“Ovo je odgovor na nerazvijenost, najveći problem s kojim se suočavamo. Okupirano je bilo 52 posto naše županije i danas svjedočimo posljedicama rata kao što su raseljeno stanovništvo i rijetka naseljenost. Napori su veliki. Depopulacija se prati nekoliko desetljeća. Od suočavanja s tim problemom ne bježimo i ulažemo u kvalitetu života, posebno na ruralnom području. Neke će općine dobiti novac za asfaltiranje, no znamo odavno da asfaltirana cesta nije osnovni preduvjet za život – trebaju nam i struja i voda i odvodnja, a da ne spominjem brzi internet. Tek su to preduvjeti po kojima će se mlade obitelji ravnati za život na nekom području. Zdravstvena skrb mora biti kvalitetna i dostupna, kao i obrazovanje uz vrtiće. Prošle godine smo zabilježili porast broja djece upisane u prvi razred osnovne škole te povećanje broja novorođene djece. To nam daje potvrdu da naš rad nije uzaludan”, poručila je u srijedu u Rastokama za svečanosti uručenja 15 ugovora o financiranju ukupne novčane vrijednosti 2,980.000 eura u sklopu Programa revitalizacije depriviranih područja Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije županica Martina Furdek Hajdin.
Ugovore su predstavnicima jedinica lokalne samouprave te drugim dužnosnicima uručili potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić.
Županija karlovačka je dobila 550.000 eura za prvu fazu izgradnje i opremanja zgrade Centra zdravlja Draganić. Općina Tounj je dobila 300.000 eura za projekt rekonstrukcije državne ceste D23, izgradnju pješačkih hodnika, javnu rasvjetu, dvije autobusne stanice i rotor. Načelniku Netretića Marijanu Peretiću su uručena dva ugovora – jedan vrijednosti 60.000 eura za modernizaciju javne rasvjete i 260.000 eura za rekonstrukciju vrtića, što se financira iz fondova Europske unije. Općina Žakanje je dobila 300.000 eura za izgradnju pristupne ceste do poslovne zone, a Generalski Stol 130.000 eura za modernizaciju nerazvrstane ceste koja spaja Jankovo Selište i Bukovlje. Za nastavak modernizacije javne rasvjete primjenom mjera energetske učinkovitosti Općina Draganić je dobila 120.000 eura, koliko i Općina Plaški za projekt spomen-parka. Općina Lasinja je dobila 110.000 eura za uređenje dodatnih vrtićkih prostora. Općina Josipdol je dobila 90.000 eura za izgradnju tematskog parka s proširenjem parkirališta. Za modernizaciju sustava javne rasvjete Općina Krnjak je dobila 190.000 eura, a Općina Bosiljevo dvije stotine tisuća eura za rekonstrukciju postojeće zgrade u društveni dom. Općina Ribnik je za prilagodbu i modernizaciju trga dobila 110.000 eura, a Grad Ozalj 130.000 eura za modernizaciju javne rasvjete.
Grad Slunj je dobio 420.000 eura za rekonstrukciju vrtića, čime će se dobiti tri nova dnevna boravka, a Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac 445.000 eura za projekt mreže kompetentnosti.
Objašnjeno je da je cilj programa “poticanje razvoja gospodarskih i društvenih aktivnosti na područjima s izrazitim razvojnim ograničenjima kroz ulaganje u infrastrukturne projekte kao preduvjet za razvoj postojeće i izgradnju nove društvene i gospodarske infrastrukture, povećanje atraktivnosti prostora, poboljšanje kvalitete života i sprečavanje daljnjeg iseljavanja te poticanje razvoja ključnih gospodarskih sektora”.
Gradonačelnica Slunja Mirjana Puškarić je strukturne tegobe tog grada opisala podacima da se prostire na četiri stotine četvornih kilometara, da ima 67 naselja i 4.226 stanovnika, pa je otežano u takvim uvjetima održavati infrastrukturu, a ministar Erlić je naglasio da je Slunj dobar primjer motivacije za osmišljavanje i provedbu ovakvog programa Vlade.
“Slunj ima velik razvojni potencijal, a treba ga staviti u ekonomsku praksu i za to treba dodatnu podršku. Tome služi ovaj program. Ovo je početak novog ciklusa ulaganja i toga će biti još. Ovi projekti život znače ovim općinama i gradovima. Ovaj program nije jednokratan, nego je osmišljen da bude dugoročan. Imamo za cilj staviti poseban fokus na ovaj kraj. Iz mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja je dato 33 milijuna eura i tako imamo dobro pokrivene krajeve županije”, rekao je Erlić.
Nastavio je da su s ovim programom razvojni programi zaokruženi.
“Započeli smo sa Slavonijom, Baranjom i Srijemom, pa smo nastavili s Gorskim kotarom i Dalmatinskom zagorom, Likom, Banovinom, Ravnim kotarima, Bukovicom i Neretvom. To je poslanje naše Vlade – davanje jednakih prilika svim krajevima Hrvatske”, naglasio je Erlić.
Medved je rekao da je “ovo područje odraz svih naših napora do sada, ali i jasno definiranje perspektive”.
“Iščitavajući ove projekte vidljivo je da kao čelnici jedinica lokalne samouprave prepoznajete prioritete razvoja svojih gradova i općina te županije. Daje vam se mogućnost da odredite prioritete razvoja i u svemu tome vas podupire Vlada”, poručio je.
Nastavio je da su “izazovi veliki”, a posebno je utoliko istaknuo demografsku revitalizaciju.
“Podsjećam da smo 2016. godine imali prosjek razvijenosti u odnosu na Europsku uniju od 62 posto, a da smo danas na 76, dok nam je cilj do kraja mandata postići prosjek razvijenosti od 80 posto. Iz iskustva drugih zemalja je razvidno da tada dolazi do povrata onih koji su otišli. Već sad je to vidljivo i već sad ima povratka naših ljudi. Gotovo 25 milijardi eura je usmjereno na postizanje tog efekta”, rekao je Medved.
*objavio KAportal