U nedjelju je u Karlovcu u 88. godini života preminuo karlovački novinar i urednik, pa i ratni, Karlovačkog tjednika, lista Jugoturbina i Radija Karlovac Bogdan Glodić, dugogodišnji član Hrvatskog novinarskog društva i Međunarodne federacije novinara, izvijestila je njegova obitelj.
Bit će ispraćen u obiteljskom krugu.
Rođen je 17. kolovoza 1938. godine u Beogradu, osnovnu školu je završio u Daruvaru, a srednju u rodnom gradu.
Studirao je ekonomiju, a potom se upisao na Akademiju za pozorišnu umetnost u Beogradu, što je danas Fakultet dramskih umjetnosti.
Tamo je 1964. godine diplomirao na smjeru Organizacija filmskih i televizijskih djelatnosti, a naredne se zaposlio u zagrebačkoj tvrtki Filmoteka 16 čija je svrha bila unapređenje distribucije i prikazivanja filmova u mjestima bez stalnih kinodvorana te u školama.
Taj je angažman dobio nakon prijave za stipendiste Socijalističke Republike Hrvatske, a radio je i u Filmskom autorskom studiju koji je producirao filmove istaknutih domaćih redatelja.
Novinarstvu se posvetio preseljenjem iz Zagreba u Karlovac 1969. godine, a još je iz Beograda stekao prva iskustva volontirajući u listu Politika kao srednjoškolac.
U Karlovačkom tjedniku je suradnik od 1970. godine, 1971. uređuje list Jugoturbina kada je to poduzeće predstavljalo industrijskog giganta, a od 1972. do 1976. Radio Karlovac, a te je godine nakratko bio i vršitelj dužnosti direktora radija i tjednika.
List tvornice „Josip Kraš“ je uređivao od 1979. do 1986. godine kada je ta tvornica zapošljavala oko tri i pol tisuće radnika, a potom je opet urednik Radija Karlovac.
Bio je urednik Karlovačkog tjednika od 1990. do 1994. godine, a zbog svojeg angažmana tih godina je dobio i spomenicu Domovinskog rata.
“Bogdan Glodić bio je ratnih ‘90-ih šef male redakcije koja je davala sve od sebe ne bi li u tom potpuno sumanutom vremenu sačuvala integritet, profesionalnost i ljudskost”, zapisao je novinar i urednik Večernjeg lista Goran Gerovac.
Jedan je od osnivača Karlovačkog lista u kojem u je bio i pomoćnik glavnog urednika od 1996. do umirovljenja 1999., a tjednik je napustio s nekolicinom kolega zbog zaoštrene političke kontrole nad lokalnim medijima u gradskom vlasništvu.
“Za mene je jednostavno ono što novinarskoj struci nedostaje danas. Obrazovan, odmjeren, visokotaktičan zanatlija koji će svojom pameću preskakati prepreke vremena i pritom u najglupljim mogućim situacijama čuvati leđa ljudima s kojima radi. Svatko od nas tko je sjeo za tastaturu i pred prazan papir ili ekran, svejedno, susreo se s unutrašnjim demonima i demonima društva kojem pripada”, zapisao je svojedobno Gerovac.
Novinar Mladen Postružnik je u intervjuu 2017. rekao da je Glodić bio predivan, najbolji urednik kojega je Karlovac ikad imao, sjajan čovjek i intelektualac širokih zanimanja.
“Jednog dana ujutro je dolazio i zamijetio me da nešto piskaram za računalom. Pitao me radim li što ozbiljno. ‘Iskreno, tek oko deset moram biti na nekom intervjuu’, rekao sam. ‘Jednom da naučiš za sva vremena da je novinar u redakciji koji ne isporučuje tekst za mene mrtav kapital. Trebaš biti u birtiji, među ljudima, slušati što ti govore, da ti daju ideje kako napraviti dobre tekstove. Marš van’, poručio mi je. Takav je urednik bio Glodić, a drugi urednici su nam cvikali kartice ‘da se vidi da li ste po kavama’. Novinar mora biti među ljudima. U mojemu životu je jedino Bogdan to znao i zato je velik”, rekao je Postružnik.
Iste godine se o Glodiću povoljno izrazio i novinar Josip Grdina nazivajući ga čestitim novinarom koji je odgojio njega i njegove kolege.
“Srbin je po nacionalnosti. Nikada nije izgovorio ništa od baljezgarija kakve su govorili nama proljećarima, tipa da smo nacionalisti i šovinisti. Pokazao je da možemo različito razmišljati, a tolerirati se međusobno. Bio je šutljiv i nije puno govorio. Uglavnom, smatram da ne bismo doživjeli sve ove nedaće da je bilo više onih kao što su Glodić. Nikoga nije prozivao i etiketirao”, dodao je Grdina.
Da ga je Glodić podučio zanatu govorio je i fotoreporter Dinko Neskusil.
*objavio KAportal
**foto KAfotka, Karlovački tjednik 1994., slijeva Goran Gerovac, Dinko Neskusil, Vladimir Milić, Marina Krčmar, Goran Majetić, Darko Marinić i Bogdan Glodić