
Možda javnost nije dovoljno upućena što je turistička zajednica i koje su joj ovlasti. Smije li turistička zajednica, primjerice, zavesti izvanredno stanje i izvesti vojsku na ulice?
- Veliko je nepoznavanje tematike i područja rada. Turistička zajednica je neprofitna organizacija, što znači da ne može zarađivati. Njezini su članovi pravne i fizičke osobe koje se bave turizmom na geografskom području na kojemu ta turistička zajednica djeluje.
Predsjednik turističke zajednice je uvijek nositelj izvršne vlasti?
- Da, u našem slučaju gradonačelnik. To je tako po zakonu. Članovi Skupštine i Vijeća su privatnici.
No, oni ne mogu smijeniti predsjednika jer je zakonski određeno tko je na toj dužnosti?
- Tako je, ne mogu, ali imaju većinu – Vijeće ima devet članova, a predsjednik je samo jedan od njih. To je dobro jer je gradonačelnik primoran slušati ono što tišti privatni sektor s obzirom da po sili zakona mora biti na sjednici.
Mogu li ga preglasati?
- Teoretski mogu – njegov glas je jedan. Tijela Turističke zajednice su, dakle, Skupština i Turističko vijeće, a gradonačelnik je predsjednik u oba tijela. Na sjednicama se usuglašava koje ćemo aktivnosti mi operativci provoditi, a ima nas dvoje zaposlenih. Turistička zajednica predstavlja ravnotežu privatnog i javnog sektora, s time da jako dobro surađujemo i s civilnim koji kreira sadržaj. Vrlo je zanimljivo i dinamično biti ovdje. Lokalno stanovništvo je također važan dionik. Oni koji se žele doseliti u Karlovac prve informacije o gradu dobivaju od nas.
Što onda radi turistička zajednica?
- Osnovni ciljevi su razvoj proizvoda na području na kojemu turistička zajednica djeluje, umrežavanje dionika i zastupanje njihovih interesa te očuvanje sve resursne osnove, dizanje svijesti o važnosti turizma kao gospodarske grane i prirodnim i kulturnim resursima kojima to područje raspolaže. Turističke zajednice djeluju na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini. Lokalne se bave primarno informiranjem i kreiranjem sadržaja, odnosno razvojem turističkih proizvoda, a na regionalnoj i nacionalnoj razini i promocijom.
Što znači razvoj proizvoda?
- Postoje strategijom definirani proizvodi koji se razvijaju na području svake destinacije, odnosno na razini grada, županije i države. Uzmimo primjer pive. Prije par godina smo imali samo manifestaciju Karlovački dani piva, a onda smo educirali restorane da u ponude uvrste jela s pivom, kafiće da ponude pivske kvizove, pa smo osmislili suvenire i rute na teme piva te drugo. Dakle, razvoj proizvoda je kada se razvija ponuda na temu koja je karakteristična za neku destinaciju. Konačni cilj je da netko ima ekonomsku korist od toga, a to nije turistička zajednica.
Postoji strategija razvoja turizma u Karlovcu do 2020., ali nisam pronašao novu.
- Nismo radili novu. Kad se radila županijska, odlučilo se da se ne radi strategija niže razine jer nam zaista na trebaju strategije na svim nivoima i bitni su u biti konkretni projektni planovi i godišnji programi rada koji se temelje na strateškim dokumentima.
Po lokalnoj strategiji koja je istekla, strateški ciljevi su bili povećanje broja noćenja i smještaja, dulji prosječni boravak turista, povećanje izvornih prihoda od poreza na dobit i udjela ukupnih prihoda od turizma u ukupnim prihodima u gospodarstvu. Je li sve to ostvareno?
- Nije, primjerice dulji prosječni boravak – jedne godine raste, druge pada duljina boravka. Smještajni kapaciteti su, naravno, višestruko veći no što su bili. Sada imamo oko 1.300 ležajeva, 130 objekata privatnog smještaja, što je zapravo jako puno. Imamo samo četiri hotela, a voljela bih da ih imamo više, odnosno da postojeći povećaju kapacitete.
Mogli bi uvesti krevete na kat?
- U atomskim skloništima su bili na tri kata.
U čemu smo podbacili?
- Karlovac nije primarno bio nikada turistički grad i nemamo turističku tradiciju. Znamo da je Karlovac bio vojni grad, pa obrtnički i industrijski, a o turizmu se do novih vremena nije promišljalo. Postoji možda otpor starijeg stanovništva koje pamti industriju i koje nije suživjelo s turizmom. Kod mlađih nije tako – oni žele cjelogodišnji turizam. Sada imamo priliku izgraditi to kako treba. Turizam će se događati, bez obzira radili nešto ili ne. Uvijek je stoga bolje upravljati njime. Na javnom savjetovanju je novi zakon i on daje pravce kako upravljati. Istina, neće nam se dogoditi scenarij iz Dubrovnika, barem ne još dugo, dok ne obnovimo sve.
Baštinu prvo treba obnoviti da bismo je uništili?
- Tako je. Nemamo probleme kakve imaju Split ili Dubrovnik. Novi zakon bi određivao mjerenja opteretnog kapaciteta neke destinacije. To je nešto što se uči na fakultetu. O tome sam učila 1993. godine, a nikad to nisam susrela u svom radnom vijeku od 27 godina. Dakle, tu je već neki problem – netko je to samo smatrao predmetom na studiju, da bismo sada vidjeli da nam to ipak treba. I naša država, dakle, stavlja stvari na svoje mjesto. Ne vidim neki veliki problem, jedino što imamo jako puno posla. Postoji percepcija da samo turistička zajednica radi turizam, a u biti je svatko bitan – svaki konobar, kuhar, taksist, informator, recepcionar i drugi kreatori destinacije.
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac je iz Karlovca. Koristi li nam ta činjenica u Karlovcu? Pomogne li nam dodatno ministrica?
- Ako ništa, dođe u Karlovac u pratnji nacionalnih medija i onda je Karlovac vidljiv. Ne smije nas stavljati ispred ostalih jer je hrvatska ministrica turizma. Možda bi nam bilo i lakše da nije ministrica.
Hoćemo li je onda pozvati da podnese neopozivu ostavku?
- Nećemo. Žena je iz Karlovca. Ako ništa, o Karlovcu se puno više priča otkako je ministrica. Iskoristimo promotivno tu činjenicu.
Turistička zajednica Karlovca surađuje s Veleučilištem u Karlovcu koje istražuje zadovoljstvo posjetitelja?
- Tako je. Tu smo suradnju pokrenuli prije par godina. U istraživanjima stavova nas uvijek zanima više ono što nije dobro od onoga što jest. Glede manifestacija uvijek prigovaraju nedostatnoj gastronomskoj ponudi. Zaključila sam da su svi gladni – da je za više za pojesti, sve bi bilo dobro.
U biti su izjelice?
- Da, to je zanimljivo. Zaključila sam kada smo na Veleučilištu u Karlovcu predstavljali priručnik da smo svi jako gladni. Na tom važnom faktoru pokušavamo raditi, a to je izazov i s drugim temama. Primjerice, znamo kakva je situacija s kadrovima u ugostiteljstvu. Posjetitelji su istaknuli da im nedostaje signalizacija za Adventa u Karlovcu, koji se odvija na više lokacija. No, u redu, nije vrijeme za signalizaciju, imamo dovoljno ograda, dizalica i ostaloga trenutačno. Nedostaje pješačka signalizacija.
Viđam turiste u Radićevoj za koje nisam siguran da znaju da je parsto metara dalje Korana.
- Znaju po našoj turističkoj karti Zvijezde. Kod kafića “Gradska straža” nedostaje pješački putokaz za Koranu i Rakovac, da.
Tko treba postaviti taj putokaz?
- Turistička zajednica. Znamo puno toga što turistička zajednica treba uraditi.
Hoće li se postaviti taj putokaz?
- Hoće, naravno, ne samo taj nego bi trebalo po cijeloj Zvijezdi postaviti pješačku smeđu signalizaciju.
Hoće li se taj putokaz postaviti do kraja ovog tjedna?
- To nije moguće. Za postavljanje signalizacije treba napraviti elaborat.
Za najobičniji putokaz?
- Da, za svaki. Primjerice, sad imamo obilaznicu Turanj i treba raditi elaborat za turističku signalizaciju tamo. Mimo muzeja na Turnju više ne prolazi velik broj automobila pa sad treba napraviti elaborat. Ove godine smo izradili studije za putokaze ka Nikola Tesla Experience Centru i Kinu “Edison”, postavili smo u svibnju putokaz za NTEC, dok ćemo za “Edison” postaviti do otvaranja. Dakle, radimo na signalizaciji.
Koji se pojmovi pretražuju na internetskoj tražilici Google vezano za Karlovac?
- Najviše četiri rijeke, zatim gastronomija, a onda parking, koji je ljudima jako važan, pa traže gdje ga ima, koliko se plaća i slično.
Ljeti dolaze turisti u Karlovac uglavnom na proputovanjima, a što ih dovodi u drugim dijelovima godine?
- Više ih je, naravno, ljeti, ali i u veljači, primjerice, ima stranaca koji prolaze kroz Karlovac. Ovisno o tome koliko vremena imaju, zadrže se, a nas pitaju što da pogledaju za to vrijeme dok su tu. Nekad kažu da im je boravak bio prekratak i da će se sljedećeg puta duže zadržati. To su najdraže povratne informacije.
Prije rata su bili jako razvijeni lovni i ribolovni turizam u Karlovcu. Zašto nema lovaca više u toj mjeri, ponajprije talijanskih koji su stalno dolazili?
- Sad su nam Talijani na sedmom mjestu po broju gostiju, gledano odakle su. Dakle, ima ih.
U kojem omjeru su lovni i ribolovni turizam zastupljeni ukupno u karlovačkom?
- Ne pratimo posjete po motivima dolaska, a tu statistiku ne radi niti Institut za turizam. Takvi nam podaci zapravo nedostaju. Vidljivo je da raste interes za kulturni turizam, a to je nešto čemu nismo dali dovoljno pažnje i valja povećati vidljivost kulturnih sadržaja, a znamo da Karlovac njima obiluje. Strancima je Hrvatska motiv dolaska i istražuju sve što Hrvatska nudi, pa i male i slabije poznate destinacije. Neki su silom prilika zastali tu ne bi li prenoćili radi nastavka puta na more.
Je li turistička zajednica organizator manifestacija?
- One samo iznimno smiju biti organizatori i uskaču tamo gdje nema tko drugi organizirati, ali izvorno to nije zadaća turističkih zajednica. Ona može sudjelovati u razvoju manifestacije i predlagati unapređenja, a najveća je zadaća promocija.
Koliko ih se raspituje za ovogodišnje Dane piva i ima li kampanje?
- Turistička zajednica je zadužena za digitalnu kampanju na društvenim mrežama. Pobrinuli smo se da ta kampanja obuhvati i Istarsku, Primorsko-goransku, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju te Zagreb.
Kakve su inače reakcije na tu našu najpoznatiju manifestaciju otkako je promijenjen koncept “od vašarske manifestacije ka festivalskoj”, kako je netko negdje zapisao.
- Nisam ja.
Ali je realno tako.
- Jest. Bilo je nezadovoljnih onda, ima ih i sada. Uvijek ima onih kojima neće odgovarati.
Postoje li istraživanja na tu temu?
- Većina je zadovoljna promjenom koncepta i lokacije. Mali broj ljudi žali za Trgom bana Josipa Jelačića kao lokacijom, uglavnom stariji sugrađani, a mlađi nemaju tu uspomenu. Jako mi je zanimljivo kako su mladi prihvatili i Dane piva i Zvjezdano ljeto, a to su naši stanovnici i budući djelatnici u turizmu, ako ništa utoliko da nekoga upute.
Kako ocjenjuješ kadrove koje stvaraju Ekonomsko-turistička škola Karlovac i Veleučilište u Karlovcu i ima li ih dovoljno?
- Nema ih dovoljno, a izlaze jako dobri kadrovi iz tih obrazovnih ustanova, što vidimo jer nam dolaze na stručnu praksu. To su fenomenalni ljudi. Ove godine ih je bilo zimi i na proljeće 28. Većina ih je iz Karlovca, ali dolaze na praksu i iz drugih mjesta. Svi su voljni raditi. Kadrovi iz Karlovca su jako hvaljeni kada odu negdje drugdje raditi. Na to možemo baš biti ponosni.
Prije četiri godine si rekla da turisti imaju bolju sliku Karlovca od Karlovčana?
- Jesam.
Je li to zato što Karlovčani imaju više noćenja u Karlovcu od turista?
- Karlovčani su previše kritični, što nije nužno loše jer nas to tjera da budemo bolji. Možda podrazumijevamo blagodati, primjerice parkove kakve nemaju svi. Nismo skroz osvijestili tu komparativnu prednost. Kolega iz Dubrovnika kaže da nemaju u tom gradu dva drveta i da naši parkovi puno vrijede.
Je li završen sudski spor s bivšom direktoricom TZ Karlovac Tihanom Bakarić?
- Jest.
Na koji način?
- Njezina tužba nije bila osnovana. Više od toga ne znam.