“Treba sačuvati sjećanje na žrtve iz davnih sukoba i razmisliti koliko je mir važan, a to moramo imati na umu s obzirom na aktualnosti”, poručio je danas u muzeju na Turnju za otvorenja izložbe “Hrvatske jedinice na sočanskoj fronti” predsjednik Gradskog vijeća Mario Jovković.
Do 18. svibnja se može razgledati u Muzeju Domovinskog rata Karlovac – Turanj ta gostujuća izložba Kobariškog muzeja iz Slovenije koju kao autori potpisuju kustosi Jaka Fili i Mojca Dubravec.
Ona je ostvarena sredstvima Grada Karlovca, Veleposlanstva Republike Slovenije u Hrvatskoj i Muzeja grada Karlovca.
Naglašeno je da se izložba ponajprije odnosi na pukovnije u sastavu 15. i 16. korpusa vojske Austro-Ugarske.
Fili je objasnio da je njihov muzej “muzej malog čovjeka” i da ne iznose priče o generalima i junacima, nego o običnom čovjeku uvučenom u rat.
“Mnogo ljudi uopće ne zna što se kod nas događalo tijekom Prvog svjetskog rata pa smo uradili izložbu koja je sažetak svi događanja na sočanskom bojištu, da bismo potom došli na ideju predstaviti sudbinu vojnika pripadnika različitih naroda i prvo smo imali izložbu o vojnicima iz Češke, a sada imamo sažetak događanja na sočanskom frontu i o sudbini hrvatskih vojnika”, rekao je Fili koji je kasnije o tome i predavao.
Nastavio je da iznose na izložbi listu većine hrvatskih jedinica i da pričaju više o pješadiji, konjanici i artiljeriji, a manje o drugim rodovima vojske.
“Iznosimo i osobne note, izvatke iz dnevnika hrvatskih vojnika i možete vidjeti o čemu su razmišljali, pa artiljerac Ivan Brlić piše kao da nije niti bio o ratu, a pješaci sasvim drugu priču”, dodao je Fili.
Ravnatelj Kobariškog muzeja Martin Šolar je napomenuo da je povijest Slovenaca i Hrvata u Prvom svjetskom ratu “dosta bliska, neovisno o tome što podaci nisu sasvim jasni”.
“Branili smo svoje zemlje i u tome smo i uspjeli, neovisno o posljedicama”, rekao je Šolar.
Nastao je da se bave povijesnim istraživanjem, ali da je ustanova koju vodi ujedno dio i turističke ponude.
“Povijest Prvog svjetskog rata nije u bivšoj državi bila potencirana, pa je bilo zanimljivo obrađivati tu temu i ima još prostora za to”, kazao je Šolar.
Dodao je da imaju Zakladu “Put mira” koja se bavi povezivanjem baštine iz tog razdoblja na terenu i da sve više Hrvata dolazi na godišnje odmore i izlete u Sloveniju, na Alpe i na Soču, pa im se želi predstaviti povijest.
“U srpnju prošle godine smo počinjali dogovore i već smo s ovom izložbom pola Hrvatske obišli. To je i ponuda i pozivnica za dolazak u Kobarid”, poručio je Šolar.
Voditelj muzeja na Turnju Juraj Horvatin je ocijenio pozitivnim da u Sloveniji postoji muzej posvećen Prvom svjetskom ratu i napomenuo da toga nema u Hrvatskoj.
Podsjetio je na tragove Prvog svjetskog rata u Karlovcu, prije svega spomenik Glorijeta autora Hermanna Bolléa na Vojnom groblju na kojemu su ostavljena prazna mjesta gdje su trebala biti ispisana imena poginulih.
“Osim tog spomenika, imamo i Malu Glorijetu, spomenik vojnicima kod Veleučilišta u Karlovcu, spomen-ploču u crkvi Presvetog Trojstva, Ruski put kojega su gradili ruski zarobljenici”, naveo je Horvatin.
Objasnio je da su Hrvati i Slovenci kao ratnici na sočanskoj fronti imali posebnu motivaciju jer su branili svoje domove, svoj teritorij znajući da o uspjehu tih bitaka ovise granice s Italijom koja nije dobila što je tražila, unatoč tomu što je bila pobjednica.
Ravnatelj Muzeja grada Karlovca Igor Čulig je naveo da mu je pradjed Jakov nastradao kao vojnik na sočanskoj bojišnici, a da mu je grob nepoznat.
“Naši ljudi su bojevali na različitim stranama i pomalo smo i zaboravili gdje se nalaze konkretni spomenici. U Sloveniji ih često susrećemo. Naš odnos prema tome je nedorađena historiografija ili emotivni odnos”, kazao je Čulig.
Podsjetio je na to da je prije desetak godina u suradnji s muzejom iz Nove Gorice karlovački muzej organizirao izložbu Sande Kočevar “Za kralja i dom” na temu iskustva Karlovčana u Velikom ratu, kako se nazivao Prvi svjetski prije no što je izbio Drugi.
Savjetnica za kulturu Veleposlanstva Republike Slovenije u Zagrebu Tamara Plankar je rekla da je kulturna suradnja Hrvatske i Slovenije raznolika.
“Sudjelujemo u puno znanstvenih, edukativnih i kulturnih programa te volimo predstavljati slovenske institucije i umjetnike”, kazala je T. Plankar.
*objavio KAportal