Cijeli grad je u radovima, pa je logično da ih zumiramo s pročelnicom Upravnog odjela za gradnju i zaštitu okoliša Grada Karlovca doktoricom znanosti Anom Hranilović Trubić i uvidimo kad bismo to mogli predahnuti od dugoočekivanih, pa i traumatičnih ulaganja, posebice za stanovnike Zvijezde.
Proračun Vašeg odjela iznosi pedesetak milijuna eura.
- Tako je.
Pretpostavljam da to predstavlja velik izazov.
- Svakako.
Je li se dogodilo da gradonačelnik Damir Mandić ne posluša Vaš stručni savjet?
- Nikada. Gradonačelnik poštuje mišljenje struke. On pita, ja obrazložim.
Bavite li se u svom odjelu i sustavom obrane od poplava?
- Ne. Taj projekt vode Hrvatske vode i jedno vezano za sustav obrane od poplava čime se bavimo je izdavanje dozvola.
Koliko Grad Karlovac ima utjecaja na taj projekt?
- Gradonačelnik je redovito svakoga tjedna na sastancima s predstavnicima Hrvatskih voda, no u to nisam uključena.
Vjerojatno onda niste niti pratili raspravu u utorak.
- Nisam.
Možemo li reći da je obnova Zvijezde u Vašoj domeni?
- Možemo, kao što je i u domeni tvrtke Vodovod i kanalizacija.
Ploče u Radićevoj ulici su rasklimane.
- Mislite li na betonske opločnike?
Da.
- To je i dalje gradilište i fugira se sitnim pijeskom, što je kontinuirani posao. Ono što je sada rasklimano neće biti kada se dovrši projekt.
Hoće li se ploče uklanjati, da bi se posao dovršio?
- Neće.
Zadaje li Vam obnova Zvijezde glavobolju?
- Ne zadaje. To su izazovi, kao i na svakom drugom projektu.
Što Vam je najizazovnije kod te obnove?
- To što se radi o jako velikom projektu koji obuhvaća dvadesetak ulica. Uobičajeno je da se izdaje građevinska dozvola koja se odnosi na jednu ulicu, a ova obuhvaća 20. Da je ovo “normalni” projekt, izdano bi bilo 20 građevinskih dozvola.
Kako objašnjavate da je nastradala tijekom radova nedavno obnovljena zgrada KAMOD?
- Obnovljena je zbog oštećenja od potresa. Često se u medijima uspoređivala s Oružanom, no to nije usporedivo. Oružana je nov objekt izgrađen od temelja. Na zgradi KAMOD je sanirano ono što je stradalo u potresu i ne na način koji je predvidio tako velike iskope pored nje. Oni nisu svakodnevna pojava i kod obnove se zgrade ne projektiraju za takve okolnosti. Sile koje djeluju kod potresa i sile koje djeluju kod ovih iskopa su sasvim različite.
Jesu li zgrade koje smo obnavljali nakon potresa uistinu i oštećene u potresu, odnosno jesu li oštećenja zadobivena u potresu glavna oštećenja na tim zgradama?
- Jesu. U suprotnome ne bismo ta oštećenja mogli niti prijaviti i ne bismo dobili naljepnice Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, a i za prijava projekata se rade kontrole – da se utvrdilo da to nisu oštećenja od potresa, novac ne bi bio odobren.
Bi li ta oštećenja od potresa bila velika da te zgrade nisu bile zanemarivane?
- Ne.
Cinično bi se moglo reći da je potres dobrodošao kako bismo dobili novac da obnovimo sve ono što desetljećima nismo.
- Da je bilo financijskih sredstava za obnovu, bile bi obnovljene. Dogodio se potres i novac koji nam je ponuđen iskoristili smo na najbolji mogući način.
Imamo li još novca za to?
- Financijska sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije su se odnosila na konstrukcijsku obnovu, a sada su u provedbi ugovori koji se odnose na cjelovitu obnovu objekata i to se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Dobro napreduje cjelovita obnova Gradskog muzeja Karlovac i trenutačno se u potkrovlju postavljaju elektroinstalacije. U cjelovitoj obnovi su i mala zgrada gradske uprave, Mihalićeva kuća na Gazi, za zgradu Hrvatskog doma je provedena javna nabava za odabir izvođača na cjelovitoj obnovi, u ponedjeljak smo otvorili ponude, vrlo brzo ćemo odabrati izvođača i sklopiti s njime ugovor. Za cjelovitu obnovu zgrade KAMOD i dalje nismo pokrenuli postupak javne nabave jer se projektiraju oštećenja nastala zbog radova u Zvijezdi. Za obnovu ovih pet objekata imamo potpisane ugovore o financiranju s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske. Za obnovu zgrade Osnovne škole Dragojle Jarnjević imamo suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH.
Kolika je novčana vrijednost štete nastale na zgradi KAMOD za izvođenja radova u Zvijezdi?
- Nemamo taj podatak. Izrađeni su elaborati i sada ugovaramo izradu projektne dokumentacije koja će dati procjenu.
Koja obnova od potresa je bila najizazovnija?
- Zasigurno zgrade Hrvatskog doma jer je imala najveća oštećenja. Tek kad je započela rekonstrukcija uvidjelo se da su oštećenja veća no što se smatralo. Radnici na gradilištu su bili u vrlo velikoj opasnosti.
U što će se daljnje ulagati za te obnove?
- Kod svih objekata će se ulagati u unutarnje uređenje – elektro-instalacija, instalacija grijanja, vode, kanalizacija, stolariju, uređenje podova i zidova.
Je li kuća Mihalić vjerodostojnog izgleda?
- Projekti konstrukcijske i cjelovite obnove su rađeni u skladu s konzervatorskim uvjetima koje smo poštovali.
Bi li Stjepan Mihalić prepoznao svoju kuću?
- Mislim da bi.
Bilo je komentara na društvenim mrežama da ne liči na prijašnje zdanje.
- Kuća je s vremenom poprimala drugi izgled, ali po projektu je vraćamo u prvotno zdanje. Možda netko ne zna kako je prvotno izgledala pa stoga tako komentira.
Jeste li se susretali s nekonzistentnošću konzervatora?
- Nismo. S njima bismo uvijek pronašli zajednički jezik.
Jeste li možda primijetili da se njihovi kriteriji selektivno primjenjuju, da ponegdje insistiraju na njima, a da su ponegdje fleksibilni?
- Nisam. Uvjeti su sigurno stroži, ako se govori o objektima koji su pojedinačno kulturno dobro, ali tako treba i biti.
Rušenje nestabilnih kuća po nalogu Državnog inspektorata je donekle promijenilo izgled grada. Koliko ih se srušilo?
- Možda dvadesetak. Ne mogu reći točan podatak jer taj postupak nije vodio moj upravni odjel, a on vodi uklanjanje objekata na prostoru bivše vojarne Luščić.
Kako tu napredujemo?
- Proveli smo postupak javne nabave za uklanjanje tridesetak objekata – nešto smo ih uklonili lani, a upravo se uklanjaju oni koji se nalaze na čestici u državnom vlasništvu i započelo je uklanjanje nekadašnje upravne zgrade.
To je velik objekt. Je li mogao biti sačuvan?
- Oštećen je i prostorni plan niti ne predviđa njegovo zadržavanje.
Uglavnom, tamo se počinje graditi vrtić.
- Da. Prošlog tjedna smo potpisali ugovor s izvođačem radova koji će započeti najkasnije prvog tjedna u rujnu, a rok za njihovo izvođenje je 12 mjeseci, nakon čega će biti primopredaja objekta i potom počinje teći rok od mjesec dana za opremanje zgrade, za što smo također proveli nabavu. Tamo će biti četiri jasličke i šest vrtićkih grupa i vrtić će moći smjestiti dvjesto djece. To će biti središnji objekt u kojemu će se priređivati obroci za taj i druge vrtiće. To će biti objekt na kat. Svaki boravak će imati svoju terasu, a vrtić će imati i dvoranu. Predviđeni su i prostori za djelatnike, spremište za opremu, praonica rublja, veliko dječje igralište i parkiralište.
Kada će prostor nekadašnje vojarne Luščić bit raskrčen?
- Svi će hangari biti uklonjeni do kraja studenog, kao i velika upravna zgrada.
Koje su zadnje informacije glede vrtića u Rečici i Hrnetiću?
- Vrtić u Rečici je završen s dvije jasličke i jednom vrtićkom grupom, a primit će 46 mališana. Taj projekt smo sufinancirali također iz NPOO. Što se tiče vrtića u Hrnetiću, projektira se dogradnja osnovne škole za potrebe vrtića.
Je li u planu izgradnja još vrtića?
- S ova tri će se osigurati kapaciteti za to da sva djeca imaju mjesto u vrtiću.
Oštećenja u Kraševoj su obuhvatila i zgradu Veleučilišta u Karlovcu. Je li nedvosmisleno utvrđena vrijednost oštećenja?
- Nije jer nije izrađen projekt sanacije. Bez toga ne možemo govoriti o iznosu.
Nastradala je i nova upravna zgrada Srpske pravoslavne crkve u toj ulici. Zašto su nastala sva ta oštećenja?
- Teško je odgovoriti na to pitanje jer nisam stručna za geomehaniku. Gdje god se radi dođe do oštećenja. Radilo se na velikim dubinama i blizu objekata.
Predstavnik inicijative građana Zvijezde i Gaze Milan Medić bi vjerojatno sada reagirao na tvrdnju da se mora oštetiti tvrdnjom da se ne mora.
- Nešto se ne može predvidjeti. Svi bismo radije da se to nije dogodilo, no moramo uprijeti svoja znanja i mogućnosti da se oštećenja saniraju.
Premijer Andrej Plenković je nekidan rekao da se ne bi moglo u Hrvatskoj graditi bez stranih radnika. Postoji li kriza građevinskog sektora i je li to što se dogodilo u Zvijezdi odraz te krize?
- Najveća je kriza nedostatka građevinskih djelatnika jer se uistinu puno gradi.
Imaju li angažirani djelatnici dostatna stručna znanja?
- Ne bih rekla da nemaju. Jednostavno manjka radnika.
Upozoravano je na probleme s vlagom u središnjoj zgradi Muzeja grada Karlovca. Je li se to riješilo?
- Ona je i dalje u obnovi i kada bude završena neće biti nikakve vlage.
U što se sada ulaže spomenička renta?
- Neki su odustali jer nisu uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju ili nisu pronašli izvođača radova, a na nekim mjestima se uspješno ulaže, primjerice na Korzu gdje radovi jako dobro napreduju.
Koliko se ove godine ulaže po toj osnovi?
- Sto tisuća eura.
Jesu li kriteriji dodjele novca prestrogi? Kritizirano je da se ne smije imati niti najmanji dug prema bilo kome radi dobivanja novca po osnovi spomeničke rente.
- Neki nisu zadovoljili poziv jer je netko od suvlasnika imao dugovanja prema Gradu Karlovcu ili gradskim tvrtkama, no u lipnju je usvojen izmijenjen pravilnik koji će se primjenjivati iduće godine, a po njemu je uklonjen uvjet da se ne smije imati dugovanja prema gradskim tvrtkama, a ostao je uvjet da se ne smije imati dugovanja prema Gradu Karlovcu.
Predviđena su i ulaganja u nogostupe.
- Jesu. Trenutačno se gradi u Žumberačkoj. Tamo se izvode radovi na odvodnji i vodoopskrbi. Ako će biti jesen bez puno kiše, nadam se da bismo to mogli završiti do kraja godine. Nogostup Sajevac – Kamensko obuhvaća cijeli Sajevac do prvih kuća na Kameskom. Pokrenut je postupak javne nabave za odabir izvođača i 10. rujna otvaramo te ponude. Pri kraju je izrada projektne dokumentacije za nogostup u Hrnetiću i Kaštelu. Nismo ranije mogli to učiniti jer smo čekali završni sloj na prometnici od kojega ovise visine poteza projektiranja nogostupa.
Što ćete predložiti da se uvrsti u gradski proračun za sljedeću godinu?
- Završetak projekata koje započinjemo ove godine, projekte koji se financiraju iz mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja – park Grabrik i prometnica u Luščiću. Sigurno će u proračun za sljedeću godinu ući i izgradnja obilaznica Zvijezde, a možda i obnova Trga bana Josipa Jelačića. Prikupljamo upravo prijedloge vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti pa ćemo i na osnovu toga raditi prijedlog proračuna. Ući će projekti za koje imamo spremne građevinske dozvole.
Što je u planu za izgradnju i obnovu od sportske infrastrukture?
- Imamo završenu projektnu dokumentaciju za dječje igralište u Donjem Pokupju, a imat ćemo i za sportsko. Imamo gotovu projektnu dokumentaciju za izgradnju novog igrališta u Modrušanovom parku. Realizacije tih projekata ovise i o pozivima za takva ulaganja. Ako osiguramo sufinanciranja, uložit ćemo.
Imate li u vidu obnovu Sokolskog doma i igrališta Šanac?
- Za obnovu Sokolskog doma smo s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisali ugovor i u rujnu započinjemo postupak javne nabave, pa će se obnovi pristupiti sljedeće godine. Za Šanac imamo završenu projektnu dokumentaciju i građevinsku dozvolu, ali čekamo poziv na koji se možemo javiti radi sufinanciranja.
Kada će po Vašoj procjeni Karlovčani moći ugodno prošetati Zvijezdom bez bilo kakvih radova? Kada će se staviti “točka na i” na sve radove?
- Nadam se da će do kraja iduće godine biti sve gotovo, a do kraja ove da će biti gotovo radovi u Radićevoj i u što većem broju bočnih ulica.
Što Vam je glavna preokupacija na području zaštite okoliša?
- Razvrstavanje otpada. Radimo na tome da imamo što manju količinu miješanog komunalnog otpada. Donijeli smo i novu odluku koja se odnosi na gospodarenje otpadom. Jako nam je dobar projekt ove godine bio sa sadnjom novog drveća. Uspješno smo ga završili i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost smo se prijavili za dodatnu sadnju. Upravo traje javna nabava za sadnju novog drveća po Karlovcu. Traje javna nabava i za ugradnju polupodzemnih spremnika, prvo kod nebodera. Do kraja godine očekujemo ugradnju takvih spremnika za papir, plastiku i tekstil.
Sadi li se drveće planski ili tek toliko da se posadi po nekoj kvoti?
- Radi se u skladu s prostornim planovima u suradnji našeg odjela i tvrtke Zelenilo.
U Krležinoj ste zaklonili mural s likom Miroslava Krleže, koji je realna likovna i prostorna vrijednost.
- Tamo je drvored u prostornom planu, no ne bih rekla da smo ga zaklonili – ima mjesta i za jedno i za drugo.
Doktorica ste znanosti s područja građevine i doktorirali ste na betonu kao temi. Je li Vam draži posao kojim se sada bavite od bavljenja znanošću?
- Trenutačno se manje bavim znanošću, a ranije jesam objavljivala znanstvene članke. U svakom slučaju su mi svi ovi projekti izazovni i sada sam orijentirana na operativan praktički rad.
*objavljeno na KAportalu