Karlovački gradski proračun za ovu godinu iznosi 145 milijuna eura, a od tog iznosa se 46 milijuna eura odnosi na Upravni odjel za društvene djelatnosti, pa je i red da ono što obuhvaća zumiramo s pročelnicom Draženkom Sila-Ljubenko, koja je na tom mjestu od 2017. godine.
Kako se nosite s podosta širokim rasponom nadležnosti odjela kojega vodite?
– Puno područja obuhvaća UO za društvene djelatnosti, sve što je život grada i što pripada društvenom segmentu – od malih beba do umirovljenika, predškolski odgoj, osnovno školstvo, kulturu, sport, organizacije civilnog društva, socijalu i sva druga područja vezana uz to. Moraš biti jako zainteresiran za taj posao i voljeti ga, imati strpljenja pored odgovornosti, vremena da posvetiš ljudima, posebice onima koji imaju posebne potrebe, koji su potrebiti ili pak onima koji žive normalne živote, pa im se onda nešto izjalovi i promijeni, izgori im dom, primjerice, ili obole, što su vrlo teške situacije u kojima treba postupiti empatično i u tome smo dosta uspješni. Taj dio posla nam je drag.
Imate li budžetiran novac za pomoć ljudima u takvim akutnim situacijama?
– Imamo. Dio proračuna u okviru socijalnog programa se odnosi na jednokratne pomoći onima u teškim životnim prilikama. Imamo posebnu poziciju u proračunu za onkološke bolesnike. Zabrinjava što nam je za to potrebno izdvojiti sve više novca jer to znači da je sve veći broj onih koji obolijevaju od takvih bolesti, a među njima ima i djece. Nedavno je izgorio stan nekome i tada također treba pomoći. Novac kojeg pritom isplaćujemo nije dostatan za rješavanje njihovog problema, ali je ipak pomoć i podrška, gesta koja pokazuje da nisu usamljeni. Možemo dati i savjet, povezati ih s drugima koji mogu pomoći i uvijek o tome vodimo brigu.
Je li stan koji je izgorio bio gradski?
– Jest u jednoj situaciji. Osigurali smo bili drugi smještaj stanarima te financirali najam dok se stan ne uredi, što će biti uskoro, pa će se stanari moći vratiti. To je školski primjer kako smo reagirali.
Koliko je gradskih stanova, a koliko korisnika?
– Ne znam jer je to u nadležnosti UO za imovinskopravne poslove i upravljanje imovinom, a postoji i povjerenstvo koje brine o dodjeli stanova.
U što se ulaže 46 milijuna eura?
– Gotovo 20 milijuna eura od tog iznosa se odnosi na školstvo, odnosno plaće zaposlenika u školama – taj dio financijskih sredstava je za decentralizirane funkcije u školstvu i za zaposlenike i Grad to dobiva od središnje države. Riječ je, dakle, o prijenosu novca. U sklopu našeg proračuna su i financijska sredstva za predškolski odgoj i obrazovanje, dakle za zaposlene, a taj novac osigurava Grad. Unazad nekoliko godina se i središnja država pridružila sufinanciranju plaća, odnosno materijalnih troškova u vrtićima, što se naziva fiskalnom održivosti, a za tu namjenu godišnje dobijemo oko osam stotina tisuća eura i nadamo se da će u budućem razdoblju za to biti i koji euro više. Naš proračun obuhvaća i novac za funkcioniranje ustanova u kulturi, a ostalo se odnosi na naše programe u sportu, kulturi, socijali, tehničkoj kulturi te ostale aktivnosti i programi koji se odnose na nadstandarde u školama i vrtićima.
Kad će se ostvariti plan da svako dijete ima mjesto u vrtiću?
– Na dobrom smo putu da se to vrlo brzo ostvari. Pri završetku je izgradnja prekrasnog novog vrtića na Luščiću, što će predstavljati veliko olakšanje za mnoge roditelje. Pripremamo dogradnju područne škole u Hrnetiću i prenamjenu u vrtić. Izgradnjom vrtića na Hrnetiću, ali i prenamjenom područnih škola sam sigurna da ćemo svu djecu moći smjestiti u vrtić. Ako to nećemo ostvariti niti tada, to će značiti da imamo nove stanare, odnosno obitelji u Karlovcu. U tom slučaju ćemo sa zadovoljstvom tražiti nova rješenja.
Hoće li smještaj u vrtiću bit besplatan kada se ostvari dovoljan broj mjesta?
– Kad budemo imali svu djecu u vrtiću, vidjet ćemo kako posložiti participaciju roditelja. Trenutačno plaćaju najviše 90 eura i to se neće za sada mijenjati i taj je iznos na istoj razini već godinama, neovisno o povećanju troškova.
Kako glede toga stoji Karlovac u odnosu na druge gradove?
– Gradovi su donijeli različite odluke. Rijetki su oni koji imaju potpuno besplatan smještaj u vrtićima, odnosno oni koji imaju posebne kriterije za obitelji s troje djece kao što ima Karlovac – ako obitelj ima troje djece u vrtiću, za jedno se plaća participacija, ne i za drugo dvoje. Ima vrtića koji su skuplji nego u Karlovcu, a mislim da se nalazimo u sredini. Roditelji su nekad morali dodatno financirati pribor za likovni odgoj, a sada to financira Grad.
Prvašića je manje ove školske godine no što je bilo prethodne. Kakav je višegodišnji trend u tom pogledu?
– U posljednjih nekoliko godina imamo pad broja upisa prvašića, no ne radi se o manjem broju djece. Svake godine se susrećemo s povećanim brojem odgoda upisa u prve razrede – ove godine je po toj osnovi ostalo neupisano šezdesetak djece. Analize su pokazale da će taj broj rasti, tim više što dolaze iz drugih sredina u naše škole, broj stanova je u porastu i kako se povećava broj predškolske djece, tako će se tražiti i stolica više u školskim klupama.
Što uvjetuje odgodu upisa?
– To se radi po preporuci stručnog povjerenstva, a razlog je najčešće nezrelost djeteta.
Ako imamo porast broja takve djece, je li to zbog nekog društvenog trenda ili novih standarda?
– Jednim dijelom je taj porast uvjetovan nekontroliranim korištenjem mobitela i društvenih mreža, pa djeca nisu dovoljno socijalizirana.
Lani smo u Dječjem vrtiću “Gaza” imali aferu kada su vladajući reagirali na odluku odgojiteljice, ujedno i vijećnice stranke Možemo, Marte Šavor-Radičević da zatraži privolu roditelja za blagoslov u sklopu Dana kruha, što se ocijenilo neprihvatljivim. Postavio sam neutralno pitanje umjetnoj inteligenciji što je M. Šavor-Radičević napravila pogrešno, a Google AI je odgovorio da nije ništa uradila krivo te je izlistan niz odredbi od Ustava do naputka Agencije za odgoj i obrazovanje da taj stav argumentira. Je li odgojiteljica pogriješila?
– Dani kruha se obilježavaju svake godine sredinom listopada. Ta se manifestacija održava ne bi li se izrazila zahvalnost plodovima zemlje i prirodi. Ta manifestacija povezuje naše bake i mame koje pripremaju razne proizvode od tijesta. Tog dana djeca uživaju u manifestaciji koja je edukativna i emotivna jer sve zbližava. Nigdje nije zabranjeno da se taj kruh blagoslovi. Previše je ta manifestacija važna da bismo komentirali što se tog dana dogodilo i tko je u pravu – u pravu su svi koji su u tome uživali i koji su dali doprinos, a djeca su sigurno nešto naučila.
Može li djelatnik koji djeluje po pravilima u sustavu kojega vodite očekivati zaštitu u slučaju napada?
– Programi i kurikulum su u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske. Za nezakonito postupanje u školama i vrtićima postoje inspekcijski nadzori. Ako se utvrdi da postoje problemi, treba reagirati prema nadležnim službama. Ne možemo istupati, ako nije u našoj nadležnosti.
S obzirom na to da niste istupali, možemo li zaključiti da nije ništa niti prekršeno?
– Nismo imali nikakvih drugih problema, sve se odvijalo u toplom ozračju i nije bilo potrebe dramatizirati.
U Strategiji razvoja sporta Karlovca 2021.-2028. su crvenim slovima otisnuta upozorenja. Primjerice, upozoreno je da značajni rizik predstavlja to što je dva do tri puta manji porast izdvajanja za sport u odnosu na druge gradove. Kako se nosimo s tim rizikom?
– Ne možemo pričati o nekom riziku. Prije nekoliko tjedana je bila svečanost proglašenja najboljih karlovačkih sportaša kada su gradonačelnik Damir Mandić i predsjednik Karlovačke sportske zajednice Željko Šančić iznijeli brojke na tu temu. Karlovac je unazad nekoliko godina znatno povećao izdavanja za sport, čak za šezdesetak posto, zaposleno je više trenera, osigurana su financijska sredstva za njihove plaće i u odnosu na 2025. godinu ove je proračun za sport je veći za 360.000 eura. Ne kažem da je to dostatno, no vodimo brigu o sportu, pa nema mjesta riziku. Ne možemo niti zanemariti ulaganja u sportsku infrastrukturu. Imat ćemo nove sportske dvorane koje će itekako doprinijeti razvoju sporta.
U toj strategiji je crvenim slovima otisnuto upozorenje da stanje u školskom sportu po pitanju uključenosti učenika nije zadovoljavajuće.
– Kada je strategija izrađivana prikazani su podaci koje smo imali, no to se mijenja iz dana u dan. Imamo sve više ulaganja u sport i stvaraju se bolji materijalni uvjeti, svjedočimo povećanju broja učenika uključenih u školski sport. Tome će doprinijeti dvorane u Mahičnu, Rečici, pri Osnovnoj školi “Braća Seljan”, prekrasna trodijelna dvorana škole na Luščiću…
Bivši političar i aktivist Davor Petračić je upozoravao da se Školska sportska dvorana “Mladost” ne grije. Smrzavaju li se sportaši tamo?
– Tom dvoranom upravljaju Sportski objekti Karlovac. Ravnateljica te ustanove Renata Kučan se očitovala na te komentare. Svjesni smo da dvoranu treba rekonstruirati i učiniti energetski učinkovitom. Kolege iz UO za gospodarstvo, razvoj grada i fondove Europske unije pripremaju prijavu na natječaj za financiranje energetske obnove. Nadam se da ćemo u tome uspjeti. Dvorana je stara, puno je toga izdržala, a vratit ćemo joj grijanje i dušu koju zaslužuje.
Koliko je sad trenera zaposlenih?
– Više od 30. Neki su zaposleni na određeno, neki na neodređeno. O tome vodi brigu KŠZ, po potrebama pojedinih sportova. Ne štedimo financijska sredstva jer nam je želja da zadržimo trenere s obzirom na to da su ključ za bavljenje sportom.
Mogu li očekivati veće plaće?
– Već su početkom godine zaprimili veće plaće u odnosu na prošlu godinu?
Jesu li zadovoljavajuća primanja pomoćnika u nastavi?
– Možda ne zadovoljava njihov status. Po pravilnicima ministarstva, moraju ugovore potpisivati samo na godinu dana i to predstavlja mnogima problem. Što se tiče financiranja, nastojali smo izdvojiti dodatna sredstva i pojačati satnicu koja je lani iznosila sedam i pol eura, a sada je osam. Nešto više od toga imaju oni koji rade s troje i više djece. Grad je osigurao sredstva i za njihova materijalna prava.
Od lani đaci, a možda i studenti, imaju pravo na karlovačku kulturnu iskaznicu kojom ostvaruju pogodnosti u ustanovama u kulturi.
– Na kulturnu iskaznicu imaju pravo učenici osnovnih škola i srednjih na području Karlovca te to koriste. Možda imamo prostora za to da ih više motiviramo za njeno korištenje. Ostvaren je iskorak jer stvara osjećaj pripadnosti i dala mogućnost da se manje plati kartu. To je mnoge povezalo, otvorilo im vrata kazališta, a mogu doći i autobusima koje plaća Grad u ustanove kulture i Slatkovodni akvarij “Aquatika”. Tako odgajamo publiku.
Gradonačelnik je najavio novi gradski prijevoz. Hoće li ostati besplatan za umirovljenike?
– Sasvim sigurno. Važno je voditi brigu o tome da ne radimo korake unazad, nego da usluge unapređujemo. Umirovljenici dobivaju kartu kojom se mogu besplatno voziti po gradu. Tu je kartu preuzelo više od dvije tisuće umirovljenika, a prijevoz je besplatan i za osobe s invaliditetom. Te se mjere mogu samo unaprijediti.
Hrvatski dom će biti nova ustanova. Kako će se njome upravljati?
– Na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Karlovca je donesena odluka o njenom osnivanju. Traje proces osnivanja, dakle konstituiranja Upravnog vijeća, a članove imenuje gradonačelnik. Imat ćemo u ožujku statut, nakon toga ćemo birati ravnatelja i očekujemo da ćemo u srpnju već moći biti u Hrvatskom domu.
Imamo bizarnost da Muzej grada Karlovca slavi 120 godina postojanja, a u broju 21/22 Revije za književnost, umjetnost i kulturu “Kupa” od prošle godine su objavljeni članak iz novina iz 1944. i svjedočenje prve ravnateljice Ivane Vrbanić koji govore da muzej nije postojao prije 1950-ih. Kako gledate na nesklad između toga da je muzej proslavio “121. rođendan” i činjenice da nije postojao do sredine 20. stoljeća?
– Možda bih se morala više informirati da bih mogla izraziti svoj stav. Možda je ravnatelj Igor Čulig taj koji će nam dati više informacija.
Ako odemo u bilo koji grad i želimo nešto saznati o njemu, obiđemo muzej jer očekujemo da ćemo u njemu dobiti vjerodostojne informacije, zar ne?
– Slažem se s time. Muzej nam može reći koji rođendan slavi.
*objavio KAportal