S odbojkašicom i neovisnom članicom Vijeća Gradske četvrti Banija Ines Curman, zumiramo te teme u utorak, dan prije utakmice odbojkašica OK “Kelteks” u Superligi s odbojkašicama OK “Veli Vrh” iz Pule i prije no što je taj dio prvenstva zaključen prijavama zbog navodno namještanja.
Karlovčanke su pobijedile u srijedu u posljednjem kolu, nisu izborile doigravanje, a u četvrtak je vlasnik tvrtke Petračić projekt Davor Petračić objavio da je kao njihov sponzor Hrvatskom odbojkaškom savezu podnio zahtjev za pokretanje stegovnog postupka protiv sudionika utakmice između splitskog “Brda” i zagrebačkog kluba “Mladost” iz kola ranije.
Navodnim puštanjem te utakmice zagrebački klub je splitskom omogućio šesto mjesto na ljestvici i doigravanje, odnosno onemogućio to karlovačkom.
Dakle, pobjeda protiv Puležanki i Petračićeva reakcija su događaji koji su se odvili nakon razgovora s I. Curman.
“Ostali smo u Superligi, a malo je nedostajalo da uđemo u doigravanje, mada za to i dalje postoji nategnuta teoretska mogućnost. U posljednjem kolu su neke ekipe odigrale nesportski. Treba gledati samo sebe i svoj rad”, rekla je.
Možeš li uraditi rezime prijašnjih godina, koliko je klub ostvario, odnosno koliko je napredovao i je li mogao više?
– OK “Kelteks” je dugo u Superligi, najvišem rangu u Hrvatskoj. Već je činjenica da smo među deset vodećih klubova svake godine velika stvar. Rezultati variraju, ali je ogroman uspjeh zadržati se u vrhu jednog sporta i to pokazuje da se dobro radi. Imamo veliku bazu djece i velik interes za odbojku. Najvažnije je da djeca dolaze u klub i da se bave sportom. To je velika stvar za karlovački sport i Karlovac uopće.
Vrlo si angažirana operativno u klubu kojega vodi kao predsjednik Đuka Batinić. Obnašaš li ti neku nominalnu funkciju?
– U klubu sam 30 godina. Počela sam kao igračica nakon što je Jovan Zec – Haze došao u Osnovnu školu “Banija” i pokupio nas par klinki. Igrala sam dugo, nakon toga na fakultetskom studiju, a nakon pauze sam se vratila u klub da volontiram. Krenulo se opet graditi nešto što je dovelo do ovoga danas. Moja službena funkcija je ona članice Nadzornog odbora, a neslužbena da pomognem koliko mogu i gdje mogu u organizaciji utakmice, uređenju društvenih mreža, komunikaciji…
Što klubu treba dodatno od institucija, od Karlovačke sportske zajednice, primjerice?
– Od KŠZ dobivamo najviše što možemo. Ogroman je problem pronaći sponzore i nadam se da će se to promijeniti promjenama Zakona o sportu koji je porezno rasterećuje za doniranje sporta. Treba nam više donacija tvrtki da bismo mogli lakše izdurati sezonu. Taj dio nam je jako problematičan. Od KŠZ i Grada imamo veliku podršku. Svi naši klubovi su amaterski, a da bismo funkcionirali na višoj razini, treba nam više novca. Djelomično se financiramo iz članarina, ali to nije dovoljno.
Javljaš se zabundana iz Školske sportske dvorane “Mladost”. Ima li tamo grijanja?
– Nema i to nam predstavlja velik problem zimi i ove smo godine jednu utakmicu zbog toga morali odigrati u dvorani OŠ “Dubovac”. U sportskoj dvorani na Rakovcu je uistinu jako hladno. Rukometaši su nakon gostovanja napisali da su sretni što se nitko nije ozlijedio s obzirom na to da su igrali u zimskim uvjetima. Grijanje je ogroman problem. Novac je pronađen za obnovu parketa i nabavu opreme, ali će grijanje i dalje biti jako velik problem za zimskih mjeseci.
Grijanje će biti manji problem ljeti.
– Tada smo na treninzima ili pauzama.
Je li sportska dvorana na Rakovcu pogodna glede odbojkaške opreme?
– Imamo od toga sve što trebamo. Potrebni su novi semafori i tonska oprema.
Vijećnica si u VGČ Banija, ali nezavisna – nisi članica stranke Možemo.
– Bila sam prva na listi Socijaldemokratske partije Hrvatske i stranke Možemo na zadnjim izborima, ali nisam bila jedina nezavisna – nismo svi službeni članovi stranke, odnosno više nas s liste je nezavisno no što smo u članstvu. Umalo sam tri godine vijećnica i od ukupno 11 vijećnika s naše liste nas je četvoro i još je jedna umirovljenica s liste Dimitrija Birača te još jedan iz Domovinskog pokreta koji se valjda raspao u Karlovcu, pa je i on sad nezavisni vijećnik.
Zašto nisi članica stranke Možemo?
– Klonim se godinama politike i kada sam se kandidirala za Vijeće gradske četvrti Banija mnogi su me Banijanci savjetovali da to ne radim jer da se ništa neće moći postići osim što će se sastančiti u krug bez plana, rasporeda i koristi, no bila sam tvrdoglava i odlučila sam pokušati. Ne želim se stranački aktivirati i baviti politikom jer nemam za to želudac, strpljenja niti vremena. Poštujem rad oporbe, posebice vijećnika stranke Možemo u Gradskom vijeću Karlovca i Županijskoj skupštini Županije karlovačke. Ovdje sam se aktivirala kao lokalpatriot, kao netko tko cijeloga života živi na Baniji i svakodnevno svjedoči hrpi problema. Uvjerila sam se da se iznutra ne može ništa uraditi ili vrlo malo.
Kakva su tvoja iskustva s mjesnom samoupravom i s VGČ Banija unazad ove dvije ili tri godine?
– Sastanci se održavaju jako rijetko i znade proći dva ili tri mjeseca bez sastanka, a čujem da je tako i u drugim vijećima gradskih četvrti, čak i gore u nekima nego kod nas. Kad se i sastanemo često nema kvoruma jer ne dolaze vijećnici Hrvatske demokratske zajednice, mada imaju većinu. To mi govori da je oporbi stalo do toga da se nešto uradi, a njima nije – bit će četiri godine tamo bez ideja i rada. Kad se i održe, sastanci odrade minimum minimuma. Vijeća gradskih četvrti nemaju ovlasti. Naš proračun je mizeran i većina novca odlazi na nabavke zastave i plaćanje računa. Osigurali smo financijska sredstva za radionice za djecu, što je odlično, a odredili smo novac i za postavljanje oglasne ploče, no to su sitne mjere. Možemo Gradu nešto predložiti i od njih nešto zahtijevati, no ne sastajemo se dovoljno redovito da bismo nešto uradili. Sam sustav te anestezira, sve tvoje težnje i prohtjeve. Odradit će se kozmetičke mjere, a sve drugo nije u planu. Prije dvije godine je kolegica iz VGČ Banija poslala dopis s fotografijama na temu neuređenog prostora ispred doma zdravlja gdje cirkulira velik broj djece koja pohađaju obližnju školu i posjetitelja te zdravstvene ustanove. Prije dvije godine je obećano da će se izraditi projektna dokumentacija i elaborat, da se postave makar uspornici jer je promet pregust i prebrz, ništa se nije uradilo. Prometni znakovi su prekriveni krošnjama, nema iscrtane signalizacije – taj prostor je potpuno neuređen. To je jedan od milijun primjera naših neuspjelih pokušaja. Ne odgovaraju niti na elektronsku poštu – to što sam članica VGČ ne jamči da ću dobiti odgovor iz gradske uprave. Znalo se dogoditi da mjesecima ne odgovore na moj imejl.
Predsjednica VGČ Banija je Irena Božičević.
– Prije nje je predsjednik bio gospodin koji je otišao vrlo brzo s tog mjesta. Bio je potpuno nesuradljiv, nije nam htio davati zapisnike i nije htio komunicirati s nama. Hvala Bogu, brzo je otišao. Izišao je skroz iz VGČ.
Možda je zaključio da se nema smisla angažirati u mjesnoj samoupravi.
– Čini mi se da je imao sasvim drugu viziju rada, da će sve sam određivati, a mi smo pokazale zube. Nije htio poštivati procedure i vrlo brzo smo se na njegov rad požalile Gradu Karlovcu.
Je li mjesna samouprava uopće potrebna?
– Jest, ali ne da se radi na ovakav način. Previše je 11 članova VGČ i ona bi trebala imati više ovlasti i bolju komunikaciju s Gradom. Možda vijeća mjesnih odbora imaju više koristi od toga, no što se tiče četvrti svugdje je isto – odrađuje se minimum, odnosno ono što Grad odredi. Ono sitno što se odradi zbog nas u kvartu je mizerno. Četvrti zaslužuju više, posebice Banija koja je napušten i zapušten kvart – to je vidljivo kojim god putem da kreneš. Banija zaslužuje više od par centimetara asfalta godišnje.
Na Baniji su najveće tvornice i trgovački centri. Je li ono što se s Banije uplaćuje u gradski proračun razmjerno onome što se iz njega dobiva?
– Nije. Od toga ne vidimo baš ništa. Od trgovačkih centara i tvornica dobivamo samo prometni kaos. Banija je potpuno opterećena prometom, posebice od zatvaranja Banijanskog mosta. Korist imamo od programa “KAkvart” kojega financira tvrtka s drugog kraja grada, a i to što se radi kroz taj natječaj je teški fušeraj. Dobili smo bili 9.200 eura i za to je prošle godine izvan svih rokova kod tri nebodera napravljena jedna jedina staza.
Bi li konkretizirala?
– Na taj su se program ranije prijavljivali komunalni i društveni projekti, a lani samo komunalni. Prijavili smo bili uređenje dviju pješačkih staza na Trgu kralja Petra Svačića, između nebodera i brze ceste. Tamo su bile stare ploče, uništene klupe i nedostajalo je kanti za smeće i za pseći otpad. U projektu su bile obje staze, za to smo dobili novac, no potom su cijene porasle i nije se moglo raditi dvije staze, pa se radila jedna, a i s time se odugovlačilo. Konačno je to završeno prošle godine. Prije su tamo bile stepenice, a sada je napravljena umjesto njih kosina po kojoj se ove zime nije moglo hodati jer je bila zaleđena. Klupe su postavljene na betonske blokove za koje dijete ili starija osoba može zapeti. To je fušerski napravljeno. Tamo često prolazim i svi koji uživaju u parku su zgroženi kvalitetom radova.
Tko je bio izvođač?
– Mislim da je bila tvrtka Ceste Karlovac. To je napravljeno, novac je potrošen, njima je to sve u redu i to je to – idemo dalje.
U 2025. je održano je 11 sjednica i nabavljen je laptop.
– I printer i zastave.
Zatraženo je i uvođenje optičkog interneta Ulici Banija i u Masarykovoj. Je li to ostvareno?
– Nije, niti u kod mene u Jagićevoj. To jest zatraženo, ali je Grad odgovorio da to nije u njihovoj ingerenciji. Stanari su još 2016. ili 2017. tražili od T-coma da se to uvede.
Koja je uloga VGČ Banija u organizaciji Ivanjskog krijesa?
– Organiziraju ga udruge s Gaze i Banije, a mjesna samouprava je samo potpora. Cijeloga dana su naše prostorije tada otvorene, osigurali smo zakusku, kupili smo majice nogometnoj ekipi. Te dvije udruge sve organiziraju.
U izvještaju se spominje i sirana za Ivanjski krijes. Kakva bi to bila sirana?
– Ne sirana, nego sirena. Mlada karlovačka kiparica je Turističkoj zajednici Karlovca predložila da izradi skulpturu sirene koja bi gorjela na krijesu. Turistička zajednica je odlučila da se to ne radi za krijesa jer je to manifestacija dugačke povijesti koja nema veze s time. Možda bi se to moglo raditi u sklopu proslave Dana grada.
Gdje je Europa stala sa spaljivanjem vještica možemo nastaviti spaljivanjem sirena.
– Da, da…
U dokumentaciji se spominje i križ na školskom igralištu.
– To je dio starog projekta koji prethodi našem mandatu. Na prostoru igrališta OŠ “Banija” napravljen je takozvani sportski park s križem kao spomen-obilježje braniteljima, posebice onima s Banije. No, tom križu tamo nije mjesto. To je područje na kojemu se malotko zadržava, osim možda vikendom dok djeca igraju nogomet ili košarku. Onuda se šeće pse i to nije prostor za tako važno obilježje. Ako se već htjelo napraviti takvo obilježje, što podržavam, trebalo je dobiti značajnije mjesto, možda kod crkve ili na travnatoj površini blizu Lidla. Taj križ se niti ne vidi s ceste i to nema smisla.
Je li igralište sanirano?
– To je bio naš prijedlog. Prije par mandata je VGČ Banija sudjelovalo u postavljanju podloge na košarkaškom igralištu koja je uništena te bi je trebalo popraviti ili staviti novu. Skoro svake godine predlažemo da se tamo postave reflektori.
Gdje nedostaju kante za smeće?
– Imamo velik problem s njima jer misteriozno nastaju ili budu odbačene na živice. Ne znam tko prolazi tim našim kvartom noću i kome pada na pamet da se igra tim kantama. Milijun puta sam od Čistoće tražila dodatne kante za opći i pseći otpad, no dobivala sam odgovore da nismo prioritet, da je takvih problema u cijelom gradu i tako dalje.
Jesu li postavljene oznake za prostore na kojima je dozvoljeno kretanje pasa?
– Ima samo par lokacija s takvim oznakama. Na nekim mjestima na kojima se nalaze nema kanti za pseći otpad. Premalo je i tih lokacija i kanti. Mi predlažemo, a netko drugi ništa ne radi.
Je li održana planirana manifestacija s Glazbenim centrom “BUKA”?
– Bit će održana 30. svibnja u suradnji s GC “BUKA” i OŠ “Banija” koja je ustupila igralište na kojemu ćemo postaviti pozornicu za nastupe. To smo projekt predložile kolegica i ja za ovogodišnji natječaj “Kakvart” i usvojen je, a zamisao je da to bude kvartovsko druženje, da se malo podružimo te subote, da djeca dođu, zabave se, poslušaju glazbu.
Povod za ovaj intervju je bio tvoj nedavni istup zbog višednevnih problema na Baniji s vodom za ljudsku potrošnju. Je li taj problem sada riješen?
– Nije u potpunosti i neće biti riješen još dugo, ne samo na Baniji, nego u cijelom gradu. Znam da su cijevi stare i da su problemi veliki, ali se oko njihova čišćenja trebalo bolje komunicirati s građanima. U našem kvartu je većinom starije stanovništvo koje ne odlazi na internet i nije znalo da se to čišćenje provodi i da neće biti isporuke. Tako velike akcije se trebaju drugačije najaviti, obavijestima po sandučićima ili obilaskom kuća. Nemoguće je očekivati da su svi na internetu po cijeli dan. Rekla sam bila prvom susjedu koji je mlađa osoba večer prije da nećemo imati vode cijeli dan, a on nije imao pojma o tome. Zato je bilo velikih problema. Deplasirano je optuživati neku bakicu što je otvorila vodu i napravila problem jer možda nije niti znala da neće biti isporuke. Trebali su drugačije objasniti ljudima posljedice čišćenja, da se filteri mogu začepiti i što treba uraditi. Danima su mi dolazili ljudi koji su zvali vodoinstalatere. I dalje je voda smeđa na nekim lokacijama. Možda će situacija biti neko vrijeme malo bolja, ali ne vjerujem da su riješili cijeli problem.
*objavio KAportal