U Glini održana komemoracija žrtvama ustaških zločina iz 1941. godine

U ponedjeljak je u Glini u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Antifašističke lige održana komemoracija žrtvama ustaških zločina iz 1941. u glinskom hramu Rođenja presvete Bogorodice, što je jedan od najvećih ustaških zločina počinjenih izvan sustava logora smrti.

U noći na 31. srpnja 1941. godine u glinskoj crkvi je ubijeno nekoliko stotina srpskih civila, a prije toga je izvršen pogrom nad Srbima s tog područja u svibnju, a kasnije i u kolovozu, nakon čega je crkva srušena. Skup je održan ispred Hrvatskog doma, objekta izgrađenog 1969. godine na njenom mjestu, koji se do 1995. zvao Spomen-dom žrtvama fašizma. Zatraženo je za komemoracije vraćanje starog imena. Govorili su Vesna Teršelič uime Antifašističke lige, specijalni izaslanik predsjednika Srbije za rješavanja pitanja nestalih s Hrvatskom Veran Matić i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac.

V. Teršelič je podsjetila da je Hrvatska lani predsjedala Međunarodnim savezom sjećanja na žrtve holokausta, no izrazila je razočaranje učinjenim. „Dosta sam očekivala od toga, korake u pravom smjeru, prema pamćenju, prema vraćanju spomen-ploče i povratku imena spomen-doma, no to se nije dogodilo“, rekla je.

Upozorila je i na to da se u Hrvatskoj izbjegava govoriti da je nad Srbima tijekom Drugog svjetskog rata izvršen genocid.

Pupovac je napomenuo da to mjesto ne može ne biti mjesto posebnog pijeteta i izrazio nadu da će vlasti iskoristiti skorašnju rekonstrukciju zgrade Hrvatskog doma da se ono preimenuje. Napomenuo je da to zdanje u registru Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske ima status memorijalnog mjesta stradanja civila u parohijskoj crkvi, no da se to ne vidi u stvarnosti, kao i da je nedostojno država nastalih raspadom Jugoslavije da zločine ne priznaju

„Nedostojno je Hrvatske da se obnavljaju i nastoje normalizirati podsjećanja na ustaški režim, kao što je korištenje ustaškog pozdrava u javnom životu“, poručio je.

Matić je rekao da se komemoriranje odvija „bez nekih većih teškoća, ali prilično usamljeno, neslužbeno“.

Ustvrdio je da bi povratkom imena zgradi lokalne vlasti pokazale „privrženost slobodarstvu, ustavnom patriotizmu i antifašizmu“.

*objavila Hrvatska izvještajna novinska agencija