Od rujna prošle godine predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Karlovac je direktor tvrtki Automation Technology iz Karlovca i Lovato Electric iz Zagreba Mario Tomljanović s kojime zumiramo stanje i izazove u gospodarstvu Karlovačke županije i zemlje.
Minimalna plaća u Hrvatskoj iznosi 1050 eura bruto, što je 80 eura više nego lani i riječ je o administrativnom povećanju, a 70.000 zaposlenih je na minimalcu i analitičar Damir Novotny je rekao da je to loše jer je minimalna plaća rasla brže od produktivnosti. Kako se ona mjeri?
– Po dodanoj vrijednosti koju radnik uradi – mjeri se ono što radnik proizvede u jedinici vremena. Ovo što ste spomenuli je goruća gospodarska tema za ovu i naredne godine. Imali smo u 2025. stabilno tržište rada s problemom manjka radnika, odnosno s uvozom radne snage. U zadnjem tromjesečju je rast plaća bio oko deset posto. I dalje imamo dobru izvoznu prerađivačku industriju te nastavak rasta turizma i logistike koja je posebice u Karlovačkoj županiji premalo zastupljena s obzirom na lokaciju. Kad sve to spojimo s niskom razinom nezaposlenosti, imamo dosta pozitivnu sliku. Dolazimo ipak do problema što minimalna plaća nije dostatna za normalan život, a poslodavcima je možda teško prijeći tu granicu s obzirom na troškove koje imaju i koje očekuju. Efikasnost je u Hrvatskoj poprilično loša i raste sporije nego u ostatku Europske unije. Na njenom unapređenju ćemo morati puno raditi, da dođemo do zadovoljavajućih ishoda za tvrtke koje će onda moći povećavati i plaće. Produktivnost u Hrvatskoj iznosi tridesetak tisuća eura po zaposlenom, a u Sloveniji dvostruko više. U zadnjoj godini je u Sloveniji narasla nešto više od deset posto, a u Hrvatskoj samo dva i pol, što više brine. To je jedan od glavnih problema s kojime se moramo baviti.
Zašto je radnik u Hrvatskoj dvostruko manje produktivan nego u Sloveniji?
– Naši ljudi rade možda i više od ostalih. Vidio sam i u stranim zemljama kako se radi. To nije povezano toliko s čovjekom. Riječ je o mogućnostima, odnosno o vrsti proizvodnje. U Karlovačkoj županiji je i dalje to maloserijska produkcija specijaliziranih dijelova koji se nekad mogu, a nekad ne mogu naplatiti. Tehnologije su dosta zastarjele. Imamo jako puno dobrih tvrtki koje ulažu u napredak, novu tehnologiju, razvoj i istraživanje, no ne mogu si to svi priuštiti i možda nisu spremni za iskorak u digitalizaciji i automatizaciji radi povećanja razine efikasnosti. Kod nas možda malo kasne ulaganja, ali će se morati ostvariti.
Nedavno je gostovao u ovom ciklusu intervjua tajnik Regionalnog industrijskog sindikata Jakov Kolak koji je opisao život dobrog dijela stranih radnika u Hrvatskoj. Taj život je gotovo pa ropski, a vrlo su produktivni. Koliko se često produktivnost ostvaruje preko grbače radnika?
– U jednom pogledu se ostvaruje. Načelno tvrtke lijepo raspolažu s radnicima, no ima i onih koji manje pozornosti obraćaju na to, pa smo svjedoci loših uvjeta života i rada. Strani radnici su nam nužni, ali nemaju odgovarajuću pripremu kada dolaze, da znaju kako se ponašati i u kakve uvjete stižu. Možda nisu svjesni kamo dolaze i što trebaju raditi, a nekad im se ne može niti objasniti zbog jezične barijere. Trebalo bi to optimizirati, da bismo ih mogli bolje iskoristiti.
Djeluje li Gospodarsko-socijalno vijeće Karlovačke županije? Na mrežnim stranicama Županije karlovačke zadnji podaci o sastavu su iz 2020. godine, a zadnji objavljeni zapisnik je iz 2022.
– Djeluje, no pitanje je koliko je produktivno. Možda bi trebalo sastanke prilagoditi, pa da se usmjere na stvarne probleme zajednice. Vijeće postoji, djeluje, sastanci se održavaju i teme obrađuju. Svake godine se rotira predsjedništvo.
Kojim temama se to vijeće bavi, ako ne bitnima?
– Moram priznati da nisam dugo sudjelovao u radu tog vijeća, ali zadnje što sam bio postavilo se pitanje prijevoza. Nije to nebitno, ali bi možda trebalo rješavati nešto važnije. Rješavaju se socijalni problemi i zaključci se prosljeđuju na državnu razinu. Pitanja plaća i uvjeta života i rada stranih radnika nisu dovoljno zastupljeni.
U tom zapisniku iz 2022. godine je kao glavni problem istaknuta nedovoljna sindikalna organiziranost i navedeno je da su se s time svi složili. Zašto bi poslodavci htjeli veću sindikalnu organiziranost?
– U interesu im je da imaju dobar odnos sa sindikatima. Niti se poslodavci mogu ponašati samostalno, niti se sindikati mogu držati zasebno i dijalog je bitan. Teško mi se prisjetiti točno što je bilo tada, no trebalo je vidjeti koji su problemi radnika, usporediti to s mogućnostima poslodavaca i ciljevima te pronaći zajednički jezik. Vjerujem da se u međuvremenu dosta toga i promijenilo. Važno je moći komunicirati otvoreno o problemima i pronaći zajedničko rješenje.
Koliko u privatnom sektoru u Karlovačkoj županiji postoji kolektivnih ugovora?
– Ne znam. Mislim da General Electric ima kolektivni ugovor i pretpostavljam da to imaju samo veće tvrtke.
Ocijenili ste dobrim stanje gospodarstva u Karlovačkoj županiji. Imate li konkretne brojke?
– I dalje nemamo završne podatke za 2025. – čekamo financijska izvješća. Prethodne godine je bilo nešto manje od tri tisuće poduzetnika, ukupni prihodi su iznosili 2,4 milijarde eura, a prosječna plaća 1.130 eura te je dobit iznosila oko 104 milijarde eura, što je pad u odnosu na 2023. Taj pad je vezan uz veće troškove energenata i rada te uz financiranje poduzeća. To će se nastaviti. Imamo jednu od skupljih struja u odnosu na okruženje i šire, a to nije dobro te bi država trebala uvesti modele za veće potrošače.
Stalno se govori o izgradnji nuklearne elektrane i stalno postoje otpori prema tome.
– Inače sam energetičar. Znamo za uvriježeno mišljenje da su takve elektrane opasne i što se s njima događalo, međutim ostvaren je velik tehnološki napredak. Nisam protiv zelene energije, vjetroelektrana i solarnih elektrana jer sve to doprinosi očuvanju okoliša i prirode, no one nisu dostatne. Nuklearna elektrana Krško je također stara i treba razmisliti što uraditi. Problem otpada treba rješavati, ali ne vidim da bi bilo loše graditi nuklearnu elektranu u Hrvatskoj. Treba to dobro isplanirati. Hidroelektrana uništava također prirodu.
Pa i vjetroelektrane.
– Da, ako govorimo o izgledu pejzaža, utjecaju na tlo i ptice.
“Kad bude duvalo, ti puniš džepove”, objasnila je jednom nekadašnja državna tajnica Josipa Rimac. Imaju li naši izvoznici problema zbog carinske politike Sjedinjenih Država?
– Ne prevelikih. Razgovarali smo o tome. Dolazi do otpora kod američkih kupaca zbog povećanih carina i troškova. Bilo bi bolje da toga nema, no moramo raditi s time. Imamo dobre i konkurente proizvode, pa se može funkcionirati i s takvim nametima.
Kako država pomaže poduzetnicima da amortiziraju takve probleme?
– Ne nude se značajne pomoći. Postoje poticaji i oslobođenja od poreza. Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske rade pregled mjera za naredni period. HGK je izdao prijedlog mjera koje se mogu realizirati u kratkom roku, a tiču se energetike, okoliša, financiranja ulaganja u tehnologije te ljude i produktivnost. Izrađuje se akcijski plan jer država nema strategiju dugoročnog razvoja industrije i ovo će biti baza za daljnji razvoj. Te glavne teme imaju potkategorije, da se pokrije što više područja i da se fokus stavi na ulaganja i povećanje produktivnosti i efikasnosti, pa će, primjerice, biti obrađena i pitanja visokog troška energije, emisije ugljičnog dioksida, obnovljivih izvora energije, nedostatka ulaganja u zelenu tranziciju te mogućnosti financiranja prilagodbe strožim okolišnim standardima Europske unije. Ako želimo da tvrtke ulažu, da urade iskorak u automatizaciji i opremanju pogona novim tehnologijama te da se ulaže u istraživanje, netko mora osigurati financiranje. Većina fondova Europske unije je usmjerena na malo i srednje poduzetništvo, a morat će obuhvatiti i veće jer ono jest pokretač, odnosno kod većih poduzetnika se stvaraju glavni problemi. Nedostaje kvalificirane radne snage, što otežava primjenu novih tehnologija zbog neupućenosti. Problemi za poslovanje su i visoki troškovi rada, porast bolovanja i drugi. Ulaganjem u tehnologiju pak se smanjuju troškovi proizvodnje i gubici.
Koliko vam je od koristi obrazovni sustav u Karlovačkoj županiji?
– Unazad nekoliko godina se dosta prilagođavalo obrazovne programe potrebama industrije. Obrtnici i poduzetnici su uključeni u proces stvaranja takvog programa ili čak u praktičnu nastavu. Imamo previše teorije, a premalo praktične nastave te bi to trebalo korigirati. S programima, pa i regionalnim centrom kompetencija je učinjen velik iskorak i postoji dobra suradnja između poduzetništva i obrazovanja. To će dati vjetar u leđa budućim zaposlenicima, da steknu nova znanja donacijom opreme ili izravno od poduzetnika.
Koje kvalifikacije nedostaju?
– Spomenuo bih elektrotehničare, strojare, mehatroničare, ali i sva obrtnička zanimanja, u građevini nedostaje zidara i tesara… Što god da kažemo, nećemo pogriješiti.
Nedostaje li vam indologa?
– Možda malo manje od zanimanja koja sam naveo.
Portal Index je 2021. imao naslov: “U Karlovačkoj županiji cijepili 15 poduzetnika. Svi su članovi vijeća parazitske HGK”. Kako gledate na percepciju HGK kao parazitske organizacije?
– To je težak naslov. Htjelo se potaknuti cijepljenje. U međuvremenu je cjepiva nestalo.
Nije li bila namjera doći što brže do cjepiva protiv kovida kao pripadnici elite?
– Nije. Čak je bilo i nagovaranja da se dođe cijepiti radi poticanja cijepljenja kod radnika. Postojao je dosta velik otpor prema tome. Nedugo nakon toga je uistinu došlo do nestašice cjepiva, pa se onda to prikazalo nekorektno. Namjera je bila potaknuti cijepljenje.
Kako gledate na spomenutu percepciju?
– Znam da mnogi imaju negativno mišljenje od HGK, uglavnom jer ne znaju što komora radi. Unazad nekoliko godina se komora podosta promijenila u strukturi onih koji u njoj djeluju i fokus je na pomoći poduzetnicima, filtrirani su kadrovi i nastojalo se što više smanjiti broj zaposlenih te povećati efikasnost djelatnika. Iz povijesti se vuku i dalje takve konotacije, no nije tako. Treba pogledati koje usluge komora nudi, kako im to pomaže i kako si mogu olakšati poslovanje. Cilj komore nije otežati poduzetnicima niti im naturati namete. Postoji mogućnost dobrovoljnog plaćanja članstva. Nude se usluge javnog savjetovanja, a naglasio bih i postojanje platforme “Digitalna komora” koja nudi široku lepezu usluga. Sad je aktualna fiskalizacija 2.0., a u sklopu “Digitalne komore” postoji platforma “1URED”, što je idealno za male poduzetnike koji na njoj mogu voditi dobar dio svoga poslovanja i imaju besplatno izdavanje i primanje računa. Teško je nabrojati koje se sve edukacije nude, a nude se na razne aktualne teme. Lobira se i pri Vladi.
Jeste li kao poduzetnik imali koristi od HGK?
– Jesam. Koristim edukacije, seminare, radionice i na njima mogu puno naučiti. To ništa ne stoji, osim što se plati članarina. Upoznaješ preko HGK druge i s njima se povezuješ te i tako ostvaruješ koristi. Predsjednik sam Udruženja industrije plastike i gume i uradili smo akcijski plan prema državi radi ublažavanja mjera u svrhu očuvanja radnih mjesta u tvrtkama koje proizvode plastične vrećice i tako je sačuvano oko 1.200 ili 1.300 radnih mjesta.
Vlasnik Tvornice turbina Karlovac Ivica Mikšić je navodio da tu nisu kupovali njihove proizvode. Ignorira li naša zajednica lokalne poduzetnike?
– Možda je mala potražnja na našem području zbog prirode proizvoda. TTK je izvozno orijentiran, a vjerujem da su proizvodi takvi da ih je teško tu plasirati.
Koliko su tvrtke u Karlovačkoj županiji društveno odgovorne?
– Postoje tvrtke s visokom društvenom odgovornošću, primjerice Heineken Hrvatska. Oni se možda ne predstavljaju toliko, no krajem prošle godine smo imali sastanak kod njih i uvjerili se da mnogo projekata provode koji se tiču obrazovanja i uređenja kvartova. Njih bih istaknuo kao svijetli primjer, dok ima i drugih tvrtki koje potiču sport, događanja i slično, a postoji još mogućnosti. Moja bivša firma ima pogon u Humu na Sutli i tamo bi se okupilo svake godine pet ili šest većih tvrtki iz tog kraja te dogovaralo donacije, primjerice za uređenje vrtića ili stadiona, kupnju vatrogasne opreme i slično. Tvrtke koje su angažirane na takav način se možda niti ne žele reklamirati.
*objavio KAportal