U Karlovcu je danas obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta kada su dogradonačelnica Ivana Fočić i predstavnici udruge Židovi u Karlovcu predvođeni predsjednicom Tenom Korkut na spomen-ploči gdje je bila sinagoga položili šest crvenih ruža, izvijestio je Grad.
Šest crvenih ruža simbolizira šest milijuna ubijenih Židova, a položeni su i kamenčići kao znak trajnog sjećanja i poštovanja, u skladu sa židovskom tradicijom i poštovanjem.
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta se obilježava na godišnjicu ulaska Crvene armije u nacistički logor smrti Auschwitz-Birkenau od 2005. odlukom Organizacije Ujedinjenih naroda.
Holokaust predstavlja sustavno nacističko uništenje Židova i drugih “nearijevskih naroda” i upravo su Židovi bili glavna meta nacističke ideologije i prakse.
Od dolaska na vlast nacističkog vođe Adolfa Hitlera 1933. godine Židovi su bili predmetom negativne diskriminacije i linča, a od 1935. su lišeni građanskih prava, proganjani i zlostavljani.
U Kristalnoj noći 1938. ubijen je 91 Židov i od tada je pripadnicima tog naroda bio zabranjen boravak na javnim mjestima te su preseljeni u geta, židovskoj djeci je uskraćeno obrazovanje i Židovi su morali biti obilježeni trakom s Davidovom zvijezdom.
U ljeto 1941. godine je započelo masovno istrebljenje Židova po planu “konačnog rješenja židovskog pitanja”.
Sustav koncentracijskih komora u kojima su se industrijski ubijali Židovi i ostali je uspostavljen 1942. godine.
Osim šest milijuna Židova, ubijeno je i pet milijuna pripadnika drugih naroda i rasa koje je nacistički režim smatrao manje vrijednima ili bezvrijednima.
Nezavisna Država Hrvatska je odmah po formaciji imala rasne zakone na temelju kojih je sudjelovala u holokaustu i od 39.000 Židova u NDH ubijeno ih je više od 30.000.
Progona nisu bili pošteđeni ni oni koji su prihvatili katolicizam i koji su bili u doba Kraljevine Jugoslavije prohrvatski orijentirani, kako je napomenuto u Karlovačkom leksikonu.
U Karlovcu su krajem travnja 1941. godine uhapšeni ugledni građani Ivo Goldstein i David Meisel, a najveći dio karlovačkih Židova je odveden u trima deportacijama te godine.
Manji broj karlovačkih Židova se spasio prelaskom na područje talijanske okupacije s obzirom na to da Talijani nisu provodili tako rigidnu antisemitsku politiku kao što su to činili Nijemci.
U Karlovcu je prije Drugog svjetskog rata bilo oko četiri stotine Židova, a na nakon rata ih je preostalo 39 i većina je otišla potom iz grada, da bi hram bio prodan i uklonjen početkom 1960-ih.
Jedini koji se vratio iz jasenovačkog logora bio je Hinko Singer, a četvoro Karlovčana je dobilo izraelsko priznanje “Pravednik među narodima” zbog pomaganja Židovima.
Pravednikom među narodima je tako 1965. godine proglašen Pavao Horvat, Ljudevit i Ljubica Štefan 1992., a Agata Đerek 2001.
*objavio KAportal
*foto Grad Karlovac