“Građani mogu biti mirni – motorke i traktori se ne bi čuli da nema ovako lijepog prirodnog pomlađenja na Kozjači. Mlada šuma niče i svi šumari joj se veselimo. Kozjača će opstati”, poručio je u toj karlovačkoj šumi u četvrtak voditelj Uprave šuma Karlovac Marin Svetić.
Ovako kvalitetno gospodarenje je na ponos šumara i Karlovčana, napomenuo je Svetić, ujedno i predsjednik Gradskog vijeća Karlovca.
Dio javnosti se uznemirio zbog radova u Kozjači strepeći od devastacije, a Svetić je naveo da su proizvodni radovi započeli 8. siječnja i da je riječ o prirodnoj obnovi hrasta kitnjaka.
Rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma Tomislav Katić je objasnio da se svakih deset godina moraju revidirati podaci, obići teren, uvidjeti stanje sastojina s obzirom na starost te propisati najkvalitetnije mjere, pa da je to i urađeno i od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2032. se Kozjačom kao gospodarskom jedinicom upravlja po planu kojega su odobrila dva ministarstva – zaštite okoliša i šumarstva. Naveo je i da ova gospodarska jedinica ima površinu veću od 1.600 hektara, a da se oplodne sječe provode na površini od 144 hektara. Dodao je da se rade proredi još na 150 hektara, a u ukupnu površinu od 1.600 hektara ulazi još i šuma posebne namjene na području vojnog poligona Cerovac od 160 hektara.
“Oplodne sječe se rade tamo gdje su zrele sastojine i gdje je prirodno pomlađenje odgovarajuće. Pazili smo da tih površina bude manje. Pazili smo na struku, potrebe prirode i stanovništva. Nije, dakle, riječ o devastaciji, nego se stručno radi na smjeni generacija – cilj je prirodno iz starih sastojina dobiti mlade biljčice, i to je uspjeh struke sukladan zagrebačkoj školi šumarstva. Šumarstvo je naš životni poziv – poručio je Katić.
Upravitelj Šumarije Karlovac Željko Šimunović je objasnio da je na dijelu Kozjače gdje se vrše radovi 2016. godine započela prirodna obnova, napomenuo da drveće ima životni vijek i rekao da hrast kitnjak ima propisanu ophodnju 120 godina, što znači da je to životno razdoblje kada je optimalno sjeći.
“Tada su jedinke najsposobnije da pruže sjeme iz kojeg će nanovo nastati šuma. Cilj nam je da nastane ista ovakva šuma s podmlacima. Gubi se tako vizura, što brine građane. Pažljivim odabirom i regulacijom svjetla i ostavljanjem najkvalitetnijih jedinki radimo šumu koja će se za 120 godina ponovno sjeći. Prvo ćemo napravit dodatni šumski red da oslobodimo sve grane s mladih stabala, pa ćemo zaštititi šumu od mogućih bolesti te njegovati dok ne dođu u sigurnu fazu. Građani jednostavno ne vide da je ovo buduća šuma”, rekao je Šimunović.
U obilasku radova je bio i građanski aktivist Davor Petračić koji je izrazio uvjerenje da se dobro gospodarski upravlja šumama, no da je problem uopće što se Kozjačom gospodarski upravlja.
“Govorite o iskorištavanju šuma, a mi o šumama koje služe kao pluća grada. Ta šuma je naš organ i trebamo vam dati odobrenje da radite nešto u njoj. Mi nećemo živjeti narednih 120 godina. Za vas je ekologija da drvna masa što brže raste radi iskorištavanja, a za građane je ekologija da ta šuma ostane u punoj snazi. Za nas je održavanje šume da se ukloni ona masa koju zaista treba ukloniti. Karlovac nije za gospodarsko iskorištavanje šume koja čini kvalitetu života u gradu. Niti riječi niste rekli o raku kestena niti o pošumljavanju Kozjače. Vi govorite o gospodarenju i zaradi. Prva je greška što ova šuma nije dio generalnog urbanističkog plana. Ona ne može biti predmet gospodarskog iskorištavanja. Tu treba biti ekološko upravljanje šumom, to je naša šetnica, mjesto gdje šetamo, beremo gljive i kestenje”, poručio je Petračić predstavnicima tvrtke Hrvatske šume.
Šimunović mu je replicirao da mlada šuma također predstavlja pluća grada, a revirnik u Kozjači Željko Pavlić da mlade šume puno bolje vežu ugljični dioksid od starijih.
“Pogrešno se smatra da šumu čine samo stara stabla”, napomenuo je Pavlić.
Katić je naglasio da šumarska struka ima svoja pravila.
“Već 250 do 300 godina gospodarimo šumama u Hrvatskoj i imamo među najkvalitetnijim šumama u Europi. Stare sastojine mogu propasti i stare su 140 ili 150 godina – 20 godina smo čekali pomlađenje. Mnoga su stabla trula i šuplja te bi predstavljala i ugrozu za stanovništvo. Jedno je opće gledište, a drugo stručno”, kazao je Katić.
Svetić je pojasnio da se trupci nastaju sječom dijele na tehničku oblovinu koju dalje prerađuje industrija te na ostatak koji se prodaje žiteljima za ogrjev, pa je i iskoristio priliku da građane pozove na strpljenje s time u vezi poručivši da nitko neće ostati bez ogrjeva.
Katić je nadalje objasnio da se šume dijele u Hrvatskoj po namjeni na gospodarske, zaštitne te na šume posebne namjene.
“Potonje su zaštitne šume u kojima se na nekim površinama može gospodariti, uvažavajući zaštitu građana, pazeći da ne dođe do erozije tla i slično”, rekao je Katić.
Nastavio je da postoje i zaštićene šume kao što su nacionalni parkovi ili parkovi prirode i da u njima nema gospodarenja.
“Ranije se više gospodarilo u Kozjači, a sada se koristi samo na površini od 8 posto – prije na 70 posto. Urađen je velik korak u odnosu na staru osnovu u pogledu zaštite naselja i stanovnika. Dozvolite i da struka nakon tolike tradicije šumarstva u Hrvatskoj nešto zna”, kazao je Katić.
Objasnio je da je u Kozjači od ukupne populacije drveća 6,5 posto kestena, 34 posto hrasta lužnjaka, a 26 posto hrasta kitnjak.
“Postoji problem s rakom kestenove kore. Hrvatski šumarski institut iz Jastrebarskog je nastojao utoliko intervenirati, no nije se nešto uspjelo, ali kesten tjera ponovno nove mladice i opet nastaje šuma”, rekao je Katić.
Obilasku je bio prisutan i gradski vijećnik stranke Možemo Dobriša Adamec.
*objavio KAportal