Četrdesetogodišnji Vanja Goršćak s Nezavisne liste “Bolji Karlovac” je prisegnuo kao novi gradski vijećnik 19. veljače zamijenivši tako Dragutina Belavića, pa smo s njime zumirali gradske probleme i perspektive, ne bismo li uvidjeli njegove stavove, ali i stavove njegove liste.
Nezavisni gradski vijećnik Vlado Vuković, iz Grabrika kao i ti, je upozorio na manjak nadzornih kamera koje bi mjerile brzinu motornih vozila i iznio je podatak da je u Karlovačkoj županiji najmanje takvih kamera.
– Problemi se pojavljuju, bilo je i prevrtanja vozila, znaju “potegnuti” vozači. Nisam siguran što bi bilo rješenje problema. Policija bi bolje znala ima li dovoljno kamera. S time se treba studiozno baviti.
Divlja li se u Grabriku motornim vozilima?
– Znade biti toga, čuješ ih noću ponekad, ali to bi mogla spriječiti policijska patrola. Veći je problem parking. On je krucijalan. Grabrik sada po pitanju parkirališta podsjeća na Zagreb – infrastruktura ne prati ekspanziju.
Na kućnom broju 11 i na kućnom broju 19 u Ulici Maksimilijana Vrhovca se parkiraju automobili na prilazu haustorima, prelazi se preko travnjaka u gradskom vlasništvu i prenosi blato.
– To stvara i problem pristupa žurnih službi. Ispred jednog haustora su stavili betonsku kapu. Znam da se želi spriječiti prolaz motornih vozila, no nisam siguran da je to dobro rješenje jer može onemogućiti pristup vozila hitne medicinske pomoći, a i požarni putevi trebaju biti slobodni.
Predstavnica stanara na Vrhovčevoj 19 Đurđica Murganić je predlagala da se na uglu s Branimirovom izradi parkiralište. Bi li to bilo dobro rješenje?
– Ne znam je li to izvedivo. Grad Karlovac bi treba dati idejno rješenje. Livada između kafića Boletus i sive zgrade je dobra za garaže ili parkiralište, no ta je parcela u privatnom vlasništvu.
Je li promet u Karlovcu dobro posložen?
– Bilo je prohodno, a sada problem predugo traje – gradilišta se otvaraju a druga se ne dovršavaju i nema protočnosti. Na Banijanskom mostu su započeli radovi, a onda se nešto otkrilo što je zakompliciralo projekt. Trebali su prvo otvoriti konstrukciju i vidjeti što nas čeka, a ne da vidimo gdje smo/što smo tek kad krenemo.
Nije pronađeno arheološko nalazište, pa iznenađuje njihovo iznenađenje.
– To otvara vjerojatno i nove troškove. Je li isplativije napraviti novi most ili rekonstruirati stari? Koliko je vremena potrebno? Građani na dnevnoj bazi moraju normalno funkcionirati, a u tome su onemogućeni.
Jesi li se danas vozio po gradu?
– Jesam s posla na Baniji doma u Grabrik i tražio alternativne pravce, da se probijem.
Koliko bi ti bio kraći put da je normalno stanje prometnica i u prometu?
– Sigurno bi deset minuta bio kraći. Most u Hrnetiću je otvoren, pa se mogu složiti kombinacije. Tisuće radnika nepotrebno gubi vrijeme.
Građani vole park u Grabriku, pun je, posebice sad kako je došlo proljeće, a kada se gradio bilo je primjedbi, posebice zbog betonizacije.
– Realno, radi se o betonizaciji jer je velik dio zelene površine pokriven. Vraćamo se na problem parkirališta – dolaze iz drugih kvartova i time je veći problem pronaći slobodno mjesto za parkiranje. Takva igrališta bi mogla biti možda i izvan kvartova, kao na Korani, da postoji površina za okupljanje bez remećenja života stanovnika. Odrastao sam na Baniji, a taj kvart i Gaza su zanemareni. Trebalo bi usporedno razvijati sve četvrti. Imali smo dva igrališta u Grabriku, a sad imamo treće.
U Grabriku su na potezu stotinu metara sada tri košarkaška igrališta.
– Kod pruge, kod škole i ovo novo sad.
Stalno se sadi drveće, ali ne znam kad je netko zadnji puta posadio neko ozbiljno. Možda je zadnje platane posadio maršal Marmont.
– Moj kum je šumarske struke i mogao bi bolje to pojasniti.
Koje probleme Banije primjećuješ?
– Sin mi trenira u dvorani Osnovne škole “Banija” i tamo parket nije dobar. Riječ je o površini od dvjesto ili tristo četvornih metara i ne znam zašto se to ne popravi i za to ne treba čekati natječaj za financiranje iz fondova Europske unije. Predugo se čeka na rješavanje jednostavnih problema.
Smatraš li da se previše oslanja na fondove EU?
Tako djeluje. Što zapravo sami radimo? Čekamo stalno Europu da nešto uradimo. Razumijem da se čekaju natječaji za financiranje bazena, primjerice, pa da se napravi prava, velika investicija. Puno je gradova s bazenima, a mi tu priču vrtimo godinama.
Zadnja je vijest da Vinkovci grade vanjske bazene koje će spojiti s dvoranskim.
– Dakle, to je izvedivo. Delnice su dosta manji grad od Karlovca, a i oni imaju bazen. Biciklistički poligon u šancu se može obnoviti za malo novca i brzo.
Ne treba uglavnom za sve čekati fondove EU?
– Ne treba. Valjda imamo nekakve prihode.
Kako rasteretiti Baniju prometnih gužvi?
– Trebao je biti još jedan most koji je spaja s Gazom. Trebalo bi izraditi studiju za taj projekt.
Banija ima tvornice i trgovačke centre te tako dosta uplaćuje u gradski proračun, no pitanje je koliko dobiva zauzvrat.
– Baka mi je živjela u Vrazovoj, a za obnove te ulice nisu predvidjeli parkiralište, pa su stanovnici napravili neko improvizirano. Sve kvartove treba usporedno razvijati. Ne može se raditi bez šire slike. Banija ima mogućnosti za širenje, a na Gazi bi se mogli graditi stanovi za mlade. Iz tih četvrti se dođe pješice u središte grada za tri minute.
Zašto je Gaza odsječena i zapuštena?
– Trebalo bi uložiti u taj kvart. Cijeli grad treba usporedno razvijati.
Ako se neki kvart razvija, to je Luščić gdje će biti vrtić, škola i dom za umirovljenike, a napravljena i cesta.
– U predizbornoj kampanji smo govorili dosta o palijativnoj skrbi zbog velikog udjela starijeg stanovništva, a ne znam hoće li to biti usluga tog doma umirovljenika. Vidjet ćemo kad sve završi kako će izgledati taj prostor bivše vojarne.
Kada je vojska napustila vojarnu, raspravljalo se što će tamo biti i može li se taj prostor iskoristiti.
– Infrastruktura je tamo.
Pesimisti su smatrali da je to prevelik prostor kojega nećemo znati iskoristiti, ali gradonačelnik Damir Mandić iz Hrvatske demokratske zajednice je ipak uspio u tome. Ima li njegova politika dobre strane?
Nisam do kraja negativan prema nikome. Nešto se radi korektno, a nešto radimo samo zato da se nešto radi. Nedostaje mi šira slika razvoja. Karlovac je izgubio dosta stanovnika.
Deset posto između dva zadnja popisa.
– Smeta me što smo postali spavaonica Zagreba – to me ne čini veselim. Dosta toga propada, pa i gradske imovine. Lijepo je nešto izgraditi, no je li u to uračunato održavanje objekata? Mnogi će na koncu biti možda samo teret za proračun. Neki objekti nisu razvojni i treba razmisliti je li njihova obnova najbolja opcija. U bivšoj državi se radili objekti koji su služili samima sebi i propadali.
Na stranu bivša država, zapanjio me trošak održavanja Spaladium arene u Splitu.
– Da, to je fascinantno. Dvorana je izgrađena za prvenstvo, a što nakon njega? Bolje bi bilo da smo je demontirali.
Traje rasprava treba li rušiti stadion na Poljudu. Stoje i dalje objekti iz antike, a objekte koji su građeni prije 50 godina treba rušiti i renovirati.
– Treba paziti da objekti nisu megalomanski, odnosno uvidjeti koliki su kapaciteti potrebni. Nismo najmnogoljudnija država na svijetu.
Možda smo ambiciozni.
– Planiralo se za puno veći broj ljudi, stvarnost nije išla u tom pravcu.
Gradonačelnikova strategija je da Karlovac bude satelit Zagrebu, pa je utoliko bitna pruga između Hrvatskog Leskovca i Karlovcu koja nikako da se izgradi.
– Pruga će biti dobra, no nisam za to da Karlovac bude satelit Zagrebu. Bitno je biti samodostatan grad. Imamo općine i gradove između nas i Zagreba koji mogu Zagrepčanima biti zanimljivi. Vidim da se Klinča Sela razvijaju. Ne sviđa mi se ideja da budemo satelit. Pruga je izvrsna stvar, a treba pričekati da se realizira – opet je pao natječaj, pa dok prođu žalbe i dok se izgradi, proći će puno vremena. U postupcima javne nabave se često odabiru najjeftinija rješenja koja nisu dugoročna možda i najbolja, ali je najjednostavnije obrazložiti takav odabir.
Kako gledaš na spor između Grada Karlovca i tvrtke Vodovod i kanalizacija te izvođača radova u Zvijezdi GIP Pionir?
– Trebao bih vidjeti ugovore, da bih mogao dati sud. Odvjetnici će imati posla. Neke stvari je trebalo na vrijeme zaustaviti ili pronaći rješenje u pravo vrijeme.
Šteta na devet objekata je 1,3 milijuna eura. Je li gradonačelnik odgovoran za to, odnosno, ako jest, što bi trebao napraviti?
– Trebao bi se povući, no on drugačije razmišlja. Teško mi je gledati kroz prizmu drugog čovjeka. Kad se bira izvođač, treba gledati da bude kvalitetan.
Bi li značilo to da se povuče, da podnese ostavku?
– Da. Ako Grad izgubi sudski spor, još bi se netko uz njega trebao povući. To bi bilo odgovorno jer su veliki iznosi u igri.
Predsjednica Povjerenstva za praćenje kvalitete vode u vodoopskrbnom sustavu Karlovca i projekata i aktivnosti tvrtke Vodovod i kanalizacija te koordinatorica Građanske inicijative “Dubovac” Nataša Jakšić se žali da je zamrla komunikacija između građana s jedne strane te gradonačelnika i tvrtke Vodovod i kanalizacija s druge. Koja je svrha tog povjerenstva i je li ono polučilo neki rezultat?
– Nisam upućen. Struka treba biti konzultirana. Bolje bi bilo da su odgovorni uzeli konzultante izvan Hrvatske da se riješe vodoopskrbni problemi. Zamućenja vode su neugodni prizori i rješenje treba pronaći čim prije. Ljudi mi šalju snimke vode s napomenom da ne iznosim njihova imena. Zašto se skrivamo? Problem postoji, a ovaj je ozbiljan koji utječe na puno toga. Imam malu djecu i nije mi sve to simpatično. Ne znam više kome vjerovati i što se događa. Zato bi trebalo angažirati strane stručnjake, a možda i tvrtka Vodovod i kanalizacija ima rješenje, pa da se ono iznese u javnost, da građani znaju što se radi. Bilo jest takvih informacija, no treba netko sa strane da to potvrdi.
Je li problem u tome što građani više ne bi imali povjerenja u tvrtku Vodovod i kanalizacija – može ona iznositi što god poželi, ali to ne prolazi?
– Zato kažem da bi trebalo uzeti konzultante sa strane. Svašta se priča i teško je biti pametan.
Jesu li građani pogriješili prihvaćanjem poziva za sudjelovanjem u tom povjerenstvu?
– Svatko ima pravo prihvatiti poziv, no postoje stručnjaci koji se bave s time i neka oni to rješavaju.
Kako si se zainteresirao za politiku i zašto baš preko Nezavisne liste “Bolji Karlovac”.
– Ne može se stajati sa strane i promatrati kako grad ide u smjeru koji nije dobar. Možda nemamo svi ideološki pravac, ali dijelimo stav da bi se ovaj grad trebao puno bolje razvijati. Samim pojavljivanjem smo djelovali pozitivno – uzdrmali smo neke strukture. Vidjet ćemo što vrijeme nosi.
*objavio KAportal