“Da, jest”, odgovara na pitanje američki politolog s karlovačkom adresom Lawrence Waite je li nanovo izabrani američki predsjednik Donald Trump od preuzimanja dužnosti već ostvario bojazni koje je naš sugovornik iznio Kaportalu u razgovoru iz ciklusa SpiKA u svibnju prošle godine.
Na početku zumiranja prvih poteza kontroverznog američkog državnika molimo sugovornika da nam obrazloži odgovor.
“Ne treba iznenaditi lavina uredbi koja je nastala ubrzo nakon što se vratio u Bijelu kuću jer su one odraz onoga što je isticao u predizbornoj kampanji, a i najavljivao je da će promjene nastupiti vrlo brzo. Nešto od onoga što je najavljivao se nije ostvarilo, a prije svega tu mislim na prestanak ratnog sukoba između Ukrajine i Rusije. U svakom slučaju je brzo djelovao i poplavio je sustav uredbama u tolikoj mjeri da o njima mediji nisu mogli podrobnije izvijestiti, nego su se usredotočili na one koje su prepoznali važnima. To je ostvarilo moja strahovanja da nastoji provesti revoluciju sustava. Javnost je u velikoj mjeri nesvjesna učinaka mnogih njegovih uredbi, a mediji su se pronašli u izazovnoj situaciji”, kaže.
Je li neka uredba prošla mimo javnosti, a da je posebno važna?
- Teško je odgovoriti na to pitanje jer ih je mnogo i sve su važne na neki način. Primjerice, zadnje je donio uredbu koja se odnosi na to da se transrodnima ne dozvole sportska natjecanja, a, ako bi se to i dogodilo, školama koje bi organizirale takva natjecanja bi se oduzela pomoć federalne države, a mnoge primaju dotacije iz tog izvora. Započela je i razgradnja Ministarstva obrazovanja, što ima ustavne posljedice. Na udaru se našla i Agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Država (United States Agency for International Development – USAID). Ima toga još mnogo.
Linda McMahon bi trebala voditi Ministarstvo obrazovanja, a možda je već i imenovana. Trump joj je poručio kako od nje očekuje da uradi sve da ostane bez svog radnog mjesta.
- Tako je.
Trump tvrdi da Ministarstvo obrazovanja nije potrebno na razini federacije.
- Ministarstvo obrazovanja je postalo samostalno za mandata predsjednika Jimmyja Cartera, a prije toga, od predsjednikovanja Dwighta D. Eisenhowera, je bilo u sastavu ministarstva koje je obuhvaćalo i zdravstvo i socijalnu skrb. Mnogi su oduvijek htjeli da se ukine Ministarstvo obrazovanja, posebice desnica.
Zašto?
- Vjeruju da bi obrazovanje trebalo biti isključivo u domeni saveznih država i da Ministarstvo obrazovanja predstavlja nepotrebno uplitanje federalne vlasti u ono što bi trebala biti odgovornost država koje tu federaciju čine. No, Ministarstvo obrazovanja služi osobama s invaliditetom i mnogo novca se raspoređuje za njihove potrebe. Obitelji učenika s invaliditetom će nastojati riješiti njihove posebne probleme u učionicama, ali će često naići na prepreke kod školskih uprava i administracija saveznih država, a onda federalna vlast prepozna problem i djeluje shodno tome. Neće biti tog pokroviteljstva i te adrese za rješavanje problema više, ako se ukine Ministarstvo obrazovanja. Škole se financiraju iz poreza na imovinu. U bogatim sredinama je mnogo novca za financiranje školstva, ali ne i u manje bogatima, pa federalna vlast tamo gdje manjka financijskih sredstava dotira kako bi i siromašni ili siromašniji učenici dobivali obrazovanje koje im pripada. Nestankom Ministarstva obrazovanja i ta će mjera postati prošlost. Ono djeluje i na području građanskih prava, odnosno jednakosti građana, pa i te zaštite nestaju, ako se ministarstvo ukine.
Koja je svrha tog rezanja javne potrošnje i uprave, toga da najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk sa svojim timom divlja javnim sektorom?
- Može se reći da se smanjuju država blagostanja, sudjelovanje države u gospodarstvu i u pomoći potrebitima, što je nešto što postoji od vremena predsjednika Franklina Delanoa Roosevelta i politike Novog dogovora (New Deal). Može se reći da Trump nastoji vratiti postavke koje su tome prethodile, no to bi bilo pojednostavljeno gledanje. Istina je da on radi donekle na tome, no, primjerice, prije Novog dogovora nije postojalo socijalno osiguranje kao državni program pomoći starijima i Trump u kampanji uopće nije govorio da će se tog programa riješiti te, barem za sada, ne radi na tome, mada je to davna težnja njegove Republikanske stranke. Trump se po tom pitanju razilazi sa svojom političkom strankom. Primjećujem da se sve više provodi “Projekt 2025.”. Mnogi suradnici koje je američki predsjednik odabrao su na tragu tog programa, pa i sam potpredsjednik J. D. Vance je jedan od njegovih najvećih zagovaratelja.
Što je “Projekt 2025.”?
- Republikanski program za radikalnu rekonstrukciju federalne vlasti, kulture, pa i političkog sustava. Trump se osobno distancirao od toga, no istodobno postoje područja na kojima će taj program ostvarivati. Najbolji primjer za to je Muskovo djelovanje na masovnim otpuštanjima stručnog kadra iz javne službe. Trump neće raditi niti na ukidanju popularnih programa zdravstvenog osiguranja Medicare i Medicade, barem za sada. Postoji izvjesni sukob između republikanaca. Lako se zaključi da su republikanci poslušnici koji odrađuju sve što Trump zamisli, ali postoje među njima razmimoilaženja. Na Trumpa se gleda kao na potrošača koji želi podignuti granicu zaduživanja, pri čemu je naišao na otpor fiskalno konzervativnih stranačkih kolega i pitam se kako će se to razvijati.
Za dvije godine će biti novi izbori za članove Kongresa, Sjedinjene Države su i dalje federalna republika, Vrhovni i drugi sudovi i dalje postoje, i dalje postoje i Republikanska stranka i Kongres, pa bismo mogli zaključiti da ipak i dalje postoji mehanizam provjera i ravnoteža koji ograničava moć izvršne vlasti.
- Postoji, ali u najboljem slučaju tanak, a i to je optimistična tvrdnja. Postoje napetosti unutar Republikanske stranke i vode se rasprave o politikama, ali Trump zahtijeva iznad svega odanost i na bilo koji znak suprotstavljanja će žestoko uzvratiti. Kandidirao je Petea Hegsetha za ministra obrane i pritom naišao na otpor senatorice iz redova Republikanske stranke Jody Ernst. Postojala je mogućnost da će glasati protiv tog imenovanja i počela je od Trumpovog pokreta MAGA (Make America Great Again – Učinimo Ameriku ponovno velikom) zaprimati prijetnje da će na sljedećim izborima za Senat kandidirati nekoga drugoga, a dobila je i mnoga neugodna pisma. To je bilo dovoljno da odustane od protivljenja. Trump je vrlo moćan i može utjecati na republikanske članove Kongresa.
Iznio je mnogo bizarnih ideja otkako je preuzeo dužnost – da se pripoje Grenland, Panamski kanal, Kanada, pa i Pojas Gaze koji bi se prije toga etnički očistio.
- Da.
Možemo li očekivati od Republikanske stranke i vojske da otkažu poslušnost Trumpu, ako odluči neke od tih ludih ideja i ostvariti?
- Za svog prvog mandata je za suradnike uzeo mnogo vojnih lica koji su samostalno promišljali, a sada nije tako postupio. Što god Trump naumi, Hegseth će izvršiti. Dok god u izvršnoj vlasti ima takve, vojska će raditi što joj se kaže. U ovom mandatu nema mnogo osigurača. Najvjerojatnije će se ostvariti što god Trump zamisli.
Ima li Trump koherentan pogled na bilo što?
- Teško je odgovoriti na to pitanje. Uzme pojedine informacije, ali nema strpljenja proći proći dugačak dokument, primjerice. Donekle ga nadahnjuju predsjednici iz američke povijesti. Njegov slogan “Prvo Amerika” (America First) je kovanica iz prošlosti. Znade, primjerice, da je američki predsjednik s kraja 19. stoljeća William McKinley bio sklon carinama i da je imao imperijalističke ambicije prema kojima je kasnije, nakon što je priskrbio Guam, Filipine, Portoriko i Havaje, bio manje sklon – nije više bio toliko zainteresiran za takve “nekretnine”, kako bi ih nazvao Trump, jer ga je brinulo kako u tim zemljama osigurati mir. Uistinu je izbio i dugotrajan rat u Filipinima. Trump ima ideje i vizije, ali nadahnute karikaturalnim pogledom na prošlost.
Imamo moćnika koji zahtijeva i dobiva odanost, a koji je neuk i koji nema koherentan pogled na svijet. Što može proizaći iz toga?
- Ima ideju što želi učiniti, iako ima karikaturalan i nezreo pogled na povijest. Želi povratiti zemlju na politike iz ranog 20. stoljeća, ali to miješa s imperijalističkim razdobljem s kraja 19. stoljeća. Ne želi da se Sjedinjene Države miješaju u svjetska zbivanja, ali, opet, iznimku predstavlja Pojas Gaze. U osnovi želi da Sjedinjene Države ostanu na zapadnoj hemisferi i da njome dominiraju. To je sve promjenjivo i, u pravu si, Trump nema čvrstu i koherentnu ideologiju. Sad je na stavu da će slati vojnu pomoć Ukrajini, ako ona dozvoli Amerikancima eksploataciju nekih minerala. Postoji taj trgovački dio njegove ličnosti. Prijeti radi postizanja dogovora. Je li to samo taktika ili njegova postojana politika? Slično je s uvođenjem carina Kanadi i Meksiku – jednog dana ih je obznanio, drugoga dana ih je povukao. Usredotočio bih se na njegov zahtjev za potpunom odanošću. To me straši. On ne voli ništa što bi moglo biti suprotno onome što zagovara, a u isto vrijeme se na njega lako utječe, a posebno utječe na njega onaj s kojim je zadnje razgovarao.
Hoće li uništiti Sjevernoatlantski savez (NATO)?
- Već je povećao zahtjev za izdvajanje za obranu država-članica, što povezuje s američkom podrškom savezu i što također ukazuje na njegovu hirovitost. Ne znam što će učiniti s NATO-om. Moguće je da se Sjedinjene Države povuku iz saveza.
Ispunjava obećanja i utoliko je predvidiv, a u isto vrijeme je hirovit i nepredvidiv.
- Baš tako. Cijela ta psihologija uznemiruje. Vratio bih se na tvoje prvo pitanje o tome strahujem li. Strahovao sam da će se Trump boriti i za treći mandat, da ne želi napustiti Ovalni ured, osim kao mrtav čovjek. Spominjao je više puta kandidaturu za treći mandat kojega mu Ustav brani. Većina će reći stoga da je to nemoguće, ali postoje članovi Zastupničkog doma Kongresa koji to ipak zagovaraju. Kvaka je u tome što mu Ustav brani da postane i treći put predsjednik, no ne i to da se kandidira. Ako bude imao uspješnu kampanju u tom slučaju, imat će podršku naroda. Tada se volja naroda sudara s ustavnim odredbama. Jasno je da izaziva Ustav. Primjer za to je i to što je uredbom uskratio ustavno pravo na državljanstvo djeci migranata koja su rođena u Sjedinjenim Državama.
Sudovi su već osporili tu uredbu.
- Znam da jesu. Poanta je da mu nije strano izazivati Ustav. Sve napadače na Kongres od 6. siječnja 2021. je pomilovao, čak i one koji su napali policajce. Isto tako je zamrznuo isplatu novca iz federalnog proračuna, što ima velik utjecaj na živote, a jasno je da je to učinio protivno Ustavu.
No, i to se osporava.
- Određuje li demokraciju volja naroda ili odredbe Ustava? To dvoje se stavlja u sukob. Ustaljene norme dovode se u pitanje i to me čini nespokojnim.
*objavio KAportal