“Dani naše najslavnije povijesti su 5. i 6. kolovoz, a Dan grada je 6. I ove smo godine nastojali organizirati mnoštvo manifestacija za djecu i mlade. Ujutro na Dan grada je održana sveta misa, zatim izložbeni korzo, a imali smo i večernji program. Bilo je puno prijatelja, između ostalih iz našeg grada-pobratima Castel San Giovanni, a ove smo godine dodijelili Nagradu za životno djelo Bruni Gennaru koji je već 45 godina u intenzivnoj suradnji s našim gradom. Angažiran je od samih početaka pobratimstva između naša dva grada, ali smo i u najtežim vremenima bili spojeni. Taj talijanski gradić nije samo pomagao humanitarnom pomoći, nego su i stanovnici našu djecu primali na ferije. Ove godine su se vezali oni koji su djecu primali upravo s djecom koja su kod njih boravila”, opisuje nedavnu proslavu 46-godišnja gradonačelnica Slunja magistrica ekonomije Mirjana Puškarić, koja je prije dvije godine premoćno, sa 67,77 posto glasova birača, u prvom krugu kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice, pobijedila nezavisnog kandidata Nenada Katića i kandidata Domovinskog pokreta Željka Lustiga, dok je na izborima za predstavničko tijelo također pobijedio HDZ koji sada ima osam od 14 članova Gradskog vijeća, Socijaldemokratska partija Hrvatske četiri, a DP i Samostalna demokratska srpska stranka po jednog.
Šestog kolovoza 1995. je oslobođen Slunj?
- Tako je.
Osjeća li Slunj i dalje posljedice rata?
- Prije 28 godina smo se vratili u porušen i spaljen grad. Od tada do danas su vidljivi veliki pomaci koje su učinili stanovnici zajedno sa Županijom karlovačkom i Vladom Republike Hrvatske. Mnogošto je “vraćeno na staro” i uljepšano ne bi li život u Slunju bio dostojanstven, da bi se osigurala infrastruktura potrebna za normalan život. Naravno, mnogo je toga što bismo htjeli ostvariti. I lani smo puno toga uradili ne bismo li poboljšali infrastrukturu, pa smo otvorili parkiralište i pristupne ceste osnovnoj i srednjoj školi te sportskoj dvorani, kako bi se ojačala prometna sigurnost, ali ima još ambicija i projekata u planu.
Jeste li bili prognanica?
- Jesam. Za Domovinskog rata sam bila srednjoškolka i studentica.
U kojoj mjeri su se prognanici vratili u Slunj?
- Kada se ukazala mojim roditeljima prva prilika da se vrate na ognjište, u devastiranu kuću, vratili smo se, kao i većina Slunjana, a svi su prognani Slunjani nosili svoj grad u srcu i željno iščekivali njegovo oslobođenje. Vratio se dobar dio starije populacije, kao i drugi koji su imali mogućnost da se vrate na kućne pragove jer nije sve bilo porušeno ili su živjeli u stanovima. Dosta je Slunjana ostalo u velikim gradovima, osobito ako su tamo pronašli zaposlenja i perspektivu. Zamjetno je stoga više starijih u Slunju. Institucije su na sve načine nastojale omogućiti život u ovome gradu. Nismo se gospodarski u potpunosti oporavili. Nastojimo ojačati poduzetništvo i uopće gospodarstvo. Slunj najviše prosperira trenutačno u sektoru turizma. Dobar se dio stanovništva opredijelilo za pružanje usluga. Trinaest poslovnih subjekata se bavi prodajom hrane i pića, imamo 130 smještajnih kapaciteta i 850 kreveta. Ova turistička sezona možda nije dugačka kao što je bila ona 2019., ali svi težimo da je produžimo kako bi što veći broj ljudi prosperiralo. Nastojimo podići i ostale gospodarske sektore.
Ima li industrije?
- Ne kao prije rata kada je radio u Slunju pogon RIZ-a koji je proizvodio televizore. Takva jedna grana nam se nikad nije vratila. Imamo pilane, neke teže poslove. Nemamo značajnijih industrijskih subjekata.
Koliko je RIZ zapošljavao?
- Više od tisuću radnika. Bila je okosnica našeg gospodarstva.
Jeste li imali RIZ televizor?
- Jesam. Vjerujem da je većina roditelja osoba moje generacije u to vrijeme bila zaposlena u RIZ-u.
Vaši također?
- Majka jest, otac je bio zaposlen u drugom sektoru.
Vraćaju li se građani izbjegli 1995. godine?
- Situacija je relativno slična kao kod prognanika – relativno starija populacija je ostala na svojim ognjištima. Naše socijalne službe i naš Crveni križ njima i građanima hrvatske nacionalnosti pomažu da žive dostojanstven život.
Koliko je mladih u Slunju?
- Imamo više od 150 dječice u našem vrtiću, oko 270 djece u osnovnoj školi i oko 180 u srednjoj. Nastojimo demografski djelovati prema mladima s različitim potporama i projektima. Otprije dvije godine u osnovnoj školi imamo izuzetno dobro prihvaćen produženi boravak koji roditeljima i djeci pruža dodatnu uslugu i sigurnost, a i omogućava roditeljima da budu mirni za radnog vremena jer je djeci osiguran dodatan obrok i s njima se radi. Za dječicu u vrtiću smo u projektu popodnevnog boravka, pa zaposleni u turizmu mogu biti mirni da su im djeca na sigurnom. Slunj već drugu godinu za redom osigurava radni materijal za svu djecu u osnovnoj školi. Ponosni smo što smo osigurali 50.000 eura za PAM trek stazu za mlade.
Jedna mlada ženska osoba s kojom sam se čuo je rekla da je po društvenim i kulturnim sadržajima koji se nude dosadno. Možda je do nje. No, i Vi ste relativno mladi. Jesu li Vama sadržaji zanimljivi?
- Teško je svima udovoljiti. Poštujem mišljenje mladih. Nastojimo im se približiti. Ne možemo po kulturnim i društvenim sadržajima konkurirati velikim gradovima, no nudimo različite aktivnosti. Ove godine smo imali sadržaje za djecu vrtićkog i osnovnoškolskog uzrasta kao što je “Postani vatrogasac na dan”, na što je došlo više od stotinu djece. Bilo je manifestacija s različitim aktivnostima, pa i večernja kino-projekcija. Crveni križ i sportske udruge nastoje okupiti što više djece. Imali smo ovog ljeta i “Ribarsku večer” te proslavu Dana grada s večernjim programima i različitim glazbenim grupama, pub-kviz, “Koranske susrete”, moto-susrete koje traju dvije noći… Uvijek se može bolje i više, ali nastojimo bit realni. Slunj ima 4.196 stanovnika na četiri stotine četvornih kilometara. Financijska sredstva nastojimo raspodijeliti najbolje što možemo, pa tako i za zabavne sadržaje za mlade, u čemu vidimo priliku i u europskim projektima, pa ću se pohvaliti da je Kajak-kanu klubu “Rastočki mlinari” odobren projekt škole veslanja i već od ovog tjedna se mladima u tri termina omogućiti da i na takav način uživaju u našim rijekama i u zelenilu, ali je to prilika i klubu da poveća broj aktivista. Crveni križ niz godina ljeti organizira školu plivanja na našim rijekama, što je neobično, jer veliki gradovi to rade na bazenima, gdje je sigurnije. No, usudili smo se na tako nešto jer mladi ljeti mogu pomagati Crvenom križu, ali i omogućiti dječici da uče plivati, da ih roditelji dovode i da se stekne navika korištenja rijeka i drugih prirodnih resursa koje imamo.
Na području Slunja se održava festival “Momento Demento”. Ove godine ima sedam tisuća posjetitelja, od toga 98 posto stranaca. Što to znači za Slunj?
- Na to gledamo kao na pozitivnu gospodarsku djelatnost. Organizatori su privatni. Oni logistički takav festival rade dugi niz godina. Tada imamo uvećan broj turista u gradu. Na samoj lokaciji djeluju sve službe potrebne za takav rang i za takvu posjećenost kao što su dobrovoljno vatrogasno društvo, policija, hitna medicinska pomoć i Hrvatska gorska služba spašavanja. Posjetitelji se tu zadrže više dana.
Nekim putevima se novac s “Momento Demento” festivala slijeva u gradski proračun?
- Da, pomaže našem budžetu.
Što su “Vodene tajne Slunja”?
- Projekt kojega smo prije godinu dana konačno završili. Bio je vrijedan 23 milijuna kuna i doveo je gradu novu turističku infrastrukturu i nove turističke sadržaje. Između ostaloga, novi most u podnožju Rastoka, novu šetnicu, revitalizaciju mosta “Sveti Ivan”, novu lokaciju turističko-informativnog centra i novu istraživačku stanicu. Projekt se provodio za pandemije. Reakcije turista su pozitivne. Iz tog novog sadržaja će proizaći nove turističke aktivnosti. Za prvih šest mjeseci ove godine smo na 68 posto 2019. godine po noćenjima i dolascima. Ta slavna godina je donijela Slunju 50.000 dolazaka, sto tisuća noćenja i pola milijuna posjetitelja koji su prošli kroz grad. Sa novom infrastrukturom, a i projektima koje planiramo ostvariti kao što je novi viseći most, postavljanje akcentne rasvjete u Rastokama, revitalizacija Trga Zrinskih i Frankopana te autobusnog kolodvora poboljšat ćemo dodatno ponudu.
Vodili ste Crveni križ u Slunj 20 godina?
- Jesam. I sada, kada nisam više ravnateljica, sam ponosna na slunjski Crveni križ. Imaju razvijene mnoge djelatnosti koje olakšavaju život u našem gradu.
Je li zahtjevno voditi Crveni križ?
- On je velik potencijal u malim zajednicama. Ima mogućnosti nadomjestiti rad mnogih. Mladi su imali mogućnost sudjelovati u mnogim programima Crvenog križa. Bitno je razvijati volonterstvo i empatiju prema drugima, osobito s iskustvom rata i poraća kada je stanovništvo prošlo kalvariju. Empatiju kakvu smo doživjeli za rata od drugih valja graditi kod naše djece da bi bila spremna pomagati onima u nevolji. Svjedoci smo svakodnevnih kriznih situacija i moramo biti društvo usmjereno na pomoć socijalno ugroženima, koje djeluje volonterski i koje je spremno djelovati za kriznih situacija koje su sve češće. Crveni križ svakodnevno radi sa starijim osobama, vježba psihosocijalnu podršku, poznaje naš teren i vezan je s potrebama ljudi.
Crveni križ je velik sustav. S obzirom na to, pomaže li Vam iskustvo iz Crvenog križa za obavljanja dužnosti gradonačelnice?
- Crveni križ je sustav koji pojedincu omogućuje da se profilira. Pomogao je meni, a i volonterima i radnicima. Crveni križ u Slunju ima više od 20 zaposlenih koji se ozbiljno bavi svakodnevnim aktivnostima, a ujedno pruža mnoge druge humanitarne aktivnosti, radi s mladima i uvažen je u našem gradu. Rad u Crvenom križu je prekrasno iskustvo. On je velika ljubav onih koji rade u njemu. To nije samo posao, nego i životni poziv. Utoliko je blizak ovome što danas radim. Dužnost gradonačelnice također nije posao nego poziv. Morate prepoznavati potrebe sugrađana, iako su često nezadovoljni jer se gleda samo konkretna korist. Radimo za mlade, ali postoji i kategorija starijih, socijalno ugroženih, branitelja, zaposlenih, nezaposlenih… Gdje ima volje, ima i načina. Moj tim trči trku sa mnom i uz mene, katkada prebrzom i prezahtjevnom, a sve u cilju da ispunim očekivanja građana koji su u meni vidjeli osobu srednjih godina koja se nosila s teretom razvijanja aktivnosti kroz Crveni križ, iako se umnogome ne mogu uspoređivati izazovi na te dvije dužnosti. Nastojala sam se posvetiti svakom zahtjevu, slušati što muči građane, povezivati njihove potrebe u veće ciljeve, komunicirati to sa Županijom karlovačkom i Vladom Republike Hrvatske ne bi li se iznjedrili projekti koji će rješavati problematike Slunjana.
Nedavno je potpisan ugovor za izgradnju pročistača otpadnih voda. Kad bi mogao biti izgrađen?
- Dugo se htjelo ostvariti taj projekt. Imamo dvije godine za njegovu izgradnju, što je vrlo kratko vrijeme. Ulazimo u poseban proces. Ugovor je vrijedan 3,3 milijuna i moramo spomenuti da obuhvaća izgradnju vodoopskrbe Blagaja, Gline i Donjeg Taborišta, a taj dio projekta se već ostvaruje, pa je tako Blagaj već dobio vodovod, a Glina će dobiti u rujnu. Pročistač je trećeg stupnja zaštite i predstavlja velik zalogaj. Predstoji nam raspisivanje javne nabave i uopće jako velik posao ne bismo li osigurali što bolji pročistač koji će za što ekonomičniju cijenu održavanja našim sugrađanima dati čistu vodu.
Projektira se uređenje starog grada?
- Naš stari grad ima spremnu dokumentaciju, no uređenje smo podijelili u faze jer je ukupna vrijednost ulaganja izuzetno visoka. Kandidiran je za za potporu Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske od 50 milijuna kuna, a rezultate očekujemo. Riječ je o važnoj infrastrukturi za naš grad koja će omogućiti dolazak i zadržavanje većeg broja turista jer su predviđeni interpretacijski centar, ugostiteljski sadržaji, suvenirnica, ali i kupola za koncerte i različite predstave. Posredstvom mehanizma integriranih ulaganja bismo kandidirali još jednu fazu interpretacije. Fokus u budućem razdoblju je upravo na tim sadržajima.
*objavljeno na KAportalu