O statusu lokalne samouprave i svemu pomalo smo razgovarali s dugovječnim načelnikom Kamanja i nekadašnjim saborskim zastupnikom Damirom Mateljanom iz Socijaldemokratske partije Hrvatske u još jednom intervjuu iz ciklusa “ZOOM POLITIKON”.
Od 2013. si načelnik?
- Nisam, nego od samog osnutka općine 2004. godine.
Tako sam i mislio, ali me zbunila tvoja imovinska kartica.
- I mene moja imovinska kartica zna zbuniti. Nisam cijelo vrijeme na plaći u Općini, pa se valjda zato spominju razne godine – neko vrijeme sam volonter, neko nisam.
Jesi li sada profesionalni načelnik?
- Jesam. Plaća načelnika mi je jedini izvor prihoda.
Sljedeće godine je velika obljetnica?
- Nisam pobornik obljetnica. Uostalom, ako ću i biti načelnik, ne vjerujem da će biti naročitih proslava povodom 20 godina postojanja općine.
Planiraš podnijeti ostavku?
- Pa bit će izbori. Nikad ne možeš znati koji će im biti rezultat. To je demokratski proces.
Opet sam zbunjen. Imat ćete prijevremene izbore?
- Pardon, u pravu si – nisu lokalni nego svi drugi izbori sljedeće godine. Uglavnom, neće biti proslave dvadesete obljetnica osnutka općine.
Slaviš li 30 godina postojanja županije?
- Ne.
Kakav je tvoj odnos prema Karlovačkoj županiji?
- Kao prema slatko-kiselom umaku u Mekdonaldsu.
Zašto?
- Jer je s jedne strane slatko, a s druge kiselo – to ovisi o raspoloženju. Šalim se, ali i ne. Na županijskoj razini je na vlasti u kontinuitetu Hrvatska demokratska zajednica i Županija je prisnija s jedinicama lokalne samouprave u kojima je na vlasti ta stranka kada je riječ o dodjeli financijskih sredstava, odnosno u potpori projektima. To su moja iskustva od 2004. godine.
Možeš li navesti primjer?
- Drago mi je da postoji izuzetna prisnost Županije karlovačke i Grada Ozlja na čime području se ulaže županijski novac u niz cesta. Ne sjećam se zadnjeg ulaganja Županijske uprave za ceste u Kamanju. Općina ulaže mnogo novca u ceste i puteve.
Slično je govorio i gradonačelnik Ogulina Dalibor Domitrović u ovom ciklusu intervjua.
- Niti on nije u HDZ-u.
Odakle ti ta informacija?
- Čuo sam.
Stvorila se onda rasprava u medijima…
- Rasprave su dobre.
Jesmo li nadišli takve prakse?
- Kakve?
Je li u tom pogledu ipak blaža situacija nego ranije? Gleda li se politički isključivo kao i prije deset ili 20 godina?
- Da, gleda, a možda je još i gore nego što je bilo. HDZ je doista toliko dugo na vlasti da je poput dima koji se uvuče u svaki dio namještaja – HDZ se uvukao u svaku poru društva u Karlovačkoj županiji i kamo god se okrenete vidite HDZ.
Bi li bilo pragmatično da pristupiš HDZ-u u korist općine?
- Bilo bi. Već sam razmišljao da to učinim. No, kad je župan i šef županijskog HDZ-a bio Damir Jelić županijskim novcem je sagrađena sportska dvorana u Kamanju, pa sam odustao od te ideje s obzirom da je u tom slučaju bila prednost što sam oporbeni političar na razini županije.
Bi li pojasnio?
- Jelić je htio podignuti na taj način rejting HDZ-u u Kamanju i pokazao da Županija ulaže i u Kamanje i da će to mjesto napredovati u daljnjoj suradnji s HDZ-om. Na žalost Jelića i HDZ-a, postigli su kontraefekt – po prvi puta u povijesti ta stranka nema vijećnika u Općinskom vijeću Kamanja.
Zašto je SDP stalno na vlasti u Kamanju?
- Kao i u Rijeci.
Tu je općinu, recimo to paušalno, osnovao SDP?
- To je hrabra izjava. Općinu je osnovao Hrvatski sabor natpolovičnom većinom, a SDP je nikad nije imao, nažalost. Općina je osnovana nakon što se više od 98 posto glasača odlučilo na referendumu za to, nakon što je Općinskog vijeća Žakanja dalo, kao i Županijska skupština Karlovačke županije. Dakle, takvim je legitimnim procesom Kamanje dobilo status općine. SDP je pomogao i utjecao da se to ostvari. Općina Kamanje treba biti zahvalna tadašnjoj politici SDP-a za to.
Ogradio sam se rekavši da govorim paušalno. Isto tako paušalno rečeno, ako je HDZ osnovao županije…
- Tvojim načinom zaključivanja je HDZ osnovao državu. Hajdemo stoga svi u HDZ – oni su nas osnovali. Čemu oporba?
Razgovaramo s razumijevanjem.
- U redu.
Je li problem što je HDZ stalno na vlasti u Karlovačkoj županiji?
- Njima to sigurno nije problem, ali jest problem za građane prije svega.
Može li onda biti problem, ako je u nekoj općini neka stranka stalno na vlasti?
- Naravno da može. Sam kontinuitet je problem. U svakom kontinuitetu se za vladajuće lijepe različite afere, barem u Hrvatskoj. U nekim zemljama nije tako. Postoje države u kojima su neke stranke dugo na vlasti, ali nisu koruptivne. Primjer je Bavarska gdje je na vlasti Kršćansko-socijalna unija (CSU).
Nije CDU, nego CSU?
- Da. To je ista stranka, samo se zove drugačije.
Jesi li zahirio kao načelnik? Možeš li biti samokritičan?
- Mogu.
Jesi li se potrošio?
- Jesam.
Jesi li doživotni načelnik?
- Duboko se nadam da nisam. Nakon toliko vremena se gubi zdravi dio motivacije za rad za javno dobro, a to treba krasiti svakog lokalnog političara. Kad gubite tu srž, nije dobro. Gubi se i strpljenje za druge – sve ste više zatvoreni i sve manje imate razumijevanja za gluposti, a tako se gubi i sklonost kompromisima, koji su, pak, suština politike. Dakle, previše sam u tom poslu. Da mogu plaćati račune na drugi način, to bih i radio. No, dok sam načelnik, pošteno ću raditi taj svoj posao i zarađivati plaću dajući sve od sebe.
Postoji li mogućnost da odeš u diplomaciju?
- S obzirom na odnose Pantovčaka i Markovog trga, to jest Predsjednika i Vlade Republike Hrvatske, čini mi se da je jednaka mogućnost da odem na Mjesec.
Jesi li u razmatranjima Predsjednika Republike?
- Na to on može odgovoriti.
Jesi li kad s njime pričao na tu temu?
- Iznio sam bio legitimnu želju za time, ali to je drugi par rukava. Nije to važno, čak nije niti aktualno više.
Jesi li iznio želju za neku određenu misiju?
- Nisam. Nije to više aktualno. U zadnjem saborskom mandatu sam vodio Odbor za međuparlamentarnu suradnju. Poznavao sam kolege u Europskoj uniji i šire, stekao iskustva i znanja, pa sam se našao u tome, ali to više nije aktualno.
Kamo si putovao?
- Od Finske do Južne Koreje.
Svidjela ti se diplomacija?
- Svidjela mi se međunarodna i vanjska politika. To mi je djelomično i struka. To su mi interesi.
Općina Kamanje je objavila financijski izvještaj nedavno na svojim mrežnim stranicama.
- Kao da je to problem…
Ne rade to svi.
- Ne znam zašto ne. Najlakše je raditi zakonito i transparentno – kada upoznaš građane s načinom funkcioniranja nitko nema upitnike iznad glave.
Rashodi poslovanja su u prvom tromjesečju ove godine su 52,90 posto veći nego lani u istom razdoblju. Što se dogodilo?
- Treba vidjeti detaljni dio proračuna da se vidi o čemu se radi. Nije riječ o hladnom pogonu. Imali smo zaposlenog čovjeka na javnim radovima kojega smo plaćali državnim dotacijama. U načelu smo puno novca potrošili na projektnu dokumentaciju jer je ona ulaznica za strukturne i kohezijske fondove u financijskoj perspektivi 2021. – 2027. Koncem godine se očekuju prvi natječaji. S projektnom dokumentacijom se natječemo za europska sredstva. No, nemamo puno novca. Možemo potrošiti cijeli izvorni proračun na projektnu dokumentaciju, a to i dalje neće biti dovoljno da bismo bili konkurenti.
Kamanje je na glasu godinama kao jedna od uspješnijih jedinica lokalne samouprave u Karlovačkoj županiji, poglavito zbog projekata financiranih iz EU fondova. Je li to i dalje tako?
- Nije i bit će sve manje. Da bi jedinica lokalne samouprave bila konkurenta u povlačenju sredstava iz EU fondova mora raspolagati kapacitetima, prije svega financijskim. Što su ti kapaciteti veći, veća je i mogućnost da ćemo uhvatiti “dio kolača”. Male općine s malim proračunima više neće moći koristiti te pogodnosti. Lokalna samouprava se isključivo bazira na porezu na dohodak, pa će male općine životariti i neće iznalaziti novac izvan proračuna za ulaganje u veće infrastrukturne projekte.
Kako će se onda općina razvijati?
- Neće se razvijati. Stagnirat će ili propadati.
Uključujući Kamanje?
- Da. Srećom, infrastrukturno smo došli do razmjerno dobre razine i ulažemo u održavanje. No, za ulaganje u infrastrukturu morate imati novac iz nacionalnih fondova ili europskih, a da bi se natjecali za to, morate potrošiti mnogo za izradu projektne dokumentacije, osigurati novac unaprijed i tako dalje. Male općine i mali gradovi su prije svega financijski potkapacitirani da bi se uhvatili u koštac s privlačenjem sredstava iz EU fondova.
Ima li općina svrhu, ako se ne razvija?
- Ovakva općina neće imati svrhu. Država ovakvim zakonima kojima se neprekidno ukidaju fiskalna prava lokalne samouprave želi natjerati jedinice lokalne samouprave da se samoukinu, no ozbiljne države i vlade tako ne rade.
Možete li odlučiti da se pripojite većoj općini ili gradu?
- Ima čak i natječaja sada da, ako se udruže komunalne tvrtke, dobijete set noževa, ali ni to nije sve… Otprilike su tako sastavljeni natječaji ministarstva. Na tako sročen natječaj se još nije javila niti jedna jedinica lokalne samouprave.
Zašto se Kamanje ne javi?
- Sasvim mi je svejedno hoće li Kamanje imati status općine, kneževine, države ili velikog vojvodstva ili pak mjesnog odbora. Bitno je da prostor kojeg obuhvaća sadašnja općina nema manje novca za infrastrukture projekte, da se infrastruktura na području Kamanja održava i da se ostvari planirano te da je život građana bolji. Ako se to zadovolji, nebitno je jesmo li općina. U Hrvatskoj ne postoji zakon koji bi mjesnoj samoupravi davao mogućnosti za razvoj. Upravo to i jest razlog zašto je u Hrvatskoj velik broj općina. Velik je broj općina i gradova upravo zato što je Hrvatska jedna od “centraliziranijih” u Europi. Ako nemate status općine, ništa ste.
Možda bi se Žakanje moglo pripojiti Kamanju?
- Najpametnije bi bilo da se Kamanje priključi Sloveniji – to je jedna od najbolji, najoperativnijih i najpraktičnijih ideja. Većina radno sposobnih iz Kamanja radi u Sloveniji, tamo ostvaruje radna prava i plaća porez, a djeca su im tu u vrtiću. Zbog zabrane dvostrukog oporezivanja ostajemo bez poreza na dohodak u takvim slučajevima i bez novca za sufinanciranje smještaja u vrtiće, prijevoza srednjoškolcima i ulaganje u infrastrukturu. Stoga je najpametnije da se priključimo Sloveniji. Ta je država ionako bolje posložena od Hrvatske. S obzirom na ulazak Hrvatske u Šengenski prostor, postaje sasvim svejedno s koje smo strane granice.
Jesi li primijetio promjene od ukidanja graničnih kontrola?
- Nema gužve više i to je najpraktičnija strana Šengena – više se ne mora čekati satima na granici.
Krajem ožujka je ukinuta željeznička linija između Kamanja i Karlovca?
- Umjesto vlaka voze autobusi. Ta pruga je građena prije Prvog svjetskog rata, 1912. Povezivala je Ljubljanu i Karlovac i do pred nekidan je bila “živa”. Građena je godinu dana u Austro-Ugarskoj. U tom razdoblju vjerojatno danas ne bismo uspjeli dobiti procjenu utjecaja na okoliš. S obzirom da je to sada zaštićeno područje prirode, ne bi se danas ta pruga tu mogla niti graditi.
Nije bilo putnika?
- Dio od Kamanja do Karlovca je zatvoren zbog neulaganja – Hrvatske željeznice vraćaju vrijeme unatrag. S obzirom na neodržavanje, brzina vlaka na toj pruzi je bila od 10 do 15 kilometara na sat, a po nekom pravilniku HŽ-a, ako je takva brzina, pruga ne može djelovati, pa su uveli autobuse. Prije toga su uložili nekoliko milijuna kuna u automatske rampe koje ne služe ničemu – zadnja je postavljena par dana prije no što je pruga zatvorena. Da se ulagalo, pruga bi se koristila i više. Vlak su uglavnom koristili srednjoškolci. Sada im je autobus premali i dosta ih stoji – nemaju mjesta za sjesti. Ta pruga je najkraća veza od Kamanja do Karlovca.
Ta pruga za Ljubljanu ne ide preko Zidanog Mosta?
- Ne. Smisao njezine izgradnje je osigurati najkraću vezu s Bosnom.
Jesi li siguran da ne ide preko Zidanog Mosta?
- Jesam. Rekli smo dosta gluposti u ovom intervjuu – od CDU/CSU do Zidanog Mosta. Linija je Kamanje – Metlika – Semič – Novo Mesto – Ljubljana. Kakav Zidani Most?!
Ima li onda aktualnih europskih projekata?
- Moramo paziti da projekti budu održivi. Zadnje što smo prijavili je projekt obnove sportskih igrališta i gradnja klizališta. Dakle, ljeti bi to bilo košarkaško i rukometno igralište s modernom podlogom i opremom, a zimi vanjsko klizalište. Taj projekt smo prijavili na Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Najveći aktualni projekt obnova države ceste 228 u dužini pet kilometara, dakle predviđa gradnju nogostupa, odvodnju, rekonstrukciju kolnika i postavljanje LED rasvjete. To je projekt od nekoliko milijuna eura. Nadam se da će se ovi projekti realizirati.
Održavaš li kontakte sa županijskim vodstvom?
- Održavam. Osjetio sam da Karlovačka županija ima interes za špilju Vrlovku, koja je zatvorena cijele godine zbog zaštite bioraznolikosti. Štiti se zajednica šišmiša. Cilj je to iskoristiti kao prednost pa napraviti prezentacijski centar koji će posjetitelju dati osjećaj kao da je u špilji. Županija je uložila više od milijun kuna samo za taj projekt. Županija brzo izdaje građevinske dozvole. Upravo kroz prozor promatram županijsku investiciju – uz pješački prijelaz kod škole u Kamanju su postavili dvije crvene trake koje usporavaju motorni promet.
Koliki će tek prosperitet nastati kad uđeš u HDZ?
- Bit će darova i razvoja, no mislim da je realnije da se Kamanje priključi Sloveniji nego da ja uđem ja u HDZ.
*objavljeno na KAportalu