“Ujutro 8. ožujka su Forum mladih i Forum žena Socijaldemokratske partije Hrvatske zajednički proveli akciju povodom Međunarodnog dana žena, što mi je drago – ima nas i rastemo, bez obzira što neki smatraju da nije tako. Podijelili smo našim sugrađankama karanfile i letke, a one su predivno reagirale. Puno nam je žena prišlo. U letku smo naznačili glavne poruke kao što su ona protiv neplaćenog rada, upozorili na problem nasilja, ugroze autonomije ženskog tijela i uopće ugrožavanja ženskih prava koja su temeljna ljudska”, opisuje kako joj je protekao 8. mart potpredsjednica Gradskog vijeća Karlovca i županijska vijećnica Ehlimana Planinac.
Kako komentiraš one koji molitvom na javnim mjestima promiču ono što nazivaju tradicionalnim vrijednostima, a koji su se pojavili i u Karlovcu?
- Otvorena sam prema svim mogućim vrstama ljudi i osoba sam koja ima za sve samo ljubav. No, protivim se ograničavanju prava žena, a ovi molitelji ugrožavaju elementarne slobode i prava žena. Ne može nam bilo tko govoriti da se pokrijemo. Nisu valjda da se muškarci ne mogu kontrolirati, ako vide ženu s kraćom suknjom, i da ne mogu razmišljati svojom glavom. To su gluposti.
Odakle ta tendencija ograničavanja ženskih prava i sloboda?
- Kada društvo regresira utoliko što ima osiromašenih i nezadovoljnih, neki se okreću tvrdokornim i zaostalim načinima razmišljanja. Nitko nema pravo ugrožavati tuđe slobode.
Taj trend je prisutan i na Zapadu, a tamo se živi dobro.
- Ne znam koliko se na Zapadu živi dobro – Francuzi svako malo štrajkaju, no, u redu, oni su revolucionaran narod općenito. Klečavci su proizašli iz radikalnih poljskih klerikalnih krugova. Poljska je poznata kao tvrdokorno katolička zemlja i tamo je velik utjecaj crkvenih krugova koji smatraju da mogu i smiju nametati svoja mišljenja.
Treba li reagirati i kako?
- Treba. Kao socijaldemokratkinji mi je bitno da se uspostavi dijalog. No, kako nekome dati do znanja da nema pravo ograničavati tuđe slobode? Ljuti me to jako i dođe mi da posegnem za mjerama koje ne bi bile popularne.
Potjerati ih šmrkovima?
- Nisam ništa rekla.
A što si mislila?
- Ništa.
Plašiš li se da bi se u Hrvatskoj, kao i u Poljskoj, pobačaj mogao gotovo u potpunosti zabraniti?
- Kriminalno je na taj način ugrožavati stečena ženska prava. Pravo na pobačaj imamo definirano u svom zakonodavstvu već jako dugo.
Još od Jugoslavije je taj zakon?
- Tako je. Žena može imati mnoštvo razloga za pobačaj. Protiv toga sam da se koristi kao kontracepcijsko sredstvo, no pravo na prekid trudnoće mora postojati. Znanost kaže kada počinje život i ne vidim zašto bi se religija uplitala u taj dio ženskog života. Zakon također omogućava priziv savjesti, ali mi nije jasno zašto se netko opredijelio baviti tom granom medicine, ako ima problem s takvom jednom zdravstvenom pomoći ženi u potrebi. Hipokratova zakletva nalaže da se pomogne bolesnom čovjeku. Ako imaš priziv savjesti, ne bavi se ginekologijom uopće.
Poštuješ li liječnike s prizivom savjesti?
- Mogu ga poštovati kao čovjeka, ali njegov problem što je zalutao u krivu specijalizaciju ne smije postati problem žena. Priziv savjesti ne mogu podržati niti kao zdravstveno educirana osoba. Primarno sam zdravstveni djelatnik, mada, nažalost, ne radim u struci.
Što radiš?
- Radim u privatnoj informatičkoj tvrtki, a školovana sam za inženjera medicinske radiologije.
Jesi li ikad radila u struci?
- Jesam, prije 25 godina. Kolega koji je tada bio sa mnom na stažu je dobio prije par godina posao u struci konačno. To je strašno. Naša stvarnost je tužna.
No, na neki način jesi u zdravstvenom sustavu?
- Jesam.
Na koji način?
- Radim za Koordinaciju hrvatske obiteljske medicine, najveću udrugu liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj. Borimo se za bolji status obiteljskih liječnika.
Kakav je sad?
- U cijeloj Hrvatskoj je jako loš. Izuzetno ih je malo. Nedostaje ih 260, a od postojećih je ogroman postotak starijih od 60 godina i jako puno ih radi kao umirovljenici, odnosno velik broj njih odgađa odlazak u mirovinu. Nema niti izbliza dovoljno specijalizanata obiteljske medicine i za par godina bismo mogli imati pola milijuna građana bez obiteljskog liječnika.
Što utoliko mogu napraviti Grad Karlovac i Županija karlovačka?
- Županija raspisuje natječaje za specijalizacije i mora iznaći načina da financira dovoljan broj specijalizacija. Točno se zna koliko koji liječnik ima godina i kada odlazi u mirovinu, a njega netko mora zamijeniti, u suprotnome njegovih dvije tisuće pacijenata ostaje bez liječnika.
Je li Karlovac u opasnosti da ostane bez obiteljskih liječnika?
- Jest.
Kako se kreću brojke u tom pogledu?
- Najveći broj liječnika obiteljske medicine kod nas ima više od 50 godina života. Imamo liječnike koji rade u mirovini, slabo su pokrivene ruralne sredine, pa liječnici rade na dvije lokacije i stanovnici nemaju stalnu zdravstvenu skrb i slično. Nismo najgori u Hrvatskoj, a generalno je loše u zemlji. Lokalna jedinica lokalne uprave i samouprave može taj sektor malo presložiti i privući liječnike, koje privlače uvjeti rada, ali i plaće – liječnici obiteljske medicine imaju najniže plaće u zdravstvu.
Kakva je situacija s Općom bolnicom Karlovac?
- Nije bajna. Svakodnevno saznajemo da liječnici odlaze ili namjeravaju otići. Tko će nas liječiti na Švarči kroz koju godinu? Novoj ravnateljici neće biti lako. Bolnica je bila kadrovski u lošem stanju, a u zadnje vrijeme je postalo katastrofalno. Puno je liječnika otišlo, a nitko se nije potrudio zadržati one koji su otišli raditi u kliničke bolničke centre – mogli su raditi u svome gradu. Ako se liječnike ne poštuje i stavlja u poziciju u kojoj ne bi trebali biti, koriste pogodnosti slobodnog tržišta.
Tržište je slobodno za sve osim za specijalizante?
- Oni potpisuju ugovore koji im ne dozvoljavaju odlazak iz ustanove koja im je platila specijalizaciju, pa ih se veže na više godina. Ako odluče ipak otići, moraju vratit novac koji je uložen u njih.
Ima li SDP rješenja za ove probleme?
- Sa svim rješenjima se kasni. Mora se pronaći način da se liječnici zadrže u svojim bolnicama i u Hrvatskoj, a isto se odnosi i na medicinske sestre. Svake godine iz Medicinske škole Karlovac izlazi 60 medicinskih sestara i time bi se bez problema moglo popuniti radna mjesta u karlovačkoj i ogulinskoj bolnici, a te sestre čekaju samo da odu tamo gdje je bolje. Ostat će doma, ako im se ponude bolje plaće i bolji uvjeti rada.
Iznalazi li SDP rješenja za ovo i za bilo što drugo?
- Na stranačkoj mrežnoj stranici su nabrojane naše politike, pa i zdravstvene. Uskoro ćemo u Karlovcu održati tribinu o stanogradnji. Svakodnevno se radi na tome da se komuniciraju nove ideje. Nedavno se sastao i Savjet za zdravstvo. Jako dobri liječnici su uključeni u stranački rad i u stvaranje zdravstvenih politika.
Županica Martina Furdek-Hajdin je spomenula da se mogu liječnicima davati stanovi da ih se zadrži, odnosno privuče.
- Stan ne predstavlja veliku stavku. Naravno, neki bi došli zbog toga u Karlovačku županiju raditi. Velik problem su loši uvjeti rada. Isplaćuje se radnicima u zdravstvu ogromna količina neplaćenih prekovremenih sati, a tu je obvezu naša država pokušala izbjeći.
SDP je predlagao da se održi tematska sjednica oko problema organizacije nastave za obnove Osnovne škole Dragojle Jarnević. Pitao sam gradskog vijećnika Dimitrija Birača iz Nove ljevice, pa ću i tebe jeste li dolijevali ulje na vatru u pristupu toj temi?
- Nismo. Gradonačelnik Damir Mandić je radio čudne dogovore. Tražila sam od njega da posjedne sve aktere te priče za stol i s njima razgovara. To nije htio napraviti. Nije imao niti normalnu, čvrstu i jasnu komunikaciju s ravnateljicama OŠ Dragojle Jarnević i OŠ “Braća Seljan”. Podrazumijeva se da će se svaka ravnateljica boriti za svoju školu. Trebao je pravodobno komunicirati. Odgovoran je za nastalu situaciju.
Nije baš istina da se nije sastajao s akterima.
- Jest, ali malo s jednima, a onda malo s drugima, umjesto da se s njima sastao zajedno pa da svatko kaže svoje.
Rješenje je ipak pronađeno?
- Jest, na način koji se ne mora svima svidjeti. Do kraja školske godine će djeca iz OŠ Dragojle Jarnević pohađati nastavu na nekoliko lokacija, a sljedeće školske godine će biti svi na jednoj lokaciji i nastava će se odvijati u dvije smjene, kao i do sada. Nadam se da će škola biti brzo obnovljena da se svi učenici mogu vratiti.
Bavila si se pomoćnicima u nastavi?
- Spomenula sam jednom prigodom da je cijena njihovog rada niža od stanice preko studentskog servisa.
Je li taj problem riješen?
- Nije, koliko mi je poznato. I Možemo se bavilo time. Inače, na sjednici Županijske skupštine sam kritizirala što se u Dugoj Resi otvorio smjer modnog tehničara dok nam nedostaje zdravstvenog i informatičkog kadra. Djeca nam odlaze na školovanje u druge županije u kojima će vjerojatno ostati i raditi, a onda umjesto da se bavimo traženim zanimanjima otvaramo smjer za koji je upitno hoće li koristiti djeci na tržištu rada.
Jesi li u utorak na sjednici Gradskog vijeća glasala za prihvaćanje polugodišnjeg izvještaja o radu gradonačelnika?
- Nisam.
Zašto?
- Posao nije radio kako treba. Rasprava o toj točki dnevnog reda je trajala dobra tri sata i prigovaralo se gradonačelniku zbog niza toga što je loše napravio, odnosno propustio napraviti. Gradi se diljem grada s obzirom da su otvoreni Europski fondovi, a ljudi odlaze. Grad nije iznašao način da samostalno financira izgradnju.
Je li loše što se gradi, makar i iz EU fondova.
- Nije loše, ali nismo gradili trideset godina. Imamo građevinske dozvole po kojima se može bolje raditi, pa se izvrće.
Misliš na nogostup u Hrnetiću?
- Da.
Jesi li pratila polemiku saborskog zastupnika Mosta Zvonimira Troskota i gradonačelnika?
- Nisam pročitala što je Troskot izjavio, samo sam vidjela da je gradonačelnik bio iznimno bijesan. Slažem se da ne valja graditi zidove uz rijeke. Takva metoda obrane od poplava je odbačena u Europi.
Na tematskoj sjednici o izgradnji sustava obrane od poplava je naglašeno da je Europska komisija odobrila projekt po kojemu se radi.
- Ne znam zašto naši i dalje guraju takvo rješenje, umjesto da se barem prihvati revizija projekta jer ne možemo graditi dovoljno visoke zidove.
Je li nezavisni gradski vijećnik Tomislav Novak greška SDP-a s obzirom da je u Gradsko vijeće ušao kao esdepeovac, pa je potom napustio stranku?
- Poseban je aktivist i on ide. Treba ga znati shvatiti i s njim se može puno napraviti.
Što znači da ide? Kamo?
- Kad se uhvati neke teme, tjera je do zaključka – zagrize poput staforda.
Što ti znači da si potpredsjednica Gradskog vijeća?
- Ništa posebno, osim što sjedim na malo drugačijoj stolici u odnosu na ostale vijećnike, a nerijetko je njima bolje jer bolje vide prezentacije.
Jesi li kada predsjedala vijećem?
- Nisam, a nije niti drugi potpredsjednik jer predsjednik Marin Svetić čvrsto drži svoj mikrofon.
Kako komentiraš tvrdnju predsjednika županijskog SDP-a i ogulinskog gradonačelnika Dalibora Domitrovića da SDP Karlovac ne radi dobro?
- Novinari biraju senzacionalističke naslove da bi intervju došao više do izražaja, a to je vaše pravo.
Naslov je izvučen iz teksta.
- Može se iz ovog našeg razgovora svašta izvući – baš me zanima što će biti u opremi. Radimo i surađujemo tu u Karlovcu, pa i sa županijskom organizacijom, unatoč tome što je navodno rekao njezin predsjednik – uzet ću sve sa rezervom.
Pa objavljen je snimak intervjua uz tekst koji nije demantiran.
- Morat ću pogledati to još jednom – možda sam zaboravila što sam čula. Svaka stranka ima razmimoilaženja u mišljenjima. Predsjednik ŽO SDP-a može misliti da ne radimo dobro, no nije baš da sjedi s nama na kavama i da ima kompletnu informaciju.
Mora sjediti s vama na kavama da bi znao kako radite?
- Pa ne mora – izražavam se metaforično. Ponosni smo na to da je SDP demokratska stranka u kojoj je razmjena stavova dobrodošla.
*objavljeno na KAportalu