U utorak su u Češkoj gradonačelnici Karlovca i Humpoleca Damir Mandić i Petr Machek potpisali sporazum o uspostavljanju prijateljskih odnosa čime su se dva grada pobratimila, što je kulminacija suradnje koja je započela 2023. godine na inicijativu Veleposlanstva Češke u Zagrebu.
Iz karlovačke gradske uprave su napomenuli u srijedu da se ovim sporazumom otvara prostor nastavak suradnje i njeno jačanje na područjima gospodarstva, obrazovanja, kulture, sporta i u drugim sektorima.
Karlovački gradonačelnik Mandić je naglasio da su kontakti među ljudima najveća vrijednost ovog partnerstva.
“Osim svega što nas povezuje, tu je i ona jednostavna, ljudska dimenzija – zajedničke navike i interesi, pa i ljubav prema pivu, koja dodatno približava naše gradove i ljude”, rekao je Mandić.
Machek je napomenuo da veze između dva grada sežu otkako se obitelj Reiner doselila u Karlovac u kojemu je ostavila snažan trag.
“Ova priča, započeta zahvaljujući pojedincima, danas dobiva svoj nastavak, a vjerujem da će se naše prijateljstvo potvrditi kroz brojne zajedničke aktivnosti u budućnost”, poručio je Machek.
Nakon potpisivanja je uslijedio koncert “Zvukovi prijateljstva” u crkvi svetog Nikole na kojemu su nastupali učenici i glazbenici iz Humpleca, združeni pjevački zborovi i komorni orkestar.
Izvodili su djela koja pripadaju češkoj glazbenoj baštini, skladbe renomiranih europskih kompozitora i pjesmu “Bože, čuvaj Hrvatsku”.
Narednog dana je karlovačko izaslanstvo upoznato s poviješću i znamenitostima novog grada-pobratima.
U Karlovac se oko 1850. doselio kao trgovački pomoćnik Filip Reiner (1826.-1898.) koji je od 1858. na Baniji vodio samostalnu tvrtku i bio je prvi od Židova u Karlovcu koji je stekao imutak i ugled, kako je naveo Karlovački leksikon, a bio je i dugogodišnji upravitelj karlovačke filijale Eskomptne banke iz Zagreba.
Od 1863. do smrti je bio predsjednik Židovske općine Karlovac i zalagao se za što veći angažman karlovački Židova u društvenom životu.
Bio je gradski zastupnik i sirotinjski povjerenik, a upravo je oporukom karlovačkoj sirotinji ostavio velik dio svog imutka.
Jedan je od utemeljitelja vatrogasnog i streljačkog društva te je zaslužan za izgradnju sinagoge u Karlovcu.
Njegova supruga Tereza je bila dobrotvorka u Društvu svetog Vjekoslava i zaslužna je za osnivanje Društva za poljepšavanje grada te je financijski podupirala ubožnicu i uzdržavala slijepu djecu.
Imali su trojicu sinova, građevinskog inženjera Sigmunda, trgovca i javnog djelatnika Vilima (1860.-1920.) te odvjetnika i političara Vatroslava (1863.-1940.).
Vilim je u Zagrebu od 1905. do 1907. osnovao i vodio tvornicu pređe i konca, a u Karlovcu je više od dva desetljeća bio predsjednik Pjevačkog društva “Zora” te je inicijator i organizator izgradnje “Zorin doma” 1892.
Bio je karlovački povjerenik Matice hrvatske i inicirao je osnivanje Pučke štedionice čiji je bio predsjednik.
Vatroslav je vodio odvjetničku kancelariju, a od 1908. do 1940. je bio predsjednik Židovske općine Karlovac tvrdeći da “Židovi u Hrvatskoj moraju biti Hrvati Mojsijeve vjere”.
Od 1895. je bio gradski vijećnik, član Odbora za elektrifikaciju, a 1912. je izabran za zamjenika gradonačelnika.
Zauzeo se za donošenje Regulatorne osnove, što je i učinjeno 1922. i riječ je o prvom urbanističkom planu Karlovca, ako se izuzme projekt po kojemu je grad podizan, a svrha je bila očuvanje zelene oaze.
*objavio KAportal
*foto Grad Karlovac