Na Starom gradu Dubovcu u Karlovcu su započela prije tridesetak dana arheološka istraživanja na pet lokacija koja će trajati ukupno 250 radnih dana, a koje provodi tvrtka Arheoplan te su već sada pronađeni ostaci crkve svetog Mihovila, grob i sitnice koje su pripadale pokojnicima.
Voditeljica arheološkog istraživanja Maris Mesarić je objasnila u petak da se istražuje u pet zona obuhvata – prva je dvorište, druga zemljani humak na kojemu se gradina nalazi, treća je plato istočno od Starog grada gdje se nalaze ostaci crkve svetog Mihovila, a četvrti i peti parkirališta.
M. Mesarić je napomenula da je ukupna površina svih tih obuhvata oko tisuću četvornih metara.
Nastavila je da je u cijelosti istraženo parkiralište sa zapadne strane gradine i da tamo nisu utvrđeni arheološki kulturni slojevi, nego samo sporadični pokretni nalazi.
Dodala je da su istraživanja u dvorištu započela tek prije nekoliko dana, a odmah ispod pločnika je utvrđen prapovijesni sloj. Do sada je obrađena trećina platoa.
Rekla je i da su započeta istraživanja na humku, kod samog ulaza u Stari grad Dubovac.
“Otkrili smo apsidu i krenuli smo se širiti unutar broda crkve. Pronašli smo ostatke groblja, no ono je devastirano. Pronalazimo ostatke kosti, ali ne unutar grobova. Jedan smo pronašli koji je ostao na svome mjestu jer je duboko ukopan. Pretpostavljamo da su posmrtne ostatke prenesli za izgradnje nove crkve i formiranja novog groblja, odnosno da su preneseni vidljivi grobovi. No, imamo puno sitnih nalaza – ostatke krunica, nakit, prstenje, kopče, puno svetačkih medaljica, perlice… Inače je to tipičan grobni inventar, no sada je razbacan”, navela je M. Mesarić.
Kustos i ravnatelj Muzeja grada Karlovca, ustanove u vlasništvu Grada Karlovca koja upravlja Starim gradom Dubovcem, Igor Čulig je dodao da se zna da je crkva srušena početkom 20. stoljeća, no da niti jedan povjesničar nije naveo što je bilo s grobljem, a ono je vjerojatno preseljeno.
Arheologinja je pojasnila da pronalaze dio rake i da su iskopi činjeni radi preseljenja groblja rađeni pažljivo, no da je lokacija naknadno u potpunosti devastirana.
Rekla je i da se kod ulaza u Stari grad Dubovac pronašlo najvjerojatnije ostatke srednjovjekovnog bedema s jarkom i da će se to utvrditi tek kada se nalazi preklope s prošlim istraživanjima.
U dvorištu pak nema srednjovjekovnog sloja, a hoće li ga pronaći vidjet će se nakon obrade cijelog tog prostora.
Čulig je objasnio da je nositelj ovog projekta ukupne novčane vrijednosti tri milijuna eura koji se financira posredstvom mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja Grad Karlovac, a da je ustanova Muzeji grada Karlovca partner.
Voditelj Starog grada Dubovca Marinko Pleskina je precizirao da projekt predviđa uređivanje prilazne ceste i da će ona imati dva traka. Također je rekao da će biti i dva parkirališta s 56 i 16 parkirališnih mjesta.
“Nadamo se da će nam arheološki radovi dati bolju sliku povijesti lokacije i pregled te povijesti”, rekao je Pleskina dodavši da će se nakon arheoloških istraživanja urediti okoliš i da će se tako dobiti nova vizura.
Nastavljeno je da se izrađuje konzervatorski elaborat koji je bitan za rasvjetljivanje prošlosti Starog grada Dubovca.
“Ali ga time uvedemo i u budućnost jer ovaj projekt podrazumijeva i obnovu drvenog dijela utvrde kao i zamjenu svih rasvjetnih tijela u energetski prihvatljive. Pojačat će se vatrodojavom i sigurnost objekta”, naveo je Pleskina.
Dodao je da se tamo provodi i projekt GIFTSnet i da će i s time Branič kula biti obnovljena u potpunosti te da će dobiti novu stalnu izložbu “Kula kartografa” koju je osmislio Čulig.
“Vrlo je zahtjevno izvesti sve to, a da Stari grad Dubovac ostane otvoren za posjetitelje, kao i ugostiteljski objekt u prizemlju”, rekao je Pleskina.
Istaknuo je da su ovi projekti plod dugotrajnog rada u suradnji s Gradom Karlovcem, a ne sreće.
“Stari grad Dubovac se spominje u svim strateškim dokumentima, pa tako i u onom ‘Dodir civilizacija’ koji omogućuje da se Stari grad Dubovac i drugi stari gradovi u Karlovačkoj županiji kandidiraju za ova financijska sredstva”, objasnio je Pleskina.
Konzervator Krešimir Raguž je rekao da je podugačak historijat istraživanja na Dubovcu i da se pokazalo da postoje prapovijesni nalazi iz brončanog na željezno doba, a možda i ranije.
“Ovo su prva sveobuhvatna istraživanja jer smo ranije bili ograničeni na neke lokacije. Infrastrukturnim radovima od 1950-ih nadalje su ipak narušeni strojevi. Konačno je došlo vrijeme da se ostvari namjera da se Stari grad Dubovac sagleda sveobuhvatno”, istaknuo je Raguž.
Napomenuo je da je okupljena “jako dobra ekipa”.
“Dubovac je humak u Pokuplju i ulaz u brdsku Hrvatsku. Samo na ovom humku je bilo izgleda prapovijesno naselje i na njega je u Srednjem vijeku sjeo grad kojega nije gradio neki veliki feudalac, nego lokalno sitno rodovsko plemstvo. No, to nije utvrda koju vidimo danas, a na taj je izgrađen ovaj kameni”, pojasnio je Raguž.
Nastavio je da će se arheološkim istraživanjem dobiti podaci o tome što se na toj lokaciji događalo i kao se tim prostorom može gospodariti.
“S obzirom i na to da Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba radi konzervatorsku studiju ovo je zanimljiv trenutak u povijesti kulture Karlovca. Moći ćemo konačno urediti Stari grad Dubovac tako da znamo da nismo negirali ili zaboravili neku fazu. Struka će odlučiti što će se predstaviti”, rekao je Raguž.
Karlovački gradonačelnik Damir Mandić je izrazio uvjerenje da će svi biti zadovoljni, i struka, i konzervatori, i upravljači, i posjetitelji.
“Uvijek kad razgovaramo o kulturnoj baštini imamo dilemu u vezi održavanja i vrijednosti svega toga. Nastojimo sačuvati gdje god je moguće. Interpretacijski radovi također iziskuju puno strpljenja. Moramo biti svjesni ograničenja”, poručio je Mandić.
Podsjetio je da se u Bosanskom magazinu kani napraviti interpretacijski centar Zvijezde, ali i utvrda koje obuhvaća projekt “Dodir civilizacija”, a između ostalih i Stari grad Dubovac.
“Ideja je da s te lokacije posjetitelji krenu obići utvrde”, kazao je Mandić.
Nastavio je da se još traže rješenja za upravljanje tim centrom i napomenuo da rješenje mora biti održivo, prije svega u financijskom pogledu.
“Čuvanje kulturne baštine iziskuje novac. Kultura ispada kao trošak, no riječ je o ulaganjima. To smo dužni generacijama koje dolaze”, poručio je Mandić.
*objavio KAportal