Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot u nekoliko je navrata ozbiljno naživcirao gradonačelnika Karlovca i predsjednika Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Damira Mandića svojim posjetama Karlovcu, prilikom čega je uglavnom kritizirao izgradnju sustava obrane od poplava i odnos prema geotermalnom potencijalu, pa smo ga pozvali na intervju iz ciklusa “ZOOM POLITIKON” da raspravimo dodatno te teme, ispitamo njegove namjere te stanje i perspektive Mosta.
Odakle taj interes za Karlovac u zadnje vrijeme? Pretpostavljam da niste često dolazili donedavno.
- Još kao dijete sam volio prolaziti kroz Karlovac i Karlovačku županiju – odlazili smo u Josipdol odakle mi je pokojni djed, a na putu smo prolazili pokraj karlovačkih rijeka. Možda je prva s kojom sam se susretao Mrežnica jer je vidljiva iz vlaka. Najdraža mi je sada Dobra s obzirom da sam se susreo s problemom hidrocentrale “Lešće”. U Karlovac sam odlazio i kao junior Nogometnog kluba “Dinamo” na turnir i revijalne utakmice svih generacija “Dinama” i NK “Karlovac”. Dakle, nisam zainteresiran za Karlovac samo zbog političkog aktivizma – za ovaj kraj sam vezan još od djetinjstva. S obzirom da sam saborski zastupnik izabran u 7. izbornoj jedinici, u kojoj je Karlovac najvažnije mjesto, uz Zagreb, moje posjete su se intenzivirale.
Kako Vam se čini teritorijalni oblik te izborne jedinice? Hoće li je najavljene promjene izbornog zakona obuhvatiti?
- Mislim da neće puno. Treba uskladiti registar birača s popisom stanovništva. Upravo je u nekim mjestima u Karlovačkoj županiji glasalo više ljudi no što ih je popisano 2021. godine. Most će predložiti da se uvedu elektroničko i dopisno glasovanje. Sedma izborna jedinica je najzahtjevnija za rad na terenu zbog pet različitih mentaliteta s obzirom da ona pokriva područje od zapada Zagreba do Kastva. Po mentalitetu se razlikuju Zagreb, Zagrebačka županija, Karlovac, Gorski kotar i Hrvatsko primorje. To je podosta dinamičan teren i zahtijeva prilagodljivost.
Koji bi bio zajednički nazivnik tog područja?
- Povijesno bogatstvo. U svim razdobljima hrvatske povijesti to je područje bilo zanimljivo carstvima za ostvarenje strateških interesa. Ovuda se spaja primorska s kontinentalnom Hrvatskom. Tu je zapravo Hrvatska najtanja i trebala bi se strateški pozicionirati obrambeno na tom potezu.
Nije li Hrvatska najtanja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji?
- Ma jest, ali tamo nema toliko pravaca. Kada presiječete koridor između Bosne i Hercegovine i Slovenije presjekli ste zemlju.
Što ste napravili kao saborski zastupnik za 7. izbornu jedinicu?
- Možda Vas više zanima Karlovačka županija. Karlovačku problematiku podižem na nacionalnu razinu. Nažalost, jedini sam koji to čini. Ne pamtim da je netko tako izravno postavljao pitanje, primjerice, vezano za HE “Lešće”, o čemu sam pitao premijera Andreja Plenkovića. S tadašnjim ministrom Tomislavom Ćorićem je 2018. obećao da će se pitanje te centrale riješiti i da se neće više događati da u tom brdskom potoku, što Dobra u osnovi i jest, ljudi pogibaju, što je već dovoljan razlog da, ako već ne prestane s radom, a onda da se pronađe rješenje prihvatljivo svima. S tim obećanjem sam ih suočio. Ne sjećam se da je itko od saborskih zastupnika na takav način podigao probleme Karlovačke županije na tu razinu i upoznao državu kako se živi u Karlovcu. Bavim se intenzivno energetikom i Karlovac mi je utoliko podosta zanimljiv. Nalazi se na granici Panonske nizine i po istraživanjima ima najkvalitetnije geotermalne izvore u ovom dijelu Europe jer na samo dva kilometra ispod površine zemlje imamo vodu temperature 120 stupnjeva Celzija, a prosjek u Panoniji je između 80 i 90. Karlovac je ogroman potencijal. Ako bi se slijedili primjeri austrijskog grada Željezno, gdje se geotermalni izvori koriste za proizvodnju toplinske i električne energije te za poljoprivredu, moglo bi se isto preslikati u Rečicu.
O tome ste govorili početkom ožujka na tiskovnoj konferenciji ispred zgrade gradske uprave u kojoj se tada održavala sjednica Gradskog vijeća Karlovca i to je poprilično izbacilo gradonačelnika iz takta. Jeste li komunicirali?
- Nismo – ne vidim razloga da se direktno komunicira. Nije bila namjera te konferencije za medije da ga se izbaci iz takta, nego ukazati da Bjelovar koristi tu vrst energije i razvija takve strateške projekte te na tome temelji vlastiti razvoj, a strateški značajniji Karlovac ne.
Gradonačelnik je bio jako uzrujan. Sazvao je tiskovnu konferenciju nakon toga i dosta se uvredljivo izrazio o Vama. Argumentirao je uglavnom da niste u pravu i da Grad Karlovac aktivno radi na ostvarenju geotermalnih potencijala.
- Dosta toga se pokrenulo nakon te konferencije za tisak. Jest, osnovana je gradska tvrtka koja se bavi geotermom i u desetak godina se tek odobrilo građevinsku dozvolu. Trebalo je imati više hrabrosti i kreditno se zadužiti, a čuo sam da se to sad i učinilo, radi dodatnog razvoja projekta.
Ovoga tjedna je gradonačelnik za posjete ministra Šime Erlića rekao da je sva dokumentacija spremna i da treba samo pronaći novac za ulaganje te je zamolio državu da utoliko pomogne.
- Banka bi to sigurno financirala. U Europi ima zemalja jako zainteresiranih za razvoj geotermalnih izvora i koje su napravile tehnološke iskorake i bile bi jako zainteresirani za financiranje takvog projekta. Na Dalekom istoku se u tom sektoru najbolje pozicionirala Južna Koreja koja na geotermalnim izvorima razvija zdravstveni turizam. Ne znam koju je viziju gradonačelnik Karlovca ponudio građanima, ali na geotermalnim izvorima bi se uz sve već napomenuto mogao napraviti i centar za medicinski turizam po uzoru na one u Izraelu ili Južnoj Koreji, koja pak izvozi taj proizvod i ulaže u takve usluge. Je li karlovački gradonačelnik takav lik da može s takvima pregovarati i ponuditi takvu viziju za financiranje? Nisam siguran u to. Prenijeli su mi reakcije gradonačelnika koje su bile na osobnoj razini. To me ne zanima. Bojim se da će se slijediti upute Energetskog instituta “Hrvoje Požar” koji je predložio samo proizvodnju toplinske energije iz tog izvora. Čak i da se nešto pokrene, a da nije samo dozvola i osnivanje tvrtke čiji će menadžeri biti na samo porodiljnom – mada nemamo ništa protiv porodiljnog dopusta – bez da vode te projekte, pozdravit ćemo to jer će doprinijeti razvoju zemlje. No, ako će to biti samo na razini praznih obećanja kao onih Plenkovića i Ćorića po pitanju HE “Lešće”, ponovno ćemo reagirati. Nije cilj blatiti bilo koga, nego da se problemi riješe i naprave korisne stvari za Karlovac i Hrvatsku.
Bušotine u Rečici su nastale 1983. i o tom potencijalu se priča jako dugo. Sve što iznosite na ovu temu djeluje kao otkrivanje tople vode. Kako ste saznali za geotermu? Gradonačelnik se zapitao tko Vas informira u Karlovcu.
- Puno čitam o energetici i pronašao sam na temu geotermike rad Energetskog instituta “Hrvoje Požar” objavljen 2017. godine, nešto prije no što je Mandić postao gradonačelnik i taj rad je Grad Karlovac kao naručitelj podosta skupo platio. Ne znam je li mu poznata studija iz 2011. godine u kojoj nije samo energetska računica, nego i financijska. S pravilnim upravljanjem bi to ulaganje bilo vraćeno u roku od tri do četiri godine, a nakon toga bi Karlovac u potpunosti od toga mogao prosperirati. Pratim cijelu nacionalnu energetsku strategiju, pa i lokalno. Nije riječ, dakle, o tome da me informira nekakav insajder iz Karlovca, nego o mojoj informiranosti utemeljenoj na znatiželji.
Imate li suradnike u Karlovcu?
- Imam. Obnavljamo Most u Karlovcu. Za parlamentarnih izbora smo lokalnu organizaciju morali ugasiti jer nismo bili zadovoljni aktivnostima tadašnjih članova jer se na uloženo moglo napraviti više. Stoga nismo sudjelovali na lokalnim izborima u Karlovcu 2021. godine, no spremamo se za 2025. kada ćemo biti spremni.
Koga biste istaknuli od suradnika?
- Još nikoga jer i dalje u Karlovcu vlada strah od odmazde. Toga nisam bio svjestan ranije. Politički sam se aktivirao prije dvije i pol godine i kao kandidat za gradonačelnika Zagreba sam se dosta fokusirao na glavni grad, a kako sam boravio više tu s ljudima uočavao sam strah. Često mi suradnici na terenu kažu da će pomoći, ali mole da ih se ne spominje javno ili bilo kako da smo se sastajali i da ih se ne stavlja na liste jer oni ili članovi njihovih obitelji egzistencijalno ovise o Gradu Karlovcu i Županiji karlovačkoj. Zbog toga ne bih izlazio s imenima suradnika. To su dobri i pošteni te radišni ljudi s vizijom koji pak ne žele biti izloženi. Karlovac je premala sredina i političke odmazde su i dalje prisutne.
Imate li takvih iskustava u drugim sredinama?
- U Zagrebu ne jer je mnogo veći od Karlovca, koji je po broju stanovnika poput jedne zagrebačke četvrti. Postojala su slična iskustva u drugim sredinama, ali ne baš ovakva. Karlovac je utvrda vladajućih i uistinu su članovi HDZ-a sveprisutni. Obilazim cijelu zemlju i nigdje još nisam vidio da je neki grad tako začepljen, zagušen. Ipak, ta je struktura podosta rahla. U Cetingradu, primjerice, HDZ je morao koalirati s Bošnjacima da sastavi većinu u Općinskom vijeću, a iz tog mjesta je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar branitelja Tomo Medved, heroj Domovinskog rata. Paradoksalno je da u takvom jednom mjestu iz kojega dolazi druga osoba izvršne vlasti u državi HDZ ima koaliciju. Ta stranka gubi jako puno članova nezadovoljnih ovakvim načinom upravljanja zbog kojega pozdravljaju svoje potomke na njihovom odlasku na Zapad radi posla i života, a stvari se u Karlovcu ne pomiču nabolje. Utvrda HDZ-a se razgrađuje, što će se vidjeti na predstojećim parlamentarnim i lokalnim izborima.
Je li točan podatak da ste išli predati liste za mjesne izbore u Karlovcu, a da ih Gradsko izborno povjerenstvo nije prihvatilo?
- Jest. Imali smo liste za četiri četvrti i jedan mjesni odbor, međutim nismo prilikom predaje listi imali prijeko potrebne dokumente. Te liste nisam čak niti ostavio u Karlovcu, da ne bi došlo do odmazde prema kandidatima.
Koje dokumente niste priložili?
- Izjavu kandidata da žele biti na listama. Unazad petnaestak dana smo uspjeli skupiti podatke, međutim, mada smo zvali, nije nam bilo naznačeno da su ovi dokumenti potrebni za izborni proces. Stoga nećemo sudjelovati na mjesnim izborima, mada bismo polučili rezultat jer, s obzirom na nisku izlaznost birača, ovisite samo o sebi, a ne o kampanjama, no to su počeci početaka Mosta u Karlovcu koji će igrati ozbiljnu ulogu na sljedećim lokalnim izborima, a to se vidi i iz mog pristupa, to jest iz toga što ozbiljno shvaćam Karlovac i Karlovačku županiju.
Kritizirali ste izgradnju sustava obrane od poplava. Hrvatske vode su na tematskoj sjednici Gradskog vijeća Karlovca, zadnjem skupu na tu temu, argumentirali da je projekt pri izradi i prijavi za financiranje iz fondova Europske unije prošao niz provjera. Ostaje dojam da su kritike nečega što je prošlo rigorozne provjere paušalne i neozbiljne. Jeste li odgovoran akter?
- Volio bih da je predstavnik Hrvatskih voda tako nastupio uživo pred mještanima Brodaraca. Bilo bi mi jako zanimljivo za gledati kako im takav junak tako hrabro tako nešto poručuje, onima koji pate iz godine u godinu.
I oni su bili na skupu, odnosno skupovima.
- Da, mislim da su dolazili na te sastanke i da su ih nadigrali – nije bilo pravog dijaloga. Održao sam govor u Hrvatskom saboru na tu temu. Postoji inženjersko rješenje prokopanog kanala Kupa – Kupa dužine 20 kilometara iz 1960-ih – točno je prikazano kako pristupiti sistemu obrane od poplava Karlovca. To je rješenje čak i proročki postavljeno tada s obzirom da se suvremeni europski gradovi upravo tako brane od visokih voda, da žive s rijekama kao što je Kupa i nastoji se da plimni valovi niti ne uđu u grad nego preusmjere. U Karlovcu za to preusmjeravanje služi kanal Kupa – Kupa. Nečist je i treba ga dodatno prokopati. Prolazio sam nekidan prema Ozlju i vidio radove oko tog kanala te pomislio: “Nije valjda to sada prije izbora”. Dugoročno rješenje su kanal Kupa – Kupa, čišćenje rijeka i korištenje HE “Lešće” koja može zaustaviti ulazak Dobre u Kupu i smanjiti čak vodostaj potonje rijeke za metar.
Predstavnici struke su demantirali to na zadnjem skupu.
- Volio bih čuti te argumente. Prije svega, ta hidrocentrala ne bi smjela niti biti tamo. Njezina važna karakteristika jest da je to vršna brana koja otpušta velike količine vode kada je električna energija najskuplja. Ta hidrocentrala ima dvije turbine. Kada se izračuna biološki tijek Dobre, imamo 122 kubična metra po sekundi. Kada se to sve stavi u kalkulaciju, posebno za kišnih sezona, može se smanjiti tom branom plimni val do metra. Riječ je o čistom inženjeringu i čistoj matematici koja nema veze s politikom nego s računalnim programom Microsoft Excel. Drugo, može se napraviti brana s hidrocentralom, pod pretpostavkom da se to čini pošteno i transparentno bez uništavanja života ljudima i krajolika. Treće, čišćenje rijeka je mogućnost. Kada bi se rijeka pročistila za metar, a uz zadržavanje s HE “Lešće” i preusmjeravanje u kanal Kupa – Kupa, napravili ste najbolje inženjersko rješenje moguće. Gradnjom nasipa se sužava korito Kupe. U dvorištima ljudi voda izvire poput gejzira. To je nesnosno za život. Imao sam priliku to gledati.
Gradonačelnik je rekao da je otvoren za šljunčarenje kao mogućnost.
- Zašto se to ne radi onda? S time se mnogo može napraviti. Kanal Kupa – Kupa je zadnji na listi prioriteta prilikom izgradnje sustava obrane od poplava, a treba biti na vrhu. Tek su započeli javnu nabavu za to.
Argumentirano je na spomenutom skupu da se odužila procedura vezana za ulaganje u kanal pa se zato stekao dojam da je to zadnje na listi prioriteta.
- Problem je baš u postavljanju prioriteta. Nije im problem graditi zidove ili financirati nabavku i postavljanje neučinkovitih barijera punjenih vodom i barijera punjenih pijeskom, zbog kojih su Brodarci postali pješčanik. Dugoročno rješenje koje zagovaram bi pomoglo Brodarcima i čitavom gradu jer bi se Kupa opet sastala kod Rečice.
Uvažavaju li stare studije temeljem kojih zasnivate svoje tvrdnje klimatske promjene i generalno uvećanje vodostaja zbog njih?
- Tko god je projektirao kanal Kupa – Kupa je bio vizionar. Dosta bi se prostora dodatno dobilo čišćenjem kanala. Dakle, nikad nije to pušteno u realizaciju da bismo mogli ocijeniti je li taj projekt usklađen sa suvremenim trendovima. Sada se primjenjuju kvazirješenja – ponavljajući obrasci ne dovode do krajnjeg rješenja.
Domovinski pokret je ustvrdio da će Most koalirati s Možemo na nacionalnoj razini, što je iz Mosta demantirano. Što je uopće Most i koji su njegovi potencijalni partneri? Je li Most antisistemska destruktivna opcija ili iza vaše stranke stoji legitimna ideologija?
- Napade orkestrira Domovinski pokret i poprilično su neutemeljeni. Most je uspio preživjeti deset godina na političkoj sceni. Prošli smo sve faze – od pokreta do ozbiljne političke stranke koja se oblikuje na svim razinama, od lokalne do globalne, o čemu mogu govoriti kao međunarodni tajnik stranke. Zagovaramo tržište, da se gospodarstvo što više oslobodi utjecaja države, na nacionalnoj i lokalnoj razini, da se otvaraju mala poduzeća i obrti koji će biti neovisni od politike. Donosimo puno rješenja za poljoprivredu, a obišli smo i stočare u Karlovačkoj županiji i puno pomažemo. Pojedinac mora biti slobodan da se profilira i donosi samostalno odluke.
Svi su poželjni partneri Mostu osim HDZ-a?
- Pitanje partnerstva se razmatra temeljem male izlaznosti na prošlim parlamentarnim izborima. Očekujem da na izbore izađe između 60 i 70 posto birača jer je to ogled nezadovoljstva u Hrvatskoj. Kada bi bio toliki odaziv, razgovaramo o različitim postocima i postavkama u političkoj igri.
*objavljeno na KAportalu