“U ovom dobu imamo različite poglede na svijet, različite poglede na to kako i gdje pozicionirati svoju zemlju i različite vrijednosti, a na svima nama je da donesemo vlastite odluke, a ne samo da se povedemo za masom. Treba biti sumnjičav prema svakome tko igra na mržnju”, poručuje nakon izbornog dana i rezultata izbora u Sjedinjenim Američkim Državama američki politolog Michael Hannahan s kojim zumiramo pobjedu kandidata Republikanske stranke Donalda Trumpa i poraz kandidatkinje Demokratske stranke Kamale Harris, aktualne potpredsjednice Sjedinjenih Država.
Hannahan predaje o američkoj političkoj misli, američkom sustavu vladavine i političkim kampanjama na Sveučilištu Amherst u saveznoj državi Massachusetts, a kao istraživač se uglavnom bavi učincima kampanja. Radio je za političke stranke, vodio kampanje i konzultantske tvrtke te savjetovao nekadašnju guvernerku Massachusettsa Jane Swift.
Jesi li ostao budan dugo u izbornu noć?
- Nisam. Čim sam vidio da su izbori u Virdžiniji slabi otišao sam spavati jer mi je postalo jasno što će nam se dogoditi te večeri. U toj je saveznoj državi sadašnji predsjednik Joe Biden 2020. pobijedio Trumpa za deset postotnih poena, a K. Harris je osvojila tu državu sada sa sedam posto slabijim uspjehom. Po rezultatima u Virdžiniji bilo mi je jasno da je podcijenjena podrška Trumpu.
Tko ju je podcijenio?
- Svi, vjerojatno čak i Trump.
Je li se griješilo za anketiranja i komentiranja u medijima?
- Vremenska prognoza ti sugerira što odjenuti, a anketa ti ne pomaže nikako – to je tek nešto o čemu pričamo. I eto nas na istome. Općenito uzevši, ankete su bile prilično precizne. Čudno je što su ankete, kada bi griješile, griješile uvijek u istom smjeru.
Bi li to pojasnio?
- Rezultati anketa bi bili u području statističke pogreške i uobičajeno je pomisliti da bi po tome K. Harris mogla imati veću podršku u jednom takvom slučaju, a Trump u drugom, no podrška Trumpu bi nadmašivala anketu za barem dva postotna poena u svakoj odlučujućoj saveznoj državi. Gledano na razini cijele zemlje, ankete su bile prilično precizne.
Nekoliko dana uoči izbornog utorka anketa je sugerirala da K. Harris vodi u saveznoj državi Iowi, što se smatralo iznenađenjem. Povjesničar Timothy Snyder je nedavno rekao da anketiranja stvaraju metarealnost, realnost samu za sebe, koja ne odražava nužno onu realnost koju živimo.
- Ali je anketa iz Iowe dobro odražavala da su izbori u toj državi neizvjesniji no što se smatralo da će biti, a kolegica koja je provodila anketu je cijenjena i uopće je vrlo precizna u ispitivanjima javnog mnijenja. Opet – statistička pogreška.
Prate li “obični ljudi” vijesti i orijentiraju li se po rezultatima anketa?
- Prije dva mjeseca je dan podatak da je 81 posto birača odlučilo za koga će glasati na ovim izborima, a prije tridesetak dana još petnaestak posto. Dakle, malen je broj neodlučnih.
Tko su oni koji su bili neodlučni do samoga izbornog kraja?
- Živim u državi Massachusetts i sada sam dva tjedna u državi Pensilvaniji u obilasku neodlučnih birača, odnosno u potičem na izlazak na birališta. Svatko je nezadovoljan i neodlučan na svoj način. Čini mi se da velikih broj oni koji kažu da su neodlučni samo ne žele reći za koga bi glasali. Postoje neka pitanja koja ljude čine bijesnima, pa i mrziteljima, a to nije samo tako u Sjedinjenim Državama, nego diljem svijeta. Smatram da to ima veze sa seksualnošću, odnosno s pitanjima prava spolnih manjina, i s useljavanjem, što ne znači da su ta dva područja povezana, ali neke ljude čini uplašenima i stvara im nelagodu.
Je li to vrst kulturnog rata?
- Svjedočimo tome diljem svijeta. Jedan od razloga zašto se američka krajnja desnica divi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu je taj što je neprijateljski postavljen prema seksualnim manjinama, što je besmisleno. Ne možeš odgovoriti ljude od strahova.
Je li Trumpova pobjeda utemeljena na takvim strahovima?
- Mada ga je teško odrediti kao republikanca, Republikanska stranka će ga podržati, što mu u startu daje podršku od 44 posto. Dobro razumije biračko tijelo i uspješno je igrao na kartu useljavanja i prava transrodnih osoba, mada sam iznenađen što je to bilo toliko uspješno. Posebice oni s niskim ili srednjevelikim prihodima osjećaju inflaciju više od imućnijih. Četvrto, dio muškaraca nije htio glasati za ženu. Riječ je o dostatnom broju “muškarčina” koje smatraju Trumpa snažnim vođom, mada je slabić.
Postoje li politike koje je predložio, a koje su navele birače da glasaju za njega.
- Možemo se izgubiti raspravljajući o politikama. Odabir se svodio na osobnost, a česte su mantre da je Trump snažan, “da me razumije, a ne voli one druge”, kako god te druge odredili, te “da će se boriti za ljude poput mene”. Njegov stav o useljavanju je kod mnogih dobro prihvaćen, mada mu je ta politika nekoherentna jer neće skupiti i uhititi 11 milijuna ljudi, barem se nadam da neće – to bi me dodatno uposlilo uz to što sam se angažirao u izborima. Želi smanjiti porez na dohodak povećanjem carinskih pristojbi i upoznao sam začuđujuće velik broj ljudi, posebice mladića, koji nisu shvatili da, ako povećaš marže, povećaš i cijene proizvoda. Tvrdio je jedan da je Biden uprskao stvar s inflacijom i da će to Trump riješiti maržama. “Ne znam uopće što da ti kažem na to. Nadam se da nećeš glasati”, rekao sam mu. Jednom sam prilikom čak i skinuo majicu da sugovorniku pokažem etiketu na kojoj je pisalo da je taj komad garderobe proizveden u Vijetnamu, pa ga pitao želi li dati za takvu majicu deset dolara više u odnosu na sadašnju cijenu.
Argumentira se da bi američki radnik proizveo takvu majicu u Sjedinjenim Državama.
- Trebale bi godine da se to postigne jer nema kapaciteta za to, a čak kad bi se to i postiglo uvidio bi se razlog zašto su takve majice uopće i stvarane u inozemstvu, jer je – jeftinije. Kupujem američke proizvode kada je kvaliteta vrijedna cijene i volio bih da to radi i više Amerikanaca, ali se ne treba zavaravati – stajat će te više ako vratiš proizvodnju u Sjedinjene Države. Uostalom, stopa nezaposlenosti iznosi 3,4 posto, a to nije puno.
Podaci ukazuju na to da su se Sjedinjene Države brže oporavile od pandemije i inflacije od ostalih zapadnih zemalja.
- Ne znam što bih rekao. Zaboravlja se koliko je katastrofalan bio Trumpov prvi mandat. Kada je otišao s dužnosti stopa nezaposlenosti je bila 11 posto i milijuni su umrli od kovida-19, što nije Trumpova krivica, ali su mu politike bile neprikladne, a pritom je širio glasine i dezinformacije.
Isti onaj koji prije samo četiri godine nije htio odstupiti s dužnosti i koji je nahuškao gomilu na zakonodavnu granu vlasti i pobunu je sad opet na istoj dužnosti.
- To je zadivljujuće.
Nije li?
- Jest. Bez obzira na to što mi se Trump ne sviđa, to je izvanredna politička priča. Taj čovjek ima nevjerojatnu energiju. Ne znam kako se stiže baviti tužbama, seksualno zlostavljati žene, kršiti zakon, voditi političku kampanju, svoje tvrtke, djelovati na tome da mu sinovi ne završe u zatvoru i pritom još pronađe vremena za pobjedu na predsjedničkim izborima. Moraš se diviti njegovom upravljanju vremenom.
Dobio sam grafiku u kojoj je nabrojano da ima 34 optužbi, jednu osudu, dva postupka u tijeku, dva opoziva, šest bankrota i – još četiri godine.
- To je američka matematika. Kao što sam spomenuo, nalazim se u Pensilvaniji koja je ključna država u ovim izborima, a u susjedstvu je Trumpov stožer ispred kojega je vrlo draga starica kakve viđaš u crkvama s natpisom “Glasam za kriminalca”. Dakle, ili ne vjeruju u to ili za to ne mare.
Imamo li objašnjenje za sve ovo?
- Nemam sveobuhvatno objašnjenje.
Milijarder iz New Yorka predstavlja radničku klasu iz američke unutrašnjosti, kriminalac kršćanske zajednice…
- Pogodio je političku žilu blisku bijelcima s ruralnih područja te mladićima svih rasa. To je neka privlačnost poput kečerske i svijetu je pokazan velik srednji prst. “Ne ide mi tako dobro kako mislim da bi trebalo, a drugima ide, a ne bi trebalo, pa tko ih šljivi – bacimo bombu”, rezonira se. U filmu Christophera Nolana “Vitez tame” iz 2008. se kaže da “neki samo žele vidjeti svijet kako gori”. Za takve birače je izbor Trumpa njihov način “gledanja kako svijet gori”.
Što možemo očekivati?
- Trumpov izbor bi mogao imati veći utjecaj na vanjsku politiku no na unutrašnju s obzirom na to da će kongresmeni paziti da ne naude svojim okruzima, pa se može očekivati da će zakonodavna vlast provjeravati izvršnu, čak i ako republikanci osvoje većinu u oba doma. Europska unija se mora ujediniti oko pomoći Ukrajini jer će izostati američka, a resursi postoje, no pitanje je ima li političke volje za to na Starom kontinentu. Europa se mora prestati skrivati iza Sjedinjenih Država.
Predviđaš li da će Trump obustaviti pomoć Ukrajini?
- Čim prije, bez obzira na otpore u Kongresu.
Zašto?
- Zato što mu se ne sviđa ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a sviđa Putin. Trump ne razmišlja geopolitički, nego na osobnoj razini. Smatra za sebe da jest geopolitika.
Neki od njegovih suradnika iz prvog predsjedničkog mandata su nedavno upozoravali da je nesposoban, najblaže rečeno. Hoće li u njegovom novom mandatu biti suradnika koji će ga nastojati kontrolirati i sprečavati u namjeri da “zapali svijet”?
- To jest zabrinjavajuće. Da je, primjerice, netko za Trumpova prvog mandata koga cijenim dobio mjesto podtajnika u Ministarstvu vanjskih poslova i zamolio me da mu se pridružim u provedbi međunarodnih programa, odgovorio bih možda i potvrdno, mada nisam Trumpov pobornik, ali je riječ o području u kojemu bih mogao doprinijeti, ako bi me se pustilo da radim nesmetano. U drugom mandatu nitko razuman neće htjeti raditi za Trumpa. Čak nisam siguran u to da su svi u njegovom izbornom stožeru glasali za njega. On nije netko tko izaziva ljubav izbliza. On ima zabavljačku vrijednost i možda izdaleka može izazvati privrženost i odanost, ali ne izbliza. Mnoge je zaposlio i pritom tvrdio da su to najbolji kadrovi ikada, da bi oni nakon pola godine pisali knjige o tome koliko je užasan. Tko to radi? Imat će sirovu ekipu oko sebe, radit će što mu se prohtije, a jedine provjere i kočnice će biti iz Kongresa, saveznih država, gradova, građana i donekle sudova.
Vrhovni sud je nedavno povećao predsjednički imunitet. Je li to sad opasno s Trumpom u Bijeloj kući?
- Da, itekako. On će to iskoristiti maksimalno, kao i sve mogućnosti kojima raspolaže – to se uvijek može predvidjeti kod njega. Sve što će činiti odredit će kao obavljanje predsjedničke dužnosti i utoliko se pozivati na imunitet, bez obzira na to što radio. Neće samoga sebe obuzdavati, a neki fantaziraju da hoće.
I dalje ne znamo tko ima većinu u Zastupničkom domu Kongresa.
- Ne znamo.
U Senatu većinu drže republikanci.
- Tako je.
Kako se ta dva doma Kongresa i izvršna vlast međusobno kontroliraju i obuzdavaju?
- Čak ako republikanci i ostvare većinu u Zastupničkom domu, ona će biti tijesna. Najmanje je deset članova tog doma iz Republikanske stranke koji bi podržali Ukrajinu i koji neće glasati samo onako kako im se kaže, posebice stoga što je ovo Trumpov posljednji mandat i možda im nije toliko strašan kao što je bio kada se natjecao. Neke njegove luđe ideje bi mogla i republikanska većina spriječiti u ostvarenju. Trump je imenovao i neke suce u Vrhovni sud, ali će zasigurno neke njegove politike i za njih biti previše, no tolerancija na njegovo djelovanje je već ionako velika i zastrašujuća.
U svakom slučaju, neće biti puno kontrole i obuzdavanja izvršne vlasti.
- Neće.
Koje pogreške je radio izborni stožer K. Harris?
- Lako je sad kritizirati. Stigao sam u Pensilvaniju i radio s njima dva tjedna te stekao simpatije za volontere. Mogu iznijeti neka manja zapažanja. Smatram da bi demokrati pobijedili u Pensilvaniji da su za potpredsjednika kandidirali guvernera te države Josha Shapira. Nemam ništa protiv Tima Walza, guvernera Minesote koji je bio kandidaran za potpredsjednika, ali zamisao da će pomoći pridobiti ruralnu Ameriku nije bila dobra u samim postavkama. Kandidat za potpredsjednika ne pomaže u pridobivanju demografskih skupina, posebice amorfnih kao što su “bijelci iz ruralnih krajeva”, što god bi to trebalo značiti. Shapiro je vrlo popularan u Pensilvaniji, a da je K. Harris pobijedila tamo, vodili bismo sad drugačiji razgovor. Trebalo se više usredotočiti na gospodarske teme, možda iznijeti neki jak prijedlog vezan za useljeništvo, no to je pogreška koju je Biden napravio, a ne K. Harris koja utoliko nije imala mnogo mogućnosti.
Razumije li prosječan glasač zamršenost ekonomskih pitanja?
- Ne, ali isto tako, ako bi stavio u sobu više ekonomista koji razumiju te zamršenosti, ne bi se usuglasili oko politika. Prosječan glasač se razumije u život, ima li posao, ima li susjed posao, kakve poslove imaju, koliko plaćaju gorivo…
Vlada nezadovoljstvo, unatoč niskoj stopi nezaposlenosti.
- Da. Možda ljudi smatraju da bi trebali imati bolje poslove.
Je li legitimno kritizirati glasače?
- Neću to raditi. Deseci milijuna birača je glasalo za Trumpa. Ne slažem se s polovicom svojih sugrađana. Stvari su takve kakve jesu. Neki će tvrditi da je ishod izbora takav jer je Amerika mizogina i rasistička. Postoji dio birača koji je glasao protiv K. Harris zato što je žena i među republikancima ima rasista, no uglavnom je Trump slao poruke vezane za gospodarstvo, a, ako postoji poruka mržnje u tome, usmjerena je na useljenike. Naravno, nikoga ne brinu hrvatski ili norveški useljenici jer su u tim zemljama bijelci. Nitko neće dizati paniku glede dolaska Hrvata ili glede toga da Norvežani “zauzimaju naše četvrti”.
I jedu pse i mačke, kao što je Trump rekao za useljenike s Haitija u Springfieldu u državi Ohio.
- Da, a ja sam rođen i odrastao u tom gradu te mi obitelj i dalje tamo živi i upravo sam se iz ljutnje zbog takve bizarne laži zaputio u Pensilvaniju da pomognem izboru K. Harris.
Dakle, možeš potvrditi iz prve ruke da useljenici u Springfieldu ne jedu kućne ljubimce.
- Mogu. To je besmislica u koju niti republikanci ne vjeruju. Trump će izjaviti što god treba za ostvarenje koristi.
Postoji li protulijek toj strategiji laganja, obmanjivanja i poticanja nasilja? Bi li se demokrati trebali poslužiti istovjetnim metodama?
- To je zastrašujuće pitanje. Nadam se da neće posegnuti za time. Nadam se i dalje da je u konačnici istina bitna. Trump je neobičan lik, vjerojatno jedinstven – ne vidim tko bi ga utoliko mogao naslijediti, a ako bi netko i pokušao biti Trump nakon Trumpa, cijena bi mogla biti prevelika. Možda bi to mogao biti netko iz industrije zabave tko mi sad nije u obzorju. Demokrati bi mogli postati malo više populisti, usredotočiti se na takva gospodarska rješenja, proizvesti politike koje idu u korist svima. Mogli bi, primjerice, predložiti najmanji zajamčeni dohodak. Demokrati imaju imidž elitista i trebali bi ga se pokušati riješiti. Da je K. Harris u ruralnim okruzima u Pensilvaniji osvojila samo tri posto glasova više, pobijedila bi u toj saveznoj državi, ali jednostavno nije mogla prodrijeti na selo.
Kolegij izbornika je osmišljen kako bi osujetio izbor demagoga i populista, odnosno da posluži kao osigurač u odnosu na puku volju naroda. Koja je njegova uloga danas, ako imamo po drugi puta istog demagoga u Bijeloj kući?
- Volio bih kada bismo se riješili kolegija izbornika. Amerikanci su vrlo konzervativni glede Ustava i teško ga je promijeniti. Manje savezne države donekle imaju koristi od takvog izbornog sustava i šanse da se dovoljno država pridobi za takve promjene su male. Gledajući makar samo ovo stoljeće, kolegij izbornika je išao na ruku republikancima, a ne znam hoće li tako biti ubuduće, ali u svakom slučaju taj sustav ne ispunjava izvornu funkciju da spriječi izbor demagoga za predsjednika države. Ustavotvorci su živjeli u sasvim drugom svijetu i nisu predvidjeli masovno biračko tijelo koje se dogodilo tek 1826. i neki od njih koji su to doživjeli su bili iznenađeni.
Razgovaramo na obljetnicu pobjede Abrahama Lincolna na izborima za predsjednika SAD 1860. Znamo da je naredne godine izbio građanski rat. Koliko su Sjedinjene Države danas podijeljene?
- Poprilično. Za dvije godine imamo izbore za oba doma Kongresa, a bit će i većih prilika za demokrate u izborima za Senat jer će se odlučivati o mjestima koje sada drže senatori iz Republikanske stranke – taj dom čine po dva senatora iz svake od 50 saveznih država, mandat im traje po šest godina, a svake dvije godine se bira trećina. Ako ćemo imati gadnih dvije godine za Trumpove vladavine, republikanci bi mogli izgubiti većinu, pa postoji i taj osigurač. Ujedno, savezne države imaju veliku moć, a i lokalna samouprava. Brine me što su mnogi glasali za Trumpa bez obzira na to što mu ne vjeruju. Njemu je gotovo pa prednost to što ga se prepoznaje kao lašca, pa se odmahuje rukom kada kaže da će okupiti i izgnati iz zemlje sve nezakonite migrante i ne shvaća ga se ozbiljno, a trebalo bi ga se shvatiti ozbiljno i promisliti tko će mu pomoći, ako počne ostvarivati taj plan, tko će na tome surađivati i što to znači za Sjedinjene Države. Kamo da idu ti ljudi? Mnogi od njih tu žive godinama, neki su dovedeni i kao djeca i neki nisu niti znali da nisu građani. Kako bi i znali? Kako u Sjedinjenim Državama dokazati da si građanin? To se može valjda jedino s rodnim listom, no tko to nosi sa sobom? Treba mi pet sati da pronađem svoj rodni list kad mi zatreba.
Znam da si građanin Sjedinjenih Država jer sam vidio tvoju putovnicu.
- Da, može se to dokazati putovnicom, ali mnogi u Sjedinjenim Državama nemaju putovnicu. Malo sam skrenuo s teme. Želim reći da bi neki Trumpovi potezi mogli proizvesti otpor. Primjerice, na velik otpor bi naišlo njegovo nastojanje da se na saveznoj razini zabrani pravo na pobačaj, ali mi se čini da se u to neće upuštati. Nadam se i da bi uporaba policije prema migrantima koji tu mirno žive i rade također izazvala otpor, kao i pokušaj da satre javnu upravu otpuštajući činovnike, što ne može zakonito činiti.
Postoji bojazan baš da bi mogao pokušati u potpunosti politizirati profesionalnu javnu upravu.
- Nisam siguran kojim bi mehanizmima to pokušao ostvariti. Za to bi trebao imati podršku Kongresa.
Mogu li se spriječiti useljavanja?
- Mnogo Amerikanaca useljavanje ne vidi kao problem – to je jedini generator porasta stanovništva u Sjedinjenim Državama i daje nam usporedne prednosti pred Europskom unijom, Kinom, Japanom i drugim zemljama. Oni koji su tu stigli su se namučili da dođu i uglavnom su to ljudi koje želiš u svojoj zemlji. Pitanje je može li se kontrolirati nezakonit prelazak južne granice, a postoje načini za to. Nedavno je postojao utoliko i prijedlog zakona čije je usvajanje Trump minirao jer je htio da problem opstane. Predmnijevam da će predložiti sličan zakonski tekst, da će ga imenovati i pobrati zasluge.
U Hrvatskoj i drugdje mnogi desničarski političari pozdravljaju Trumpovu pobjedu. Kakav će utjecaj ona imati na svijet?
- Svaki izbor američkog predsjednika utječe na međunarodne odnose, pa će tako i ovaj. Već smo spomenuli Ukrajinu, pa tu je i pitanje njegova odnosa sa Sjevernoatlantskim savezom. Njegova će pobjeda ohrabriti desničarske stranke diljem svijeta. One u njemu vide model kakvom teže, kao što on vidi u Putinu ili mađarskom premijeru Viktoru Orbánu. Ljudi se pitaju u kakvom društvu žive i u kakvom društvu bi htjeli živjeti.
Kakva će biti politika Trumpa prema Palestini i Izraelu?
- To je kompliciran problem koji je deset godina stariji od mene. Nitko neće odustati od državnosti. Trump će biti suočen s istim temeljnim problemima kao i ostali. Čini mi se da je izraelski premijer Benjamin Netenjahu čekao Trumpovu pobjedu da bi mogao izmisliti prekid vatre za koji bi se novom američkom predsjedniku pripisale zasluge jer mu je Trump draži od demokrata.
Možemo li očekivati susret Trumpa i Putina?
- Vjerojatno možemo. Rekao bih da će se sastati u roku godine dana.
Eto, to je svijet u kojemu živimo od utorka, odnosno srijede.
- Ne drže li Ukrajinci i dalje dio Rusije? Nije li to vrlo čudno? Što rade Rusi po cijele dane? Dio zemlje im je okupiran, a ništa po tom pitanju ne poduzimaju. To je kao kada bi Kanađani okupirali Seattle, a mi u Sjedinjenim Državama rekli: “U redu, bude se to riješilo samo od sebe”.
*objavio KAportal